Connect with us

Domaće

Kineski proizvođači kontrolišu 55 odsto tržišta solarnih invertera u Evropi

Više od 200 gigavata kapaciteta povezano na kineske uređaje, godišnji uvoz energije prelazi 466 milijardi dolara

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / mrganso

Više od 200 gigavata kapaciteta povezano na kineske uređaje, godišnji uvoz energije prelazi 466 milijardi dolara

Evropska elektroenergetska infrastruktura postaje sve zavisnija od inostranih tehnologija, pokazuje najnovija analiza tržišta solarne energije. Više od 200 gigavata solarnih kapaciteta u Evropi već je povezano na invertere proizvedene u Kini, što je ekvivalent proizvodnim mogućnostima više od 200 nuklearnih elektrana. Kineske kompanije, pre svega Huavei i Sangrou, trenutno drže procenjenih 55 odsto globalnog tržišta solarnih invertera.

Upravo inverteri predstavljaju ključnu tačku između solarnih panela i elektroenergetske mreže, jer pretvaraju proizvedenu energiju u električnu energiju pogodnu za mrežu. Gotovo svi inverteri su povezani na internet i obavljaju važne funkcije daljinskog upravljanja, što dodatno otvara pitanje bezbednosti i kontrole ovih sistema. Prema kineskom zakonu o nacionalnoj bezbednosti, kompanije su obavezne da sarađuju sa državnim obaveštajnim službama, što izaziva zabrinutost za digitalni suverenitet evropskih država.

Američki analitičari su tokom 2025. godine identifikovali neobjašnjene komponente u kineskim inverterima, koje omogućavaju komunikaciju putem skrivenih kanala, takozvanih “zadnjih vrata”. Ovakve funkcije potencijalno omogućavaju daljinsko uključivanje ili isključivanje solarnih postrojenja. Evropska unija je ovu zavisnost označila kao jednu od šest prioritetnih oblasti visokog rizika za kritičnu infrastrukturu bloka.

Napad na elektroenergetsku infrastrukturu Poljske 29. decembra 2025. godine pokazao je koliko su ovakvi sistemi ranjivi. Vetroturbine i solarna postrojenja u zemlji bila su pod kontrolom automatizovanih daljinskih sistema, dok su napadači mesecima neprimetno mapirali infrastrukturu. Napad je obuhvatio distribuirane energetske resurse, uključujući vetroelektrane, solarna postrojenja i kombinovane elektrane. Poljske vlasti su odolele napadu i odmah izdale globalno upozorenje operatorima kritične infrastrukture.

Evropa i dalje uvozi 58 odsto svoje energije po ceni većoj od 466 milijardi dolara godišnje. Digitalna centralizacija je stvorila potencijal za masovni nestanak struje, jer svega sedam proizvođača ima pristup na najvišem nivou za 10 gigavata proizvodnih kapaciteta. Zbog ozbiljnih ekonomskih i sajber bezbednosnih rizika, Evropska komisija je blokirala finansiranje energetskih projekata iz fondova EU ukoliko koriste visokorizične strane invertere, ali se ta zabrana odnosi samo na buduće projekte, dok više od 200 gigavata kineske infrastrukture ostaje povezano na evropsku mrežu.

Kineska privredna komora u Briselu odbacila je stav Evropske unije, navodeći da je Kina proglašena “visokorizičnom zemljom” bez čvrstih dokaza i da kineske kompanije već dugo doprinose evropskoj energetskoj tranziciji pouzdanim i konkurentnim rešenjima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

PAN Europe otkriva PFAS pesticide u 58 odsto uzoraka jagoda iz EU

Analizom 41 uzorka iz 11 zemalja utvrđeno prisustvo do devet različitih pesticida po uzorku

Published

on

By

Analizom 41 uzorka iz 11 zemalja utvrđeno prisustvo do devet različitih pesticida po uzorku

