Connect with us

Srbija

Kazne za saobraćajne prekršaje u regionu iznenađuju vozače iz Srbije

Policijski izvori upozoravaju na stroge propise i visoke novčane kazne u susednim zemljama

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Policijski izvori upozoravaju na stroge propise i visoke novčane kazne u susednim zemljama

Vozači iz Srbije koji planiraju putovanje u zemlje regiona tokom predstojećih praznika moraju biti posebno oprezni zbog strogih saobraćajnih propisa i visokih kazni koje se primenjuju. Prema policijskim izvorima, u Hrvatskoj je zabranjeno davanje svetlosnog znaka (ablendovanje) drugim vozačima, a kazna za ovaj prekršaj iznosi 260 evra (oko 30.500 dinara). Takođe, ostavljanje otvorenog prozora na parkiranom vozilu bez nadzora može koštati 30 evra (oko 3.500 dinara).

U Bosni i Hercegovini, prekomerno bučno kretanje vozila uz škripu guma kažnjava se iznosom od 25 do 125 evra (od 2.900 do 14.600 dinara). U Grčkoj, pušenje u vozilu u kojem se nalazi dete mlađe od 12 godina povlači kaznu od 1.500 evra (oko 175.000 dinara) i oduzimanje dozvole, dok vožnja u papučama može rezultirati kaznom od 50 evra (oko 5.800 dinara).

Crnogorski propisi nalažu posedovanje Evropskog izveštaja o nezgodi, a njegova odsutnost može biti kažnjena sa 40 do 200 evra (od 4.700 do 23.500 dinara). Policijski izvori upozoravaju da neplaćene kazne, posebno za parking, često stižu putem advokatskih kancelarija, a početni iznos može značajno porasti zbog dodatnih troškova i kamata, dosežući i do 2.800 evra (oko 326.000 dinara).

Sve neplaćene kazne ostaju evidentirane u sistemu, a vozači mogu biti zadržani na granici pri sledećem ulasku u zemlju ili bilo koju članicu Evropske unije dok ne izmire dug. Jedinstven registar unutar EU znači da prekršaj iz jedne zemlje može biti naplaćen pri prelasku u drugu članicu. Preporučuje se da vozači plate saobraćajnu kaznu odmah, jer je u mnogim slučajevima moguće ostvariti popust od 50% ako se uplata izvrši u roku od nekoliko dana.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Imovina bez naslednika u Srbiji prelazi u vlasništvo države nakon 10 godina

Advokati objašnjavaju procedure, sud i notari pokušavaju da pronađu naslednike pre dodele države

Published

on

By

Advokati objašnjavaju procedure, sud i notari pokušavaju da pronađu naslednike pre dodele države

Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je registrovano više od 123.000 napuštenih stanova, a situacije u kojima preminuli vlasnici nemaju naslednike nisu retke. Kada na ostavinskim raspravama ne postoji nijedan zakonski naslednik, kompletna imovina prelazi u svojinu Republike Srbije, kako je predviđeno zakonima o nasleđivanju.

Pravnici ističu da su ovakvi slučajevi retki, jer zakon o nasleđivanju predviđa širok krug potencijalnih naslednika, uključujući potomke, supružnike, roditelje, ali i dalje srodnike poput baba, deda i njihovih potomaka. Geografska raspodela napuštenih stanova pokazuje da ih je najviše u južnoj i istočnoj Srbiji (89.813), zatim u Vojvodini (23.750) i beogradskom regionu (10.021).

Advokat Brane Krunić navodi da sud i javni beležnik imaju obavezu da pokušaju da pronađu naslednike, uključujući i one koji žive u inostranstvu. Tek nakon što se utvrdi da nema naslednika, imovina prelazi u vlasništvo države, koja se po zakonu ne može odreći nasleđa. Sam postupak može trajati godinama, jer sud najpre oglasom poziva potencijalne naslednike da se jave u roku od godinu dana.

