Connect with us

Politika

Radojević upozorava: novi zakon o strancima komplikuje položaj Srba na Kosovu

Gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević smatra da zakon o strancima, koji Priština planira da primeni od 15. marta, može dovesti do administrativnog proterivanja Srba sa Kosova i Metohije.

Published

on

In the Palace of Serbia, the President of the Republic of Serbia, Aleksandar Vucic, met with representatives of Serbs from Kosovo and Metohija. U Palati Srbija predsednik Republike Srbije Aleksandar Vucic sastao se sa predstavnicima Srba sa Kosova i Metohije.

Gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević smatra da zakon o strancima, koji Priština planira da primeni od 15. marta, može dovesti do administrativnog proterivanja Srba sa Kosova i Metohije.

Milan Radojević, gradonačelnik Severne Mitrovice, izjavio je da će zakon o strancima, čija je primena najavljena u Prištini od 15. marta, dodatno otežati život Srba na Kosovu i Metohiji. On je istakao da su predstavnici Srpske liste već mesecima upozoravali na posledice ovog propisa i da bi njegova primena mogla da izazove ozbiljne probleme srpskoj zajednici na tom prostoru. Radojević je za TV Pink rekao da zakon izaziva strah i nesigurnost među Srbima, posebno na severu Kosova, jer će mnogi biti proglašeni strancima i moraće da dokazuju svoj boravak, iako tamo žive generacijama. On je naveo da mnogi Srbi ne mogu da dobiju potrebna kosovska dokumenta zbog administrativnih prepreka koje postavlja vlada u Prištini. Kao konkretan primer naveo je slučaj kada je jedan od supružnika iz centralne Srbije, a drugi poseduje prištinska dokumenta – u tom slučaju je neophodno pribaviti dozvolu za boravak, a bez nje postoji mogućnost proterivanja sa zabranom ulaska od godinu dana. Radojević je naglasio da bi bilo kakva integracija srpskog školskog i zdravstvenog sistema u sistem Prištine značila i nestanak Srba sa Kosova i Metohije. On je ovakvu situaciju uporedio sa ‘administrativnom Olujom’, rekavši da je to način da se reši srpsko pitanje po modelu koji je viđen u Hrvatskoj. Dodatno, napomenuo je da će studenti iz centralne Srbije morati da objašnjavaju razlog boravka na Kosovu, a Priština ne priznaje univerzitet u Severnoj Mitrovici, što dodatno komplikuje situaciju za mlade. Na pitanje o hapšenjima Srba i optužnicama za navodne ratne zločine, Radojević je ocenio da se time stvara atmosfera straha s ciljem da se Srbi odvrate od života na svojim ognjištima. On je naveo da su u selu Suvo Grlo uhapšeni ljudi iz čestitih porodica, koji su ostali u tom mestu i nakon rata, te da su nove optužbe klasičan pritisak. Delegacija Srpske liste najavila je obilazak porodica uhapšenih Srba u tom selu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Politika

Marija Milošević posetila grob Slobodana Miloševića u Požarevcu povodom godišnjice smrti

Porodica bivšeg predsednika Srbije i Jugoslavije obeležila je 20 godina od njegove smrti, uz prisustvo unuke i velikog broja građana

Published

on

By

Porodica bivšeg predsednika Srbije i Jugoslavije obeležila je 20 godina od njegove smrti, uz prisustvo unuke i velikog broja građana

Marija Milošević (20), unuka bivšeg predsednika Savezne Republike Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića, posetila je 11. marta 2024. godine porodičnu kuću u Požarevcu povodom obeležavanja 20 godina od smrti svog dede. Povodom godišnjice, Marija je izjavila da je ponosna na dedu i da Srbiju smatra svojom drugom zemljom.

Tokom posete, Marija Milošević je navela da živi u Rusiji, gde studira novinarstvo, ali da redovno dolazi u Srbiju i Crnu Goru kada joj to obaveze dozvole. “Osećam sve što se tiče Srbije, to je moja druga zemlja. Ponosna sam na dedu i mnogo mi se sviđa Srbija”, izjavila je Miloševićeva unuka.

Na pitanje o uspomenama na današnji dan, Marija je rekla da joj je veoma teško, ali da pokušava da ne pokazuje emocije u javnosti. Takođe je navela da će boraviti u Srbiji do 14. marta, nakon čega se vraća u Moskvu, i da su članovi njene porodice dobro.

Slobodan Milošević, bivši predsednik Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srbije, preminuo je 11. marta 2006. godine u pritvorskoj jedinici Tribunala za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Sahranjen je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu, nakon što je odbijen zahtev porodice da bude sahranjen u Beogradu uz državne počasti.

