Connect with us

Domaće

Poreska uprava utvrdila obavezu za frilensere iz 2021. godine, otplata u 120 rata

Frilenseri koji su ostvarili prihode od 1. januara do 31. decembra 2021. dobijaju rešenja, prva rata dospeva 17. avgusta 2026.

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / stevepb

Frilenseri koji su ostvarili prihode od 1. januara do 31. decembra 2021. dobijaju rešenja, prva rata dospeva 17. avgusta 2026.

Poreska uprava Republike Srbije donela je rešenja o utvrđivanju poreske obaveze za fizička lica – frilensere koji su u periodu od 1. januara do 31. decembra 2021. godine ostvarili prihode po osnovu ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava, kao i naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem. Rešenja će biti dostavljena obveznicima poštom tokom narednih dana. Prema zvaničnoj informaciji, frilenseri su dužni da prvu ratu utvrđene obaveze uplate najkasnije do 17. avgusta 2026. godine.

Utvrđene poreske obaveze plaćaju se u 120 jednakih mesečnih iznosa, pri čemu prvi iznos dospeva za plaćanje 15. dana u mesecu koji sledi mesecu nakon donošenja rešenja poreskog organa. Ove obaveze su utvrđene na osnovu podataka poslovnih banaka o ostvarenim prihodima fizičkih lica u 2021. godini.

Za sve dodatne informacije, poreski obveznici mogu se obratiti zaposlenima u Kontakt centru Poreske uprave na brojeve telefona: 0700 700 007 ili 011 69 69 069, kao i neposredno na šalterima „Vaš poreznik“ u filijalama Poreske uprave.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Industrijska proizvodnja porasla za 0,6 odsto, izvoz dostigao 14,7 milijardi evra

Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvih pet meseci iznosi 32,3 milijarde evra, promet u maloprodaji veći za 7,5 odsto

Published

on

By

Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvih pet meseci iznosi 32,3 milijarde evra, promet u maloprodaji veći za 7,5 odsto

Industrijska proizvodnja u Republici Srbiji zabeležila je rast od 0,6 odsto u periodu januar–maj 2026. godine u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. U maju 2026. godine, industrijska proizvodnja bila je viša za 0,3 odsto nego u maju 2025, dok je izvoz robe iznosio 14,7 milijardi evra, što predstavlja rast od 7,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

U okviru sektora, rudarstvo je u maju 2026. ostvarilo rast od 3,2 odsto, prerađivačka industrija je povećana za 1,4 odsto, dok je sektor snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom pao za 8,6 odsto. Desezonirani indeks industrijske proizvodnje pokazao je pad od 1,7 odsto u maju u odnosu na april, a pad u prerađivačkoj industriji iznosio je 2,7 odsto.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u periodu januar–maj 2026. dostigla je 32.376,3 miliona evra (32,3 milijarde evra), uz rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Izvoz robe je iznosio 14,7 milijardi evra (rast od 7,7 odsto), dok je uvoz dostigao 17,7 milijardi evra (rast od 1,0 odsto). Spoljnotrgovinski deficit iznosi 2,98 milijardi evra, što je smanjenje od 22,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Samo u maju, izvoz je bio 2,8 milijardi evra (rast 3,3 odsto), a uvoz 3,5 milijardi evra (pad 0,1 odsto).

Promet robe u trgovini na malo u maju 2026. godine porastao je za 9,6 odsto u tekućim cenama, odnosno za 6,2 odsto u stalnim cenama u poređenju sa istim mesecom 2025. godine. Za prvih pet meseci 2026, promet u maloprodaji povećan je za 9,1 odsto u tekućim, odnosno za 7,5 odsto u stalnim cenama. Najveći rast prometa u stalnim cenama u maju zabeležen je u trgovini na malo hranom, pićima i duvanom (7,1 odsto), zatim u trgovini motornim gorivima (6,6 odsto) i neprehrambenim proizvodima (5,0 odsto).

Turizam je takođe zabeležio rast – u maju 2026. godine registrovano je 470.000 dolazaka turista, što je 7,4 odsto više nego u maju prethodne godine. Ostvareno je 1,2 miliona noćenja, odnosno rast od 5,5 odsto. Domaći turisti ostvarili su 629.000 noćenja (rast od 2,2 odsto), dok su strani turisti imali 581.000 noćenja (rast od 9,3 odsto). Najviše noćenja stranih turista ostvarili su posetioci iz Turske, Ruske Federacije i Bosne i Hercegovine.

Pročitaj još

Domaće

MMF prognozira pad globalnog rasta na 3,1 odsto u 2026. godini

Globalni BDP u 2025. godini porastao 3,4 odsto, a očekuje se oporavak na 3,2 odsto u 2027.

Published

on

By

Globalni BDP u 2025. godini porastao 3,4 odsto, a očekuje se oporavak na 3,2 odsto u 2027.

Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da je globalna privreda u 2025. godini ostvarila rast od 3,4 odsto, što je za 0,6 odsto više od ranije prognoziranih 2,8 odsto. Ovi rezultati su ostvareni uprkos pritiscima američkih carina i nestabilnoj situaciji na svetskom tržištu, uz napomenu da je efektivna carinska stopa SAD tokom 2025. iznosila približno 18 odsto, iako je najavljeno povećanje na oko 25 odsto. Prema podacima MMF-a, stvarno naplaćene carine su na kraju godine pale na polovinu od najavljenih, zahvaljujući bilateralnim sporazumima i izuzecima, što je omogućilo privatnom sektoru da preusmeri trgovinske tokove i pronađe alternativne kanale.

