Connect with us

Svet

Kuba najavila spremnost na moguće akcije SAD, predsednik izneo stav povodom tenzija

Predsednik Kube izjavio da će zemlja biti spremna na eventualni napad, u kontekstu pojačanih pretnji i restriktivnih mera SAD

Published

on

pexels-photo-5178242

Predsednik Kube izjavio da će zemlja biti spremna na eventualni napad, u kontekstu pojačanih pretnji i restriktivnih mera SAD

Predsednik Kube Migel Dijaz-Kanel izjavio je u četvrtak da će njegova zemlja biti spremna za mogući napad Sjedinjenih Američkih Država, dok se retorika američkog predsednika Donalda Trampa prema Kubi pojačava. Dijaz-Kanel je izneo ovaj stav tokom govora u Havani, ističući da Kuba ne želi vojnu eskalaciju, ali da smatra svojom dužnošću da se pripremi u slučaju da do nje dođe.

U obraćanju povodom 65. godišnjice govora koji je održao Fidel Kastro tokom ranijih kriza sa SAD, predsednik Dijaz-Kanel je naglasio da trenutna situacija zahteva oprez i pripravnost. “Trenutak je izuzetno izazovan i ponovo nas poziva da budemo spremni da se suočimo sa ozbiljnim pretnjama, uključujući i vojnu agresiju. Ne želimo je, ali je naša dužnost da sprečimo takvu situaciju, a ukoliko do nje dođe, da joj se suprotstavimo”, naveo je Dijaz-Kanel.

Ove izjave usledile su nakon što je američki predsednik Tramp ranije ove nedelje izjavio da bi njegova administracija mogla da se usmeri na Kubu nakon završetka vojnog konflikta u Iranu. Tramp je Kubu opisao kao “državu u teškoj situaciji” i naveo da je, prema njegovim rečima, zemlja loše vođena duži vremenski period. Predsednik SAD je tokom konferencije za novinare povodom vojne operacije u Iranu izjavio i da bi Kuba trebalo da bude zabrinuta, te da će njegova administracija razmotriti dodatne korake nakon završetka trenutnih operacija na Bliskom istoku.

Dijaz-Kanel je u svom govoru istakao da je Kuba suočena sa pogoršanjem ekonomske situacije, posebno zbog energetskih ograničenja koja su, prema njegovim navodima, rezultat američke blokade. On je naglasio da Kuba ne želi konflikt, ali da će biti spremna da se brani u slučaju potrebe. “Ovo je trenutak nacionalnog jedinstva i odlučnosti”, rekao je kubanski predsednik.

Američki predsednik je, prema izveštajima, u više navrata najavio mogućnost uvođenja dodatnih tarifa za zemlje koje prodaju ili isporučuju naftu Kubi. Takođe, retorika američkog rukovodstva prema Kubi intenzivirana je nakon događaja u Iranu, uključujući i atentat na iranskog lidera u američkim vojnim udarima.

Povodom aktuelnih događaja, skup u Havani kome je prisustvovao Dijaz-Kanel bio je organizovan u znak sećanja na istorijski govor iz 1961. godine kada je Fidel Kastro proglasio spremnost Kube da odgovori na spoljne pretnje. Tenzije između Kube i SAD traju decenijama, a poslednjih godina dodatno su pojačane ekonomskim merama i političkim izjavama sa obe strane.

Nezavisne potvrde o mogućim konkretnim vojnim planovima ili pripremama trenutno nisu dostupne. Zvanične informacije iz Kube i SAD ukazuju na nastavak političkih tenzija, dok međunarodni posmatrači prate razvoj situacije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vršilac dužnosti direktora ICE, Todd Lyons, planira odlazak iz agencije ovog proleća

Dva američka zvaničnika potvrdila planirani odlazak Lyonsa; rukovodstvo ICE suočeno sa neizvesnošću uoči imenovanja naslednika

Published

on

By

Dva američka zvaničnika potvrdila planirani odlazak Lyonsa; rukovodstvo ICE suočeno sa neizvesnošću uoči imenovanja naslednika

Todd Lyons, vršilac dužnosti direktora američke Agencije za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE), planira da napusti saveznu službu tokom proleća, saopštila su dva američka zvaničnika upoznata sa njegovim planovima. Lyons, koji je na čelu agencije proveo više od godinu dana, obavestio je kolege da namerava da se povuče iz ICE u junu kako bi više vremena provodio sa porodicom u Masačusetsu. Zvaničnici su tražili anonimnost s obzirom da odlazak još nije javno objavljen. Prema istim izvorima, nakon odlaska iz agencije, Lyons planira prelazak u privatni sektor.

