Connect with us

Svet

Porodica Kastro i dalje ključna u političkom rukovodstvu Kube

Američki zvaničnici najavili moguće promene, sastanci sa kubanskim liderima u toku, ekonomska situacija pogoršana

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mehmet turgut kirkgoz

Američki zvaničnici najavili moguće promene, sastanci sa kubanskim liderima u toku, ekonomska situacija pogoršana

U periodu nakon uklanjanja Nikolasa Madura sa vlasti u Venecueli, predstavnici Sjedinjenih Američkih Država pojačali su pritisak na kubansko rukovodstvo, uz najave mogućih političkih promena. Predsednik SAD je tokom prethodnih meseci izjavio da bi sličan scenario mogao da se dogodi i na Kubi, ističući da je u toku američka politika usmerena ka ekonomskim i političkim reformama na ostrvu.

Prema izveštajima međunarodnih medija, američki zvaničnici su održali niz sastanaka sa ključnim kubanskim političarima, tražeći promene u ekonomskom sistemu i političkom rukovodstvu. Sjedinjene Države su, nakon događaja u Venecueli, pooštrile sankcije Kubi, uključujući gotovo potpunu blokadu uvoza nafte. Ove mere dodatno su pogoršale ekonomske uslove na ostrvu, što je izazvalo zabrinutost među stanovništvom i međunarodnim posmatračima.

Predstavnici američke administracije navode da postoji očekivanje većih promena u najvišem državnom vrhu Kube, pri čemu su istakli da bi moglo doći do smene rukovodstva, slične onoj koja se dogodila u Venecueli. Zvanične najave uključuju izjave o „novoj zori za Kubu“, ali konkretni koraci još nisu poznati.

Među najznačajnijim ličnostima kubanske političke scene i dalje se izdvaja Raul Kastro, mlađi brat Fidela Kastra, koji je i posle povlačenja sa predsedničke funkcije 2018. godine i sa mesta lidera Komunističke partije 2021. godine, ostao uticajna figura. Raul Kastro se često opisuje kao ključni akter u političkim procesima, sa značajnim uticajem na državnu politiku i dalje prisutnošću u javnom životu.

Pored Raula Kastra, pažnja međunarodnih posmatrača je usmerena i na druge članove porodice Kastro, koji su na različite načine uključeni u političke i administrativne strukture Kube. Detalji o njihovim konkretnim ulogama i stepenu uticaja variraju, ali izvori navode da porodica Kastro i dalje ima centralno mesto u odlučivanju o ključnim pitanjima.

U ovom trenutku nije poznato na koji način bi najavljene promene mogle uticati na postojeću strukturu vlasti na Kubi. Analitičari ističu da je dosadašnja istorija pokazala otpornost kubanskog sistema na spoljne pritiske i promene.

Međunarodna zajednica pažljivo prati situaciju, dok su lokalni i strani zvaničnici fokusirani na moguće posledice ekonomskih sankcija i političkih dešavanja. Tok događaja u narednim mesecima zavisiće od odnosa snaga unutar kubanskog rukovodstva i daljih poteza međunarodnih aktera. Nezavisno nije moguće verifikovati sve navode o planiranim političkim promenama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Požar u mestu Los Galjardos kod Almerije odneo 12 života

Policija istražuje uzrok požara, više od 1.000 ljudi evakuisano zbog opasnosti od širenja vatre

Published

on

By

Policija istražuje uzrok požara, više od 1.000 ljudi evakuisano zbog opasnosti od širenja vatre

Najmanje 12 osoba poginulo je u požaru koji je izbio u mestu Los Galjardos, u pokrajini Almerija na jugoistoku Španije, saopštila je regionalna vlada Andaluzije. Prema navodima, požar je izbio nakon pada dalekovoda, a vatra se brzo proširila na okolnu šumu u uslovima visokih temperatura.

U požaru je povređeno najmanje šest osoba, dok su stotine vatrogasaca angažovane na gašenju plamena. Evakuisano je oko 1.000 stanovnika iz ugroženih područja. Pojedine žrtve pronađene su u automobilima koje je zahvatio plamen.

