Connect with us

Politika

Aleksandar Vučić najavio rast prosečne plate na 1.700 evra i penzija na 750 evra do 2030. godine

Predsednik Srbije izneo procene o značajnom povećanju plata i penzija u narednim godinama, ukazujući na napredak životnog standarda građana

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Predsednik Srbije izneo procene o značajnom povećanju plata i penzija u narednim godinama, ukazujući na napredak životnog standarda građana

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se očekuje nastavak rasta prosečnih plata i penzija u zemlji, navodeći da će prema procenama do kraja 2030. godine prosečna plata iznositi 1.700 evra, dok će penzije dostići 750 evra. On je istakao da su prosečne zarade u Srbiji 2012. godine bile 366 evra, dok su u 2025. dostigle 1.057 evra.

“Prema našim procenama, prosečna plata biće 1.700 evra, uz međufazu od 1.320 evra do tada. Ove brojke se odnose na proseke na nivou cele zemlje, ali će u pojedinim delovima Srbije plate biti značajno niže, o čemu ćemo posebno razgovarati”, rekao je Vučić.

Govoreći o penzijama, predsednik je naveo da su iznosile 204 evra 2012. godine, dok su u decembru 2025. povećane na 484 evra, što prema njegovim rečima premašuje prethodna obećanja. Predviđa se da će prosečna penzija u decembru 2030. godine iznositi 750 evra.

Vučić je naglasio da ove promene predstavljaju veliki napredak u životnom standardu građana Srbije tokom poslednjih dvadeset godina, navodeći da će se konkretni iznosi razlikovati u zavisnosti od regiona, što će biti predmet posebnih analiza i razgovora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Politika

Ministarka Đedović Handanović sa delegacijom MMF obišla termoelektranu B3 u Kostolcu

Predstavnici vlade i MMF posetili novi energetski kapacitet, istaknuta važnost kombinacije tradicionalnih i obnovljivih izvora

Published

on

By

Predstavnici vlade i MMF posetili novi energetski kapacitet, istaknuta važnost kombinacije tradicionalnih i obnovljivih izvora

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović posetila je danas, zajedno sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda, novu termoelektranu B3 u Kostolcu. Ova elektrana predstavlja prvi novi proizvodni kapacitet Elektroprivrede Srbije koji je izgrađen nakon više od tri decenije, kako je saopšteno.

Tokom obilaska, Đedović Handanović je istakla da je Kostolac primer kako tradicionalna energetika i obnovljivi izvori mogu da funkcionišu zajedno, navodeći da se na prostoru nekadašnjih rudarskih odlagališta danas proizvodi energija iz sunca i vetra. “Sigurnost je prioritet i zato je bazna energija neophodna, zbog čega je blok B3 važan za decenije pred nama”, navela je ministarka.

Prema njenim rečima, završetak transformacije Elektroprivrede Srbije je ključan za energetsku sigurnost, naročito u uslovima globalnih nestabilnosti i procesa dekarbonizacije. Đedović Handanović je naglasila da samo snažna i profitabilna kompanija može osigurati stabilnost energetskog sistema države.

Obilazak termoelektrane B3 deo je aktivnosti usmerenih ka unapređenju energetskih kapaciteta Srbije i jačanju saradnje sa međunarodnim partnerima. Detalji o daljim koracima i investicijama u energetskom sektoru biće saopšteni u narednom periodu, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Politika

Nemačka vlada produžila mandat vojnicima u misiji KFOR na Kosovu i Metohiji

Do 400 nemačkih vojnika ostaje angažovano u međunarodnim snagama na Kosovu i Metohiji najmanje do juna 2025. godine, uz potvrdu Bundestaga, radi očuvanja stabilnosti i bezbednosti u regionu.

Published

on

By

Do 400 nemačkih vojnika ostaje angažovano u međunarodnim snagama na Kosovu i Metohiji najmanje do juna 2025. godine, uz potvrdu Bundestaga, radi očuvanja stabilnosti i bezbednosti u regionu.

Nemačka vlada donela je odluku da produži učešće svojih oružanih snaga u misiji KFOR na Kosovu i Metohiji, saopšteno je nakon sednice saveznog kabineta u Berlinu. Prema zvaničnim navodima, mandat za do 400 nemačkih vojnika biće produžen najmanje za još godinu dana, odnosno do juna 2025. godine, uz napomenu da je za finalnu potvrdu ove odluke neophodno izjašnjavanje Bundestaga.