Očekivani Lyonsov odlazak otvara pitanje rukovodstva u ICE, agenciji koja je bila u centru pažnje zbog sprovođenja politike deportacije tokom aktuelne administracije. Nije poznato ko će preuzeti rukovodeću funkciju nakon njegovog odlaska, a ICE već duže vreme funkcioniše bez direktora potvrđenog od strane Senata. Od početka 2017. godine, ova agencija je imala više vršilaca dužnosti na čelu, dok je poslednje stalno imenovanje bilo na kraju prethodne administracije.

Lyons je postavljen za vršioca dužnosti direktora ICE u martu 2025. godine, nakon što je proveo više od dvadeset godina u okviru iste institucije. Njegovo povlačenje dolazi u trenutku kada agencija ima značajnu ulogu u sprovođenju mera imigracione politike, a takođe i u periodu promena u okviru Ministarstva za unutrašnju bezbednost.

Jedno od ključnih pitanja u narednom periodu biće izbor Lyonsovog naslednika, što će biti i jedan od prvih većih izazova za novog sekretara za unutrašnju bezbednost, Markwayne Mullina, koga je Senat nedavno potvrdio na tu funkciju. Mullin je imenovan nakon što je prethodna sekretarka, Kristi Noem, smenjena s dužnosti, a prema izveštajima, uzrok su bile zabrinutosti oko njenog načina rukovođenja. Odlazak Lyonsa iz ICE dolazi upravo u vreme kada agencija ostaje bez potvrđenog rukovodstva na duži rok.

ICE, kao deo Ministarstva za unutrašnju bezbednost, odigrala je centralnu ulogu u sprovođenju mera usmerenih na deportaciju migranata bez regulisanog statusa, što je bio jedan od prioriteta aktuelne administracije. Prema navodima zvaničnika, agencija nastavlja sa operacijama na nacionalnom nivou, a pitanje stabilnog rukovodstva ostaje otvoreno do imenovanja novog direktora.

Trenutno nije poznato ko bi mogao biti izabran za vršioca dužnosti direktora ili za stalnog direktora ICE, a procedura potvrđivanja od strane Senata može potrajati. U međuvremenu, agencija nastavlja sa svojim zadacima, dok se zvaničnici pripremaju za tranziciju i eventualne promene u rukovodstvu.

Pročitaj još

Svet

Američka obaveštajna služba procenjuje mogućnost isporuke naprednih radarskih sistema iz Kine Iranu

Zvaničnici SAD navode da prate signale o potencijalnoj vojnoj saradnji Kine i Irana u oblasti radarskih tehnologija

Published

on

By

Zvaničnici SAD navode da prate signale o potencijalnoj vojnoj saradnji Kine i Irana u oblasti radarskih tehnologija

Američka obaveštajna služba izvestila je da postoje indikacije da Kina razmatra mogućnost isporuke naprednih radarskih sistema Iranu, navode zvaničnici iz Sjedinjenih Američkih Država. Prema navodima američkih predstavnika, trenutno se prate potencijalni koraci koji bi mogli ukazivati na proširenje vojne saradnje između Pekinga i Teherana, posebno u domenu sofisticiranih tehnologija za protivvazdušnu odbranu.

Ove informacije dolaze u trenutku pojačanih tenzija na Bliskom istoku i usled kontinuiranog nadgledanja aktivnosti koje uključuju vojnu podršku regionalnim akterima. Američki zvaničnici navode da je u toku procena obima i namene mogućih isporuka, kao i procena uticaja koje bi takva saradnja mogla imati na bezbednosnu situaciju u regionu.

Prema dostupnim podacima, ne postoji potvrda da je došlo do konkretne isporuke radarskih sistema iz Kine u Iran. Zvaničnici ističu da su u pitanju znaci koji ukazuju na razmatranje potencijalne transakcije, ali da u ovom trenutku nisu objavljeni detalji o vrsti ili količini opreme. Takođe, nezavisni izvori nisu mogli da potvrde navode o konkretnim dogovorima ili rokovima isporuke.