Nevladina organizacija PAN Europe, u saradnji sa partnerskim udruženjima, sprovela je analizu 41 uzorka jagoda iz 11 država članica Evropske unije, uključujući Hrvatsku. Istraživanje je pokazalo da je čak 58 odsto uzoraka bilo kontaminirano pesticidima koji sadrže perfluorisana i polifluorisana alkilna jedinjenja (PFAS). Udeo opasnijih pesticida, koji su prema evropskim propisima trebalo da budu povučeni još 2011. godine, iznosi 56 odsto u detektovanim slučajevima. Analiza je otkrila fludioksonil i ciprodinil kao najčešće prisutne supstance, iako su u EU već trebalo da budu zabranjene. U pojedinačnim uzorcima iz Belgije pronađeno je devet različitih pesticida, iz Mađarske osam, dok je u uzorku iz Irske otkriveno sedam. Od ukupno 41 ispitanog uzorka, 36 je bilo iz konvencionalne proizvodnje, četiri iz organske, a jedan je deklarisan kao proizveden bez pesticida. U Hrvatskoj su analizirana tri uzorka iz konvencionalnog uzgoja, pri čemu je prosečno otkriveno 3,7 različitih pesticida po uzorku, a svi su sadržali PFAS i pesticide sa evropske liste opasnijih supstanci. Iz PAN Europe navode: “Iznenadio nas je broj različitih ostataka pesticida pronađenih u mnogim uzorcima ovog voća. Javnost mora da zna da regulatorna tela ne procenjuju rizike koje predstavljaju ovakvi kokteli pesticida”, izjavio je Gergely Simon iz organizacije. PFAS jedinjenja, koja se koriste više od 70 godina zbog otpornosti na vodu, masnoće i visoke temperature, veoma sporo se razgrađuju u životnoj sredini i mogu ostati prisutna u vodi, zemljištu i organizmima ljudi i životinja. Medicinske studije povezale su izloženost PFAS sa poremećajima imunološkog sistema, funkcije štitaste žlezde, bolestima jetre, metabolizma lipida i insulina, bolestima bubrega, nepovoljnim reproduktivnim i razvojnim ishodima, kao i sa povećanim rizikom od određenih karcinoma, navodi Institut za vode Josip Juraj Strossmayer. Kompanija Fragaria, najveći proizvođač jagoda i bobičastog voća u Hrvatskoj, saopštila je da domaće jagode prolaze veoma stroge kontrole prema evropskim i nacionalnim propisima. “Tvrdnja da su jagode proizvedene u Evropskoj uniji kontaminirane mešavinom veoma toksičnih pesticida je neodgovorna. Takva izjava nanosi štetu ne samo proizvođačima, već i poverenju građana u domaću i evropsku hranu”, naveli su iz kompanije. Većina hrvatskih proizvođača poseduje Global G.A.P. i GRASP sertifikate, dok članovi Udruženja zagrebačkih proizvođača jagoda od 2001. godine sprovode obavezne analize na ostatke pesticida. “Zdravlje je uvek bilo i biće na prvom mestu. Naše jagode su potpuno ispravne”, izjavio je Dubravko Herceg iz udruženja. Proizvođači naglašavaju da su sve aktivne supstance dozvoljene za upotrebu ukoliko se poštuju pravila karence i propisane koncentracije preparata.

Pročitaj još

Domaće

UniCredit Banka digitalizuje izdavanje garancija i akreditiva kroz Trade Finance Gate platformu

Digitalna platforma omogućava brže i jednostavnije upravljanje dokumentima za mala, srednja i velika preduzeća u Srbiji

Published

on

By

Digitalna platforma omogućava brže i jednostavnije upravljanje dokumentima za mala, srednja i velika preduzeća u Srbiji

UniCredit Banka za privredu Srbije predstavila je digitalnu platformu Trade Finance Gate na događaju održanom 8. jula 2026. godine, okupivši domaće i međunarodne kompanije radi promocije inovativnog rešenja za upravljanje finansiranjem trgovine. Trade Finance Gate omogućava klijentima brže i jednostavnije izdavanje garancija, akreditiva i dokumentarnog inkasa, bez tradicionalne papirologije i dugotrajnih procedura, uz direktnu komunikaciju sa bankom.

Ova platforma namenjena je malim, srednjim i velikim preduzećima, posebno onima koja se bave spoljnom trgovinom ili imaju čestu potrebu za izdavanjem garancija. Prvi korisnici iz kompanija N Sport i Comtrade podelili su svoja iskustva sa implementacijom, ističući unapređenu transparentnost procesa, jednostavnije upravljanje dokumentacijom i agilniju saradnju sa bankom kao ključne prednosti.