Povoljni finansijski uslovi, fiskalne politike usmerene na stabilizaciju, smanjenje procenjenog rizika u zemljama u razvoju i rast cena akcija na berzama, kao i slabljenje američkog dolara, doprineli su otpornosti globalne privrede. MMF posebno ističe da je rast produktivnosti i BDP-a u Sjedinjenim Američkim Državama tokom 2025. godine bio oslonjen na ulaganja u veštačku inteligenciju i digitalne tehnologije, što se prenelo i na manje razvijene zemlje, naročito u Aziji.

Za 2026. godinu, MMF predviđa pad globalnog rasta na 3,1 odsto, dok se u 2027. očekuje oporavak na 3,2 odsto, pod uslovom da se sukob u Iranu uskoro okonča. Stabilnost svetske trgovine trenutno se održava zahvaljujući izvozu naprednih tehnoloških proizvoda, naročito onih koji se zasnivaju na veštačkoj inteligenciji. Međutim, MMF upozorava da algoritmi nisu zamena za osnovne potrebe, jer iza energetskog šoka, drugi najveći rizik za privredu predstavlja rast cena hrane, izazvan poskupljenjem energenata i đubriva.

Vojni sukob u Iranu izazvao je rast cena nafte, gasa i poljoprivrednih sirovina, dok su među metalima najviše poskupeli bakar i aluminijum. Cena zlata je inicijalno naglo skočila, ali je kasnije korigovana naniže. Problemi u transportu kroz Ormuski moreuz doveli su do kašnjenja isporuka i povećanja troškova, što dodatno komplikuje ekonomske izglede i pojačava inflatorne pritiske.

Inflacija je premašila ciljane nivoe u pojedinim razvijenim ekonomijama, posebno u SAD, ali su privrede u razvoju još izloženije inflatornim pritiscima zbog veće zavisnosti od cena hrane i energenata. MMF savetuje siromašnije države da ulažu u veštačku inteligenciju, iako podaci Svetskog programa za hranu pokazuju da skoro 400 miliona ljudi u tim zemljama trpi glad.

Prema izveštaju MMF-a, otpornost svetske privrede tokom 2025. bila je bolja od očekivane, ali izazovi u 2026. godini ostaju ozbiljni, sa posebnim naglaskom na inflaciju i rast cena osnovnih sirovina.

Pročitaj još

Domaće

Kaspersky detektovao 140 miliona fišing napada, 56% korisnika pogođeno prevarama u 2026.

U prvom kvartalu 2026. blokirano više od 140 miliona pokušaja prevare, dok je 45% korisnika pretrpelo napad na uređaje ili podatke

Published

on

By

U prvom kvartalu 2026. blokirano više od 140 miliona pokušaja prevare, dok je 45% korisnika pretrpelo napad na uređaje ili podatke

Kompanija Kaspersky saopštila je da je više od polovine internet korisnika, tačnije 56%, bilo izloženo onlajn prevarama tokom 2026. godine, prema najnovijem globalnom istraživanju. U istom periodu, 45% ispitanika prijavilo je da su njihovi uređaji, korisnički nalozi ili lični podaci bili meta napada, uključujući hakovanje naloga na društvenim mrežama, curenje podataka i infekciju malverom.

Kaspersky je u prvom kvartalu 2026. godine blokirao više od 140 miliona pokušaja fišing napada i internet prevara širom sveta, što ukazuje na rastuću sofisticiranost i rasprostranjenost ovih pretnji. Ove pretnje usmerene su na korisnike putem različitih kanala komunikacije: elektronske pošte, aplikacija za razmenu poruka, društvenih mreža, internet prodavnica i mobilnih aplikacija.

Prema podacima Centra za istraživanje tržišta kompanije Kaspersky, više od polovine ispitanika izjavilo je da su tokom protekle godine bili izloženi prevarama na internetu ili pokušajima prevare, dok je 45% njih potvrdilo da su bili žrtve napada na uređaje, naloge ili podatke. Stručnjaci kompanije ističu da internet prevare postaju sve učestalije, jer kriminalci brzo reaguju na nove trendove i globalne događaje. Tako je u martu 2026. zabeležen porast aktivnosti prevaranata u vezi sa Svetskim prvenstvom u fudbalu, kroz lažne internet stranice koje su imitirale zvanične sajtove turnira, koristeći popularnost događaja za zavaravanje korisnika.

Kaspersky tehnologije, zasnovane na veštačkoj inteligenciji i mašinskom učenju, omogućavaju otkrivanje širokog spektra prevara – od fišing stranica, preko lažnih internet prodavnica i kripto prevara, do drugih šema koje mogu izazvati finansijske gubitke. Savremene kampanje prevaranata često se oslanjaju na lične podatke dobijene iz curenja baza, zlonamernih softvera za krađu informacija i kompromitovanih naloga, čime se prevare dodatno usmeravaju i personalizuju.

Stručnjaci naglašavaju da je zaštita korisničkih podataka i uređaja prioritet, s obzirom na to da su pretnje sve sofisticiranije i češće povezane sa globalnim događajima i popularnim temama. Upotreba tehnologija za prepoznavanje obrazaca i analizu pretnji u realnom vremenu ključna je za sprečavanje novih oblika internet prevara.

Pročitaj još

U Trendu