Iz nemačkog parlamenta je istaknuto da broj angažovanih vojnika ostaje nepromenjen, a glavni cilj produženja mandata jeste očuvanje sposobnosti međunarodnih snaga za brzu reakciju u slučaju pogoršanja bezbednosne situacije. „Odluka je doneta imajući u vidu trenutna bezbednosna kretanja i potrebu za stabilnim međunarodnim prisustvom na Kosovu i Metohiji“, navedeno je u saopštenju.

Misija KFOR, pod vođstvom NATO-a, prisutna je u regionu od 1999. godine sa zadatkom da obezbedi bezbednost, očuva javni red i podrži proces političke normalizacije i izgradnje lokalnih bezbednosnih institucija. U poslednjih nekoliko godina, KFOR je više puta intervenisao kako bi sprečio eskalaciju tenzija na severu Kosova, posebno u opštinama sa srpskom većinom.

Nemačka je jedan od glavnih evropskih kontingenata u okviru KFOR-a, a njeni vojnici su angažovani na zadacima patroliranja, obezbeđenja i logističke podrške, kao i saradnje sa lokalnim bezbednosnim strukturama. Zvaničnici iz Berlina naglašavaju da produženje mandata pokazuje dugoročnu posvećenost Nemačke očuvanju stabilnosti i mira na Zapadnom Balkanu.

„Održavanje prisustva naših snaga u misiji KFOR predstavlja doprinos miru i bezbednosti svih zajednica na Kosovu i Metohiji, ali i celokupnom regionu“, izjavio je portparol Ministarstva odbrane Nemačke u pisanom saopštenju. Dodao je da će se nemački vojnici i u narednom periodu fokusirati na sprečavanje nasilja i podršku dijalogu između Beograda i Prištine.

Politički analitičari ocenjuju da je produženje mandata signal međunarodne zajednice da se bezbednosna situacija na Kosovu i dalje smatra delikatnom, te da prisustvo KFOR-a ostaje ključno za očuvanje mira. Očekuje se da Bundestag tokom maja formalno potvrdi vladinu odluku, dok će dalji razvoj situacije zavisiti od ukupne političko-bezbednosne dinamike na terenu.

Pročitaj još

Politika

Predsednik Vučić na konferenciji u Šantiliju ukazao na probleme evropske politike

Predsednik Srbije izneo stavove o teritorijalnom integritetu i izazovima u Evropi na međunarodnom skupu

Published

on

By

Predsednik Srbije izneo stavove o teritorijalnom integritetu i izazovima u Evropi na međunarodnom skupu

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je 25.04.2026. godine u Šantiliju, Francuska, na međunarodnoj konferenciji o globalnoj politici. Tokom razgovora sa osnivačem WPC Tijerijem de Monbrijalom, Vučić je izneo mišljenje o trenutnoj situaciji u Evropi i izazovima sa kojima se kontinent suočava.

Vučić je naglasio da Evropa zaostaje u oblastima kao što su veštačka inteligencija, robotika i demografija, ističući da evropske zemlje često potcenjuju razvoj drugih delova sveta. Ukazao je na to da se zaostatak za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom produbljuje, posebno u tehnološkom i demografskom smislu.

Tokom diskusije, predsednik Srbije je istakao i pitanje teritorijalnog integriteta, navodeći da smatra nepravednim kada se od Srbije očekuje da bude zadovoljna uprkos tome što joj je, kako je rekao, “uzeto 14 odsto teritorije”. On je postavio pitanje da li bi isti standardi mogli da budu primenjeni i na druge zemlje u sličnoj situaciji.

„Moram samo da kažem da vidim stvari malo drugačije nego ostali. Pre svega, mislim da mi kao Evropljani gubimo mnogo važnih bitaka i uvek mislimo da smo najpametniji, ali podcenjujemo druge. Ne razumemo da kaskamo za drugima“, izjavio je Vučić tokom konferencije.

On je dodao da evropska politika mora da bude svesna realnih izazova i da nije dovoljno živeti u “mehurima” i dobijati aplauze za govore, već je potrebno suočiti se sa stvarnim problemima.

Prema rečima predsednika Srbije, glavni problemi sa kojima se Evropa suočava su demografija, tehnološki napredak, kao i bezbednosna pitanja, uz napomenu da je potrebno više samokritičnosti i realnog sagledavanja situacije.

Pročitaj još

U Trendu