Connect with us

Svet

Rast cena nafte i pad berzi nakon izjava o prekidu primirja sa Iranom

Američki predsednik objavio kraj primirja, finansijska tržišta reaguju padom, a cene nafte beleže rast

Published

on

Foto Izvor: Pexels / İrfan Simsar

Američki predsednik objavio kraj primirja, finansijska tržišta reaguju padom, a cene nafte beleže rast

Finansijska tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama zabeležila su pad u sredu, nakon što je predsednik SAD izjavio da je primirje sa Iranom okončano, ocenjujući prethodne napore kao “gubljenje vremena”. Prema dostupnim podacima, berzanski indeksi, uključujući Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq, beleže negativne trendove, dok su cene nafte u porastu.

Izveštaji sa lica mesta navode da su izjave američkog predsednika usledile posle napada jedinica Iranske revolucionarne garde na tri tankera u moreuzu Hormuz, nakon čega su usledili i odgovori američkih snaga. Prema informacijama sa tržišta, cena Brent nafte porasla je 6,3% i iznosila 78,80 dolara po barelu, dok je cena West Texas Intermediate nafte porasla 6,4%, na 75 dolara po barelu. Ove cene predstavljaju rast u odnosu na prethodni nivo, kada je vrednost američke referentne nafte pala ispod 70 dolara po barelu, vraćajući se na nivoe pre početka aktuelnog sukoba krajem februara.

Berzanski fjučersi ukazuju na pad: Dow Jones Industrial Average je zabeležio pad od 527 poena, odnosno 1%, dok je S&P 500 u minusu za 0,8%, a Nasdaq za 1,3%. Analitičari upozoravaju da bi viša cena nafte mogla dodatno da utiče na inflaciju kroz povećanje troškova goriva i transporta, što bi potencijalno moglo odložiti eventualno smanjenje kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi.

U analizi objavljenoj u sredu, analitičar Adam Krisafuli ocenjuje da je, uprkos tenzijama i padu deonica, i dalje moguće postizanje dogovora, jer, prema njegovom mišljenju, američka administracija pokazuje zadržanu spremnost za dalje vojno eskaliranje situacije.

U nastavku događaja, američka administracija je povukla dozvolu koja je omogućavala izvoz iranske nafte, što je ranije predstavljalo važan prihod za Iran. Prema saopštenju američkog Ministarstva finansija, tzv. “Generalna licenca X”, izdata pre dve nedelje u okviru privremenog mirovnog sporazuma, više nije na snazi.

Stručnjaci procenjuju da bi dalja eskalacija mogla uticati na globalna tržišta energenata s obzirom na strateški značaj moreuza Hormuz, kroz koji prolazi značajan deo svetskih isporuka nafte. Situacija se i dalje prati, a zvanične potvrde o daljim koracima obe strane za sada nema.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Guverner Kentakija zatražio zvanične informacije o zdravstvenom stanju senatora Miča Mekonela

Zvanične institucije još nisu objavile detalje, zabrinutost građana raste nakon višenedeljnog bolničkog lečenja

Published

on

By

Zvanične institucije još nisu objavile detalje, zabrinutost građana raste nakon višenedeljnog bolničkog lečenja

Guverner Kentakija Endi Bišir uputio je 8. jula 2026. godine zvaničan zahtev senatoru Miču Mekonelu, tražeći ažurirane informacije o njegovom zdravstvenom stanju. Ovaj potez usledio je nakon što je Mekonel, prema dostupnim informacijama, hospitalizovan 14. juna, što je izazvalo brojne spekulacije u javnosti i među građanima Kentakija. Bišir je u svom pismu naveo da su zabrinutost i interesovanje građana za sposobnost Mekonela da obavlja funkciju u Senatu Sjedinjenih Američkih Država u porastu, te je zatražio da senator javno iznese podatke o svom trenutnom zdravstvenom stanju.

Prema navodima iz javnog EMS dispečerskog poziva, koji su pregledali novinari na terenu, hitna pomoć je 14. juna reagovala na poziv zbog osobe bez svesti u Mekonelovom domu. Do sada, kancelarija senatora nije potvrdila da se dispečerski poziv odnosi na Mekonela, niti su objavljeni dodatni detalji o razlozima hospitalizacije. Javnost i dalje čeka zvanične informacije iz njegovog kabineta.

Guverner Bišir, član Demokratske partije, istakao je u pismu značaj transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera prema građanima. On je naveo da svi izabrani predstavnici imaju obavezu da izveštavaju svoje birače o sposobnosti za obavljanje poverene dužnosti. Bišir je takođe izrazio želju za brz oporavak senatora Mekonela, naglašavajući da produžene spekulacije nisu u interesu ni samog senatora ni građana Kentakija.

Na dan slanja pisma, kancelarija senatora Mekonela nije odgovorila na zahtev za komentar. U međuvremenu, republikanski senatori iz Gornjeg doma Kongresa saopštili su da su ove nedelje razgovarali sa Mekonelom i da je, prema rečima portparolke drugog najvišeg republikanca u Senatu, Džona Barasa iz Vajominga, Mekonel bio “potpuno angažovan i nestrpljiv da se vrati na posao”.