Sjedinjene Države su u više navrata izrazile zabrinutost zbog mogućeg prenosa naprednih vojnih tehnologija u region Bliskog istoka, naglašavajući da bi takvi potezi mogli dodatno zakomplikovati bezbednosnu situaciju. Američki zvaničnici navode da se pažljivo prati razvoj događaja i da će nastaviti da sarađuju sa saveznicima u cilju sprečavanja destabilizacije regiona.

Za sada nema zvanične reakcije iz Kine ili Irana u vezi sa ovim informacijama. Prethodnih godina, Kina i Iran su sarađivali u različitim oblastima, uključujući energetiku i trgovinu, dok su vojni odnosi najčešće bili predmet međunarodne pažnje. Stručnjaci napominju da bi eventualna isporuka naprednih radarskih sistema Iranu mogla uticati na regionalne bezbednosne ravnoteže, posebno u kontekstu postojećih napetosti između Irana i drugih država Bliskog istoka.

Američke procene navode da će u narednom periodu biti ključna dalja analiza aktivnosti na relaciji Kina-Iran, kako bi se utvrdilo da li će doći do konkretizacije potencijalne saradnje u vojno-tehničkoj sferi. Zvaničnici ponavljaju da do ovog trenutka nema potvrde o završetku ili realizaciji bilo kakve isporuke naprednih radarskih sistema.

Pročitaj još

Svet

Kennedy izložio stavove o smanjenju budžeta za zdravstvo i odgovoru na morbile pred Kongresom

Predstavnici Kongresa saslušali svedočanstvo ministra zdravlja o predlogu smanjenja budžeta i politikama vakcinacije

Published

on

By

Predstavnici Kongresa saslušali svedočanstvo ministra zdravlja o predlogu smanjenja budžeta i politikama vakcinacije

Ministar zdravlja Sjedinjenih Američkih Država, Robert F. Kennedy Jr., izložio je 16. aprila 2026. godine pred Komitetom za budžet Predstavničkog doma predlog o smanjenju budžeta svog ministarstva za više od 12%. Ovo je bio prvi nastup Kennedyja pred saveznim zakonodavcima od septembra prethodne godine, u okviru serije od sedam planiranih saslušanja. Tokom izlaganja, Kennedy je istakao napore administracije na reformi smernica o ishrani i borbi protiv zloupotreba, prevara i rasipanja resursa u zdravstvenom sistemu.

Tokom saslušanja, republikanski članovi komiteta izrazili su podršku Kennedyjevim inicijativama i zatražili da javno istakne poslednje aktivnosti ministarstva. Sa druge strane, demokratski poslanici su postavili pitanja u vezi sa smanjenjem sredstava za određene programe i kritikovali izmene u preporukama i informisanju o vakcinaciji, navodeći da su one, prema njihovom mišljenju, imale posledice po javno zdravlje.

Posebno je zapažena razmena mišljenja između ministra Kennedyja i kongresmenke Linde Sančez iz Kalifornije, koja je istakla nedavne izbijanja morbila u Sjedinjenim Državama. Sančez je postavila pitanje u vezi sa povlačenjem promotivnih poruka Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) o vakcinaciji protiv morbila tokom Kennedyjevog mandata. Kennedy je odgovorio ukazujući na, kako je naveo, pogrešne navode u izlaganju Sančezove i pohvalio dosadašnje rezultate administracije u sprečavanju širenja bolesti, bez davanja direktnog odgovora na pitanje o informativnim kampanjama.

Tokom saslušanja, demokrate su izrazile zabrinutost zbog mogućih posledica promena u komunikaciji o vakcinaciji i zatražile dodatna objašnjenja za smanjenje finansiranja pojedinih zdravstvenih programa. Kennedy je odgovorio da su promene usmerene na efikasnije korišćenje resursa i sprečavanje zloupotreba, dodajući da smatra kako su određene kritike netačne ili zasnovane na pogrešnim interpretacijama njegovih izjava i aktivnosti.

Predlog smanjenja budžeta dolazi u trenutku pojačanih rasprava o javnom zdravlju i vakcinaciji u SAD, pri čemu su mišljenja o merama podeljena među političkim akterima. Kennedy će, prema najavi, izložiti slična izlaganja pred dodatnim kongresnim odborima tokom naredne sedmice.

Pročitaj još

U Trendu