Connect with us

Ishrana

Kremasta vegan arabijata pasta: Bezglutenski italijanski obrok za svaki dan

Jednostavan, začinjen recept od bezglutenske testenine i paradajza, gotov za kratko vreme i pogodan za vegane

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Polina Tankilevitch

Jednostavan, začinjen recept od bezglutenske testenine i paradajza, gotov za kratko vreme i pogodan za vegane

Za sve ljubiteljke testenine koje biraju lagane, zdrave obroke, kremasta vegan pasta arabijata bez glutena je odličan izbor. Ovaj italijanski specijalitet savršeno spaja intenzivne ukuse i lakoću pripreme, a idealan je za one koje vode računa o zdravlju ili izbegavaju gluten. Tradicionalna arabijata kombinuje pikantan paradajz sos sa kvalitetnom testeninom, ali u ovoj modernoj verziji koristi se bezglutenska testenina od pirinča, kukuruza ili leblebije, što ga čini pogodnim i za osobe sa intolerancijom na gluten. Jelo je u potpunosti bez sastojaka životinjskog porekla, pa je odličan izbor za vegane ili sve koji žele lagan i ukusan obrok.

Za pripremu ovog recepta potrebno je: 300 grama bezglutenske testenine, 2 kašike maslinovog ulja, 3 čena belog luka, 400 grama pelata ili seckanog paradajza, 1 kašičica ljute paprike, prstohvat origana i so po ukusu. Najpre sitno naseckani beli luk propržite na maslinovom ulju, zatim ubacite paradajz i začine. Testeninu skuvajte prema uputstvu na pakovanju, pazeći da bude al dente. Paradajz sos kuvajte na tihoj vatri dok se ne zgusne, uz povremeno mešanje. Kada je sve gotovo, sjedinite sos i testeninu i kratko promešajte na ringli. Po želji, obrok možete obogatiti sa malo svežeg bosiljka ili peršuna za dodatnu aromu.

Ova pasta je izuzetno praktična, brzo se sprema, a ima bogat, kremast ukus zahvaljujući kombinaciji maslinovog ulja i paradajza. Ljuta paprika daje pikantnu notu, pa je obrok posebno osvežavajuć i energizujuć. Jelo ne opterećuje stomak, što ga čini savršenim i za laganu večeru nakon napornog dana. Vegan pasta arabijata može biti glavno jelo za ručak, ali i sjajno predjelo za večeru uz čašu vina. Mnoge žene ističu da im je ovaj recept postao omiljen jer, kako kažu, „osvežava i daje energiju, a ne traži mnogo vremena za pripremu“.

Takođe, možete eksperimentisati sa vrstom bezglutenske testenine ili dodavati začine po ukusu, pa je svaki put obrok malo drugačiji, a navike zdrave. Ovaj recept je pravi hit u savremenim kuhinjama i idealan je za sve koji žele ukusan ručak ili večeru bez suvišnih kalorija.

Pročitaj još

Ishrana

Kako kratko čekanje pre prženja čini luk zdravijim za vas

Nutricionisti otkrivaju zašto je važno ostaviti luk da odstoji nekoliko minuta pre kuvanja i kako ovaj trik povećava nutritivnu vrednost

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nutricionisti otkrivaju zašto je važno ostaviti luk da odstoji nekoliko minuta pre kuvanja i kako ovaj trik povećava nutritivnu vrednost

Luk je nezaobilazan sastojak u mnogim domaćim jelima, ali malo ko zna da način na koji ga pripremamo može značajno uticati na njegovu hranljivu vrednost. U praksi, mnoge žene odmah nakon sečenja luk stavljaju u tiganj sa zagrejanim uljem, ne znajući da time mogu smanjiti njegove zdravstvene benefite. Stručnjaci za ishranu savetuju da napravite kratku pauzu pre termičke obrade – dovoljan je mali trik da zadržite više korisnih sastojaka.

Nutricionista Vesna Stanimirović objašnjava da se „kada se luk seče, dolazi do oslobađanja enzima koji stvaraju korisna sumporna jedinjenja. Da bi se ta jedinjenja u potpunosti razvila, potrebno je da luk odstoji bar pet minuta pre kuvanja.“ Naime, sečenjem luka počinju hemijske reakcije u ćelijama – enzimi i druge supstance reaguju i formiraju alicin, kao i slične spojeve sa snažnim antioksidativnim i protivupalnim dejstvom. Ukoliko luk odmah stavite u tiganj, deo tih korisnih jedinjenja može biti uništen zbog visoke temperature. Zato je preporuka da luk ostavite da stoji od pet do deset minuta pre nego što ga izložite toploti.

Ovaj jednostavan savet ne oduzima dodatno vreme u kuhinji – dok luk miruje, možete pripremati drugo povrće ili začine. Tako ćete sačuvati više vitamina i hranljivih materija, a ukus jela će biti izraženiji.

Sumporna jedinjenja iz luka dokazano doprinose zdravlju srca, krvnih sudova i jačanju imuniteta, a poznata su i po antimikrobnim svojstvima. Ipak, važno je zapamtiti da ni jedna namirnica nije zamena za lek, već treba biti deo raznovrsne ishrane. Čak i nakon kuvanja, luk ostaje značajan izvor vlakana, flavonoida i antioksidanasa, ali mu kratko čekanje pre obrade dodatno pojačava zaštitni potencijal.

Isto pravilo važi i za beli luk, a čak je i važnije – nakon drobljenja ili seckanja, ostavite ga desetak minuta pre nego što ga termički obradite. Na taj način nastaje više alicina, spoja zaslužnog za brojna blagotvorna dejstva belog luka. Nutricionista Vesna Stanimirović posebno ističe: “Preporučujem da beli luk uvek ostavite nekoliko minuta nakon sečenja, jer tako maksimizujete njegove koristi.”