Milan Sekulić, direktor Finansiranja trgovine i obrtnog kapitala UniCredit Banke, izjavio je: „Digitalizacija nije cilj sama po sebi, već način da klijentima omogućimo jednostavnije, brže i preglednije upravljanje finansijskim instrumentima. Trade Finance Gate razvijamo u skladu sa potrebama kompanija, zbog čega nam je direktan dijalog sa klijentima jednako važan kao i dalji razvoj same platforme. Verujemo da najbolje rezultate ostvarujemo kada rešenja oblikujemo zajedno sa onima koji ih svakodnevno koriste.“

Na događaju su Vesna Štrbac, direktorka za poslovanje sa velikim, srednjim korporacijama i FIG, Stefan Golubović, direktor za poslovanje sa međunarodnim kompanijama i Zoran Ristić, direktor za poslovanje sa malim i srednjim preduzećima, odgovarali na pitanja učesnika, predstavljajući i ostala rešenja banke iz oblasti korporativnog bankarstva. Diskusija je obuhvatila izazove međunarodnog poslovanja i upravljanja rizicima u savremenom geopolitičkom okruženju.

Događaj je potvrdio važnost partnerstva sa klijentima u razvoju efikasnih digitalnih rešenja, a Trade Finance Gate je primer kako inovacije mogu unaprediti svakodnevne procese i poslovanje kompanija.

Pročitaj još

Domaće

Banke ostvarile profit od 166,5 milijardi dinara, prinos na kapital 17,3 odsto

Neto prihod od naknada porastao na 100,3 milijarde dinara, osam banaka drži 87% tržišta

Published

on

By

Neto prihod od naknada porastao na 100,3 milijarde dinara, osam banaka drži 87% tržišta

Bankarski sektor Srbije zabeležio je zbirni profit od 166,5 milijardi dinara (oko 1,4 milijarde evra) u 2025. godini, uz rast od 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju najnoviji ekonomski podaci. Prinos na kapital iznosio je 17,3 odsto, što je povećanje od 40 baznih poena, dok je u odnosu na 2021. godinu ovaj pokazatelj profitabilnosti porastao za više od 10 procentnih poena.

Prema analizi rezultata, 16 banaka ostvarilo je pojedinačni profit veći od milijardu dinara, čime bi se svaka od njih svrstala među 100 najvećih domaćih kompanija prema ostvarenoj dobiti. Najveći profit u apsolutnom iznosu imala je Intesa sa 31 milijardom dinara, a slede Raiffeisen sa 29,1 milijardom i Unicredit sa 23,2 milijarde dinara. Ove tri banke su zabeležile prinos na kapital iznad 20 odsto.

U 2025. godini neto prihod od kamata bio je blizu 250 milijardi dinara, što je oko tri odsto manje nego 2024. godine, dok je neto kamatna marža pala sa oko 4 odsto na 3,6 odsto. Uprkos ovom padu, banke su više nego duplirale neto prihod od kamata u odnosu na 2021. godinu, a marža je uvećana za više od jednog procentnog poena. Neto prihod od naknada i provizija porastao je 8 odsto, dostigavši 100,3 milijarde dinara, što je dvostruko više nego pre četiri godine.

Kreditna aktivnost nastavila je rast i tokom 2025. godine. Stopa rasta kreditiranja u decembru iznosila je 15,4 odsto, pri čemu su gotovinski i stambeni krediti građanima porasli za skoro 20 odsto, dok su krediti privredi povećani za 11,3 odsto. U strukturi pozajmica i dalje dominiraju krediti za likvidnost i obrtna sredstva. Na kraju decembra, udeo loših kredita bio je 2,1 odsto.

Na tržištu dominaciju drži osam najvećih banaka, koje zajedno kontrolišu 87 odsto ukupnog tržišta, dok sve ostale banke imaju udeo manji od 3 odsto. Intesa je vodeća sa tržišnim udelom od 15,3 odsto, sledi OTP banka sa 14,2 odsto, dok je Raiffeisen na trećem mestu sa 11 odsto.

Evropska centralna banka je od sredine 2024. godine počela snižavanje kamata i prepolovila depozitnu stopu, dok je centralna banka u Srbiji referentnu kamatnu stopu „zamrzla” na 5,75 odsto od septembra 2024. godine. I pored ublažavanja monetarnog ciklusa, banke su zadržale visok nivo profitabilnosti i nastavile da ostvaruju značajne rezultate u svim ključnim segmentima poslovanja.

Pročitaj još

U Trendu