Connect with us

Domaće

NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa u prvom kvartalu

Proizvodnja dostigla 280.000 tona, ulaganja čine 78 odsto ukupnih investicija kompanije

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Publicdomainpictures

Proizvodnja dostigla 280.000 tona, ulaganja čine 78 odsto ukupnih investicija kompanije

Naftna industrija Srbije (NIS) uložila je 4,9 milijardi dinara u segment istraživanja i proizvodnje nafte i gasa tokom prvog kvartala 2026. godine, što predstavlja 78 odsto ukupnih investicija kompanije u tom periodu, saopšteno je iz NIS-a. Ukupna proizvodnja u ovom segmentu iznosila je 280.000 tona, dok je dodatna proizvodnja zahvaljujući realizovanim geološko-tehničkim aktivnostima iznosila 13.500 tona.

Glavne investicije NIS-a u prvom tromesečju 2026. godine bile su usmerene na bušenje razradnih bušotina, izvođenje geološko-tehničkih aktivnosti, infrastrukturne projekte, kao i nabavku opreme i investiciono održavanje. Kompanija je pustila u rad i nove naftne bušotine, pri čemu se posebna pažnja posvećuje održavanju trenutnog nivoa proizvodnje na zrelim naftnim poljima.

Poseban doprinos povećanju proizvodnje donelo je bušenje novih horizontalnih bušotina na naftnom polju Velebit, a iz kompanije najavljuju nastavak razvoja te vrste bušenja i na drugim poljima. U prvom kvartalu ove godine NIS je ukupno proizveo 280.000 uslovnih tona nafte i gasa na svim aktivama.

Direktor direkcije “Proizvodnja” u bloku “Istraživanje i proizvodnja” NIS-a, Predrag Radanović, izjavio je: “Značajnim investicijama u prvom kvartalu, napravili smo važan iskorak u jačanju proizvodnih aktivnosti. Ostajemo fokusirani na efikasno upravljanje resursima, realizaciju geološko-istražnih projekata i primenu savremenih tehnoloških rešenja, kako bismo obezbedili dugoročnu održivost našeg poslovanja. Nastavićemo da ulažemo u projekte koji obezbeđuju veću efikasnost poslovanja.”

NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem i proizvodnjom nafte i gasa, a zaštita životne sredine je, kako navode, jedan od prioriteta. Većina naftnih i gasnih polja kompanije nalazi se u Srbiji, dok je u ovoj delatnosti prisutna i u Rumuniji i Bosni i Hercegovini. Najstarija inostrana koncesija NIS-a je u Angoli, gde proizvodnja traje od 1985. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Krka isplaćuje dividendu od 9,1 evro po akciji, neto dobit 392,571 miliona evra

Prihodi Grupe Krka u prvoj polovini godine 1,12 milijardi evra, EBITDA skočila za 20 odsto

Published

on

By

Prihodi Grupe Krka u prvoj polovini godine 1,12 milijardi evra, EBITDA skočila za 20 odsto

Farmaceutska kompanija Krka objavila je da će akcionarima isplatiti bruto dividendu od 9,1 evro po akciji, što predstavlja povećanje od 10,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Odluka o raspodeli akumulirane dobiti za 2025. godinu usvojena je na skupštini akcionara, a isplata će započeti 23. jula. Od prošlogodišnje neto dobiti od 392,571 miliona evra, za dividende je izdvojeno 275,52 miliona evra.

U prvoj polovini tekuće godine, Grupa Krka ostvarila je prihod od prodaje od 1,12 milijardi evra, što je za sedam odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći doprinos prihodima dala je Istočna Evropa sa 405,2 miliona evra, pri čemu su lekovi na recept činili 84,7 odsto ukupne prodaje.

EBITDA (dobit pre kamata, poreza i deprecijacije) povećana je za gotovo 20 odsto i iznosi 357,5 miliona evra, dok je EBIT dostigao 309,2 miliona evra, takođe oko 20 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Neto dobit za prvih šest meseci iznosila je 260,2 miliona evra, što predstavlja rast od pet odsto. EBITDA marža iznosila je 31,9 odsto.

Predsednik Uprave Krke Jože Colarič izjavio je: „Povećali smo prodaju u pet prodajnih regiona i na većini tržišta. Svi ključni poslovni rezultati u prvoj polovini godine najbolji su u istoriji Krke.“

Kompanija je na tržište plasirala sedam novih proizvoda – šest lekova na recept i jedan veterinarski proizvod za kućne ljubimce. Za investicije je u prvoj polovini godine izdvojeno 52,8 miliona evra, a planira se da ukupna ulaganja do kraja godine premaše 140 miliona evra, prvenstveno za širenje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta i infrastrukture. Istaknuto je da izgradnja proizvodnih kapaciteta u kompaniji Krka Pharma Private Limited u Indiji napreduje planiranom dinamikom.

Na redovnoj sednici Nadzornog odbora 22. jula biće razmatrani nerevidirani poslovni rezultati Grupe Krka i kompanije za prvu polovinu godine. Kompanija očekuje da će do kraja godine prihod od prodaje iznositi 2,144 milijarde evra, a neto dobit 405 miliona evra.