Milošević je bio ključna politička figura tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji i na Kosovu i Metohiji, a protiv njega je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju podigao optužnicu za zločine protiv čovečnosti. Izručen je Haškom tribunalu 28. juna 2001. godine, a proces suđenja bio je više puta prekidan zbog njegovog zdravstvenog stanja i obustavljen je nakon njegove smrti.

Njegova vladavina trajala je nešto više od deset godina, a završila se 2000. godine izborima na kojima ga je porazio kandidat Demokratske opozicije Srbije. Milošević je uhapšen 1. aprila 2001. godine, a izručen Hagu iste godine. Bio je inicijator promene ustavnog položaja autonomnih pokrajina i potpisnik Dejtonskog sporazuma, kojim je zvanično završen rat na prostoru bivše Jugoslavije.

Pročitaj još

Politika

Sukobi unutar opozicije pred lokalne izbore u Beogradu postali javni

Plenumaši sa novosadskog fakulteta izneli kritike na račun Dragana Đilasa i Zdravka Ponoša

Published

on

By

Plenumaši sa novosadskog fakulteta izneli kritike na račun Dragana Đilasa i Zdravka Ponoša

Svađe i podele unutar opozicionog pokreta dodatno su se rasplamsale pred predstojeće lokalne izbore u Beogradu, a sukobi među liderima više nisu skrivani, već su postali potpuno javni. Plenumaši sa Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada, okupljeni oko naloga “FTN se budi” na društvenoj mreži Iks, javno su izneli kritike na račun lidera opozicije Dragana Đilasa i Zdravka Ponoša, ocenjujući da opozicija ne vodi politiku na adekvatan način i da nema funkcionalne stranačke strukture.

Prema objavama plenumaša, Đilasu i Ponošu se zamera što, kako navode, godinama nisu ostvarili direktan kontakt sa građanima i nisu radili na terenu. Ove kritike su dodatno pojačale razdor unutar opozicionih redova, posebno u trenutku kada se očekuje formiranje izbornih lista i dogovora o zajedničkom nastupu.

Građani sada imaju priliku da prate javnu polemiku i uoče razlike među političkim akterima koji pretenduju da budu alternativa aktuelnoj vlasti. Za sada nije bilo zvaničnih odgovora od strane Đilasa i Ponoša na ove prozivke plenumaša.

Analitičari ocenjuju da ovakve javne razmene stavova mogu uticati na percepciju opozicije u javnosti, kao i na njenu sposobnost da nastupi jedinstveno na predstojećim lokalnim izborima.

Pročitaj još

Politika

Zdravko Ponoš kritikovao plenumaše zbog načina delovanja u političkoj borbi

Politički sukobi oko blokada i studentskog pokreta izazvali reakciju lidera pokreta SRCE

Published

on

By

Politički sukobi oko blokada i studentskog pokreta izazvali reakciju lidera pokreta SRCE

Zdravko Ponoš, predsednik pokreta SRCE, javno je izneo kritiku na račun plenumaša, navodeći da oni koji se predstavljaju kao studentski pokret zapravo to nisu. Njegova izjava usledila je tokom gostovanja u emisiji, gde su mu ukazali da plenumaši uživaju veću podršku javnosti. Tokom razgovora, Ponoš je osporio legitimitet pojedinih članova plenuma, ističući da se ne radi o pravom studentskom pokretu, naročito kada su prisutni, kako je naveo, ljudi u kožnim mantilima.

U tom kontekstu, Ponoš je poručio da se protivi delovanju pod kodnim imenima i naglasio da među strankama koje učestvuju u političkom procesu nema mesta za takvu vrstu anonimnosti. Dodao je da je spreman na saradnju sa svim blokaderima, ali ne i sa onima koji koriste kodna imena.

Sukobi unutar opozicionih grupa dodatno su pojačani nakon što je i Dragan Đilas, lider jedne od političkih partija, izneo zamerke na račun plenumaša zbog načina na koji upravljaju zajedničkim izbornim listama i insistiraju na anonimnosti. Ova razmimoilaženja ukazuju na duboke podele unutar opozicije pred predstojeće lokalne izbore.

“Ovo nije studentski pokret. Kada se pojave ljudi u kožnim mantilima to nije studentski pokret”, izjavio je Ponoš. On je još jednom osudio upotrebu kodnih imena u političkom delovanju, naglašavajući da takva praksa nije prihvatljiva u okviru demokratskog procesa.

Zvanične institucije za sada nisu komentarisale ove navode, dok se politički sukobi i dalje razvijaju u javnosti.

Pročitaj još

U Trendu