Zdravstveno stanje senatora Mekonela ostaje predmet interesovanja javnosti, a dodatne informacije iz njegovog kabineta još nisu objavljene. Ova situacija podstiče rasprave o transparentnosti izabranih predstavnika i pravima građana na informacije o stanju svojih izabranih zvaničnika.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD najavio nastavak vojnih napada na iranske ciljeve

Američki predsednik potvrdio nove napade nakon incidenata u moreuzu, zvanična upozorenja upućena Iranu

Published

on

By

Američki predsednik potvrdio nove napade nakon incidenata u moreuzu, zvanična upozorenja upućena Iranu

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da će američke snage nastaviti vojne napade na iranske ciljeve, navodeći da su tokom prethodne večeri odgovorili na napade dronovima i raketom u moreuzu. Prema zvaničnim informacijama, incident se odigrao nakon što su iranske snage lansirale više dronova i jednu raketu na američke brodove, što je izazvalo snažnu vojnu reakciju SAD.

“Sinoć smo ih žestoko pogodili nakon što su lansirali nekoliko dronova i jednu raketu na naše brodove u moreuzu, gde su imali puno pravo da budu. Zato smo ih sinoć snažno gađali. Veoma, veoma žestoko. Daću im malo upozorenje. Večeras ćemo ih žestoko napasti”, izjavio je američki predsednik obraćajući se medijima.

Tramp je u nastavku izjave ocenio ponašanje zvaničnog Teherana kao neprihvatljivo, ističući da se takvi postupci ponavljaju već 47 godina. “To je činjenica. Videćemo kako će se sve završiti. Nisam zadovoljan njihovim ponašanjem”, dodao je predsednik SAD.

Zvaničnici SAD nisu izneli dodatne detalje o narednim koracima, ali je potvrđeno da se situacija u regionu pažljivo prati, a vojne i bezbednosne službe ostaju u stanju pojačane pripravnosti. Istraga o incidentu i razmeni vatre je u toku, dok se očekuje i zvaničan odgovor iranske strane.

“Situacija se pomno prati i preduzimaju se sve potrebne mere bezbednosti”, navodi se u saopštenju nadležnih američkih službi.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Države odobravaju Ukrajini licencu za proizvodnju presretača Patriot

Američki predsednik potvrdio odluku tokom NATO samita u Ankari, ukrajinska strana istakla značaj tehnologije za odbranu

Published

on

By

Američki predsednik potvrdio odluku tokom NATO samita u Ankari, ukrajinska strana istakla značaj tehnologije za odbranu

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država izjavio je u sredu da će Ukrajini biti odobrena proizvodna licenca za izradu presretača raketnog sistema Patriot, čime je ispunjen jedan od ključnih zahteva ukrajinskih vlasti u aktuelnom sukobu sa Rusijom. Ova odluka je saopštena tokom zajedničkog obraćanja sa predsednikom Ukrajine tokom NATO samita u Ankari, Turska.

Prema navodima američkog predsednika, licenca će omogućiti Ukrajini da samostalno proizvodi presretače za sistem Patriot, dok kompanije koje razvijaju ovu tehnologiju još nisu zvanično obaveštene o odluci. Patriot je napredni raketni sistem koji, prema ukrajinskim izvorima, igra značajnu ulogu u odbrani od napada.

“Rečeno mi je da ćemo dati pravo Ukrajini da pravi presretače Patriot. Pokazaćemo im kako, to je veoma složeno, ali brzo će savladati potrebne procese”, naveo je američki predsednik tokom susreta sa ukrajinskim kolegom.

Istovremeno, američke vlasti su precizirale da ne planiraju dodatne isporuke gotovih sistema Patriot Ukrajini, navodeći potrebu da zadrže deo opreme za sopstvenu odbranu.

Ukrajinski predsednik je i ranije izneo zahtev za dobijanje ovakve licence, naglašavajući u javnim nastupima da bi domaća proizvodnja presretača značajno unapredila odbrambene kapacitete zemlje. Prema njegovim rečima, povećanje proizvodnje imalo bi pozitivan uticaj ne samo na ukrajinske snage, već i za druge regione gde Sjedinjene Države odluče da pruže podršku.

U istom obraćanju u Ankari, američki predsednik je naveo da postoji mogućnost da Sjedinjene Države sklope dogovor o nabavci ukrajinskih dronova, ali nije izneo konkretne detalje o toj inicijativi. Ukrajinske snage su, prema međunarodnim izveštajima, ranije pokazale sposobnost brze adaptacije na novu tehnologiju tokom sukoba.

Sukob između Rusije i Ukrajine traje od 2022. godine, a poslednjih meseci pitanja vojne i tehnološke podrške predstavljaju ključnu temu na međunarodnim forumima. Nezavisno verifikovanje svih navoda iz ratnih zona ostaje otežano zbog ograničenog pristupa informacijama sa terena.

Pročitaj još

U Trendu