Mala promena u pripremi luka može doneti velike koristi za zdravlje cele porodice. Sledeći put kad spremate obrok, prvo iseckajte luk i ostavite ga po strani dok pripremate ostale sastojke – tako ćete dobiti ukusnije i zdravije jelo bez dodatnog napora.

Pročitaj još

Ishrana

Brzi recept za domaće Rafaelo kuglice: Savršena poslastica za svaku priliku

Spoj kokosa, lešnika i bele čokolade u desertu koji se lako pravi i oduševljava goste

Objavljeno pre

,

Objavio:

Spoj kokosa, lešnika i bele čokolade u desertu koji se lako pravi i oduševljava goste

Kada želite da iznenadite porodicu ili prijatelje nečim posebnim, domaće Rafaelo kuglice su uvek pravi izbor. Ova poslastica je jednostavna za pripremu, a njen luksuzni ukus i atraktivan izgled čine je nezaobilaznim desertom na slavama, rođendanima ili porodičnim okupljanjima. Priprema ove poslastice ne zahteva posebne kulinarske veštine, što je čini idealnom čak i za one koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.

Za izradu domaćih Rafaelo kuglica potrebni su vam osnovni sastojci koje većina domaćica ima u svojoj kuhinji: mleko, maslac, mleko u prahu i kokos. Ove sastojke pomešajte dok ne dobijete glatku i kremastu smesu. Zatim smesu stavite u frižider da se dobro ohladi – to će olakšati oblikovanje kuglica i pomoći da one zadrže savršen oblik.

Kada se masa dovoljno ohladi, uzmite malu količinu smese, umetnite u sredinu jedan pečeni lešnik i oblikujte kuglicu. Lešnik daje poseban šmek ovom desertu, kombinujući hrskavost jezgra sa mekoćom kokosove mase. Kada formirate kuglice, svaku uvaljajte u kokosovo brašno kako biste dodatno pojačali ukus kokosa.

Domaći Rafaelo je praktičan desert koji se može pripremiti unapred i držati nekoliko dana u frižideru, što je veoma pogodno za zaposlene žene i mame koje žele da uvek imaju nešto slatko za iznenadne goste. Ova poslastica je omiljena i među decom, pa je često hit na dečijim rođendanima.

Recept možete prilagoditi svom ukusu – lešnik možete zameniti bademom ili dodati malo vanile za bogatiju aromu. Kuglice se mogu dekorisati čokoladom ili šarenim mrvicama, što je odlična opcija za one koje vole kreativnost u kuhinji.

Na kraju, domaće Rafaelo kuglice dokazuju da za savršeni desert nisu potrebni složeni postupci, već samo dobra kombinacija sastojaka i malo vremena. Ako želite da obradujete sve generacije ukusnim zalogajem, ovaj recept je idealan izbor.

Pročitaj još

Ishrana

Navike u ishrani dece iz dugovečnih porodica: šta nam govore istraživanja

Deca stogodišnjaka često biraju voće, povrće i ribu, ali i dalje postoji prostor za unapređenje ishrane

Objavljeno pre

,

Objavio:

Deca stogodišnjaka često biraju voće, povrće i ribu, ali i dalje postoji prostor za unapređenje ishrane

Navike koje vode ka zdravlju i dugom životu često se prenose sa generacije na generaciju, ali i porodice poznate po dugovečnosti mogu dodatno unaprediti svoju ishranu. Najnovije studije sa Boston University pokazuju da deca ljudi koji su doživeli sto godina ređe oboljevaju od srčanih i drugih hroničnih bolesti. Analizom jelovnika 457 odraslih osoba, istraživači su otkrili da potomci stogodišnjaka češće biraju sveže voće, povrće i ribu, izbegavajući prerađeno meso i suhomesnate proizvode. Takođe, oni paze da ne unose previše soli, šećera i belog brašna.

Ishrana ovih porodica zasniva se na bogatim izvorima proteina iz ribe i smanjenoj upotrebi prerađenog mesa. Njihovi obroci su puni raznovrsnog povrća, svežeg zelja i morskih plodova, što doprinosi nižem riziku od bolesti srca i očuvanju zdravlja mozga u starijim godinama. Ipak, studija pokazuje da čak i kod ovih porodica postoji manjak u konzumaciji integralnih žitarica, mahunarki, soje i orašastih plodova, koji su važni za optimalnu ishranu. Dr. Tara Mur ističe: “niko nije savršen, ali male promene u ishrani mogu doneti velike koristi za zdravlje.”

Obrazovanje igra značajnu ulogu u kvalitetu ishrane – osobe sa višim stepenom obrazovanja češće biraju nutritivno bogate namirnice i bolje prolaze na testovima ishrane. Pored toga, dostupnost zdravih opcija poput integralnih žitarica i mahunarki olakšava održavanje zdravih navika. Zato se preporučuje veća edukacija o izboru i pripremi hrane, kao i podrška za dostupnije cene zdravih namirnica.

I dok se ovakva istraživanja sprovode u Sjedinjenim Američkim Državama, evropske zemlje poput Italije, Švedske i Španije imaju viši očekivani životni vek, dok u državama kao što su Bugarska i Rumunija životni vek zaostaje. Ovo pokazuje da osim genetike i ishrane, na dugovečnost utiču i društveni i ekonomski faktori.

Na kraju, istraživanje potvrđuje da pravilna ishrana, obrazovanje i dostupnost zdravih namirnica mogu značajno doprineti zdravlju više generacija. Iako deca stogodišnjaka već neguju dobre navike, dodavanje orašastih plodova, mahunarki i integralnih žitarica može dodatno unaprediti njihov način ishrane.

Pročitaj još

U Trendu