“Istraga je u toku i uzrok požara još nije zvanično potvrđen”, navodi se u saopštenju policije. Očevici tvrde da je požar izbio neposredno nakon rušenja dalekovoda.

Lokalne vlasti su uvele vanredne mere zbog opasnosti od širenja požara, dok ekipe za vanredne situacije i dalje rade na terenu. Temperaturni talas sa temperaturama i do 40 stepeni Celzijusa pogodio je jug Evrope, što je doprinelo izuzetno teškim uslovima za gašenje vatre. Pored Španije, požari su zabeleženi i u Francuskoj i Portugalu, a na hiljade ljudi je bilo primorano da napusti svoje domove.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Države obustavile vazdušne napade na Iran, prioritet dat diplomatiji

Američka vojska saopštila da su napadi pauzirani zbog pregovora, dok se pripremaju za moguće dalje akcije

Published

on

By

Američka vojska saopštila da su napadi pauzirani zbog pregovora, dok se pripremaju za moguće dalje akcije

Vazdušni napadi Sjedinjenih Američkih Država na teritoriju Irana privremeno su obustavljeni zbog aktuelnih diplomatskih pregovora, saopšteno je iz američkih vojnih izvora. Prema dostupnim informacijama, američka vojska je u pripravnosti i spremna da po potrebi obnovi napade, dok je diplomatija trenutno stavljena u prvi plan.

Zvaničnici navode da su planskim pauzama između udara SAD nastojale da izbegnu dalje zaoštravanje sukoba. Tokom dana, na nosaču aviona “Abraham Linkoln” u Arapskom moru, američke posade su nastavile sa logističkim pripremama, uključujući naoružavanje borbenih aviona i vežbe za potencijalne operacije.

Izvori navode da američka vojska tokom noći nije izvodila napade na teritoriju Irana, iako su lokalni mediji izveštavali o eksplozijama u gradovima Bušer, Konarak i Čogadak. Prethodnog dana, američke snage izvele su napade na južni i severni deo Irana, prilikom kojih je pogođeno oko 90 ciljeva, navodi Centralna komanda (CENTCOM).

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su napadi bili odgovor na akcije koje je Teheran preduzeo protiv komercijalnih brodova u Ormuskom moreuzu, kao i da će eventualni ponovni incidenti izazvati eskalaciju vojnih udara. Istovremeno, iransko Ministarstvo spoljnih poslova ocenilo je napade kao ozbiljno kršenje postojećeg memoranduma o razumevanju, dok je Iranska revolucionarna garda (IRCG) saopštila da je pokrenula raketni napad na američki komandni centar na Bliskom istoku i vazduhoplovnu bazu Al-Azrak u Jordanu.

Pročitaj još

Svet

Ajatolah Ali Hamnei sahranjen u Mešhedu nakon višednevnih ceremonija

Zvanične molitve održane u hramu Imama Reze, završava se period žalosti u Iranu

Published

on

By

Zvanične molitve održane u hramu Imama Reze, završava se period žalosti u Iranu

Ajatolah Ali Hamnei sahranjen je rano ujutru u petak u svom rodnom gradu Mešhedu na severoistoku Irana, nakon više dana komemoracija i pogrebnih ceremonija održanih u Iranu i Iraku, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Sahrana je obavljena u molitvenoj sali hrama Imama Reze, gde je kovčeg nošen oko groba Imama Reze kao deo tradicionalnih pogrebnih obreda.

Pogrebna molitva za Hamneija održana je u dvorištu hrama, a nakon toga je organizovana privatna oproštajna ceremonija za članove njegove porodice. Sahrani su prisustvovali brojni građani, kao i muslimani iz različitih delova sveta, koji su se molili za pokojnog verskog lidera.

Zvanične molitve za pokojnike predvodio je najstariji sin Ali Hamneija, Sejed Mostafa Hamnei, koji je prema običajima obavio ritualne molitve nad telima. Tokom pogrebne povorke, prisutni su uzvikivali parole, među kojima su bile i “smrt Americi” i “smrt Izraelu”, kako je saopšteno.

Završetkom ceremonije u Mešhedu, okončan je i višednevni period žalosti u Iranu. Događaj je protekao uz poštovanje verskih običaja i uz veliko prisustvo građana i vernika.

Pročitaj još

U Trendu