Pročitaj još

Domaće

OTP Grupa pokrenula program obveznica od 7 milijardi evra na Hongkonškoj berzi

Prva banka Evropske unije sa EMTN programom na HKEX, inicijalna emisija od milijardu evra uz kupon od 4,625 odsto

Published

on

By

Prva banka Evropske unije sa EMTN programom na HKEX, inicijalna emisija od milijardu evra uz kupon od 4,625 odsto

OTP Grupa je 30. juna 2026. godine postala prva banka iz Evropske unije koja je uspostavila srednjoročni program evro obveznica (EMTN) na Hongkonškoj berzi, sa ukupnom vrednošću programa od 7 milijardi evra. Ovaj događaj obeležen je ceremonijom dodele nagrada u Connect hali Hongkonške berze, naglašavajući strateško jačanje prisustva OTP Grupe na azijskom tržištu kapitala.

Novi EMTN program omogućava OTP Grupi dugoročnu priliku za prikupljanje sredstava u različitim valutama, rokovima dospeća i strukturama, kao i izgradnju čvršćih veza sa azijskim institucionalnim investitorima. Kompanija je 16. juna 2026. godine realizovala prvu emisiju u okviru ovog programa – obveznice u iznosu od milijardu evra, koje su listirane na berzama u Hong Kongu i Luksemburgu. Ova emisija predstavlja najveću transakciju obveznica OTP-a do sada, privukavši maksimalan broj porudžbina u vrednosti od 4,1 milijarde evra, uz kupon stopu od 4,625 odsto.

Sándor Patak, direktor za odnose sa investitorima i operacije na tržištu kapitala OTP banke, izjavio je povodom ovog uspeha: „Listiranje našeg EMTN programa u Hong Kongu je jasan dokaz dugoročne vizije OTP banke i strateške posvećenosti međunarodnim tržištima kapitala. Hong Kong se izdvaja kao jedan od vodećih svetskih međunarodnih finansijskih centara, služeći kao ključni most između Istoka i Zapada. Za OTP banku, ovo nije samo prilika za pristup likvidnosti, već i za produbljivanje odnosa i izgradnju trajnog poverenja sa investitorima u ovom dinamičnom regionu.“

OTP Grupa je 2025. godine izdala svoju prvu zelenu obveznicu Dim Sum, postavši time prva mađarska institucija koja je emitovala javnu ofšor zelenu obveznicu u juanima. Ova strategija dodatno potvrđuje rastuće prisustvo OTP Grupe na azijskim tržištima.

Na najnovijoj rang listi Forbes Global 2000, OTP Grupa je zauzela 398. mesto, što je poboljšanje za više od 600 pozicija u odnosu na rang iz 2022. godine, čime se potvrđuje njen snažan rast i pozicija na međunarodnom finansijskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka povećala kamate, inflacija u evrozoni ostaje iznad 2 odsto do 2027.

Inflacija u evrozoni dostizaće 3 odsto u 2026, 2,3 odsto u 2027. i 2 odsto u 2028, prema projekcijama ECB

Published

on

By

Inflacija u evrozoni dostizaće 3 odsto u 2026, 2,3 odsto u 2027. i 2 odsto u 2028, prema projekcijama ECB

Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da će inflacija u evrozoni ostati iznad ciljanih 2 odsto i tokom prve polovine 2027. godine, uprkos očekivanim dodatnim povećanjima referentnih kamatnih stopa, pokazuje zapisnik sa junske sednice o monetarnoj politici. Članovi Saveta ECB razmatrali su projekcije prema kojima će ukupna inflacija tokom leta dodatno porasti i zadržati se iznad cilja od 2 odsto do prve polovine 2027, iako su u procenama već uračunata gotovo tri povećanja kamatnih stopa od po 25 baznih poena.

Prema najnovijim procenama stručnjaka, inflacija u evrozoni iznosiće u proseku 3 odsto u 2026, zatim 2,3 odsto u 2027. i 2 odsto u 2028. godini. Izvršna direktorka ECB Izabel Šnabel navela je da osnovna inflacija ostaje visoka, a pritisci na rast cena se nastavljaju, ističući da se privreda evrozone još nije vratila na nivo pre izbijanja geopolitičkih sukoba.

Prema zapisniku, članovi Upravnog saveta ECB složili su se da komunikacija banke treba da ostane neutralna i fleksibilna, bez stvaranja utiska da je junsko povećanje kamata početak unapred definisanog ciklusa ili jednokratna mera. Evropska centralna banka je 11. juna povećala sve tri ključne kamatne stope za po 25 baznih poena: referentnu kamatnu stopu na depozite na 2,25 odsto, kamatu na glavne operacije refinansiranja na 2,4 odsto i kamatu na graničnu kreditnu liniju na 2,65 odsto. Istovremeno je upozorila na višu inflaciju i sporiji privredni rast u evrozoni zbog rata na Bliskom istoku.

Pročitaj još

U Trendu