Država zvanično stiče pravo svojine nad pokretnim stvarima nakon tri godine, a nad nepokretnostima nakon deset godina od otvaranja nasleđa. Naslednici imaju pravo da potražuju imovinu u svakom trenutku, jer pravo na nasledstvo u Srbiji ne zastareva. Kada država preuzme nekretninu, njome upravlja Republička direkcija za imovinu, a prodaja ovakvih stanova je ređa i obično se sprovodi u specifičnim slučajevima ili javnim prodajama udela.

Pročitaj još

Srbija

Pojas Presvete Bogorodice stiže u Beograd uz najviše crkvene i državne počasti

Svetinja iz manastira Vatopeda biće dočekana na aerodromu Nikola Tesla, saopštila Srpska pravoslavna crkva

Published

on

By

Svetinja iz manastira Vatopeda biće dočekana na aerodromu Nikola Tesla, saopštila Srpska pravoslavna crkva

Čudesni pojas Presvete Bogorodice, jedna od najvažnijih svetinja pravoslavnog sveta, danas će biti donet iz manastira Vatopeda na Svetoj Gori u Beograd. Svetinja će, prema saopštenju Srpske pravoslavne crkve, stići u popodnevnim časovima na aerodrom Nikola Tesla, gde će je dočekati patrijarh i predstavnici državnog vrha.

Pojas je prethodno ispraćen iz luke manastira Vatopeda i dopremljen do Soluna, odakle će biti prebačen u Beograd u pratnji igumana Jefrema i bratije. Ova prilika biće obeležena najvišim crkvenim i državnim počastima, ističu iz SPC.

Srpska pravoslavna crkva navodi da je organizovan svečan doček za svetinju, uz prisustvo crkvenih velikodostojnika i državnih zvaničnika. U planu su i posebne liturgije i molitvena okupljanja povodom dolaska pojasa.

Prema dostupnim informacijama, događaj izaziva veliko interesovanje među vernicima, koji će imati priliku da prisustvuju dočeku i poklone se ovoj pravoslavnoj svetinji. Više detalja o daljem rasporedu i mogućnostima za vernike biće objavljeno naknadno, navode iz SPC.

“Dolazak pojasa Presvete Bogorodice u Srbiju je od izuzetnog značaja za čitavu pravoslavnu zajednicu”, navedeno je u saopštenju Srpske pravoslavne crkve.

Pročitaj još

Srbija

Originalni pojas Presvete Bogorodice iz Vatopeda stiže u Beograd posle 650 godina

Crkveni zvaničnici predstavili program Spasovdanske litije i detalje dolaska svetinje

Published

on

By

Crkveni zvaničnici predstavili program Spasovdanske litije i detalje dolaska svetinje

Originalni pojas Presvete Bogorodice, koji se čuva na Svetoj Gori, danas stiže u Beograd, prvi put posle gotovo 650 godina, povodom proslave Vaznesenja Gospodnjeg (Spasovdana), slave Grada Beograda. Na konferenciji za medije u prestonici, crkveni zvaničnici predstavili su program proslave i organizaciju tradicionalne Spasovdanske litije.

Protojerej Đorđe Stojisavljević podsetio je da se Spasovdan, praznik Vaznesenja Gospodnjeg, obeležava četrdeset dana posle Vaskrsa, kao slava grada Beograda, i da se praznik od davnina slavi liturgijski i litijom, odnosno krsnim hodom. Ove godine, kako je istakao, vernici imaju posebnu radost zbog dolaska pojasa Presvete Bogorodice koji se smatra značajnom svetinjom.

“Ove godine imamo posebno neopisivu radost, jer među nas dolazi jedan važan detalj iz života Presvete Bogorodice, koji se pripisuje Njenom rukodelju. Reč je o pojasu Presvete Bogorodice, koji je svojevremeno iz Srbije Sveti knez Lazar poklonio manastiru Vatopedu, a sada Presveta Bogorodica pokazuje svoju ljubav prema našem narodu povratkom ove svetinje”, izjavio je protojerej Stojisavljević.

Na konferenciji su učestvovali i vikarni episkop toplički Petar, koordinator Verskog dobrotvornog starateljstva Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, kao i Dušan Stokanović, upravnik Informativno-izdavačke ustanove SPC. Naglašeno je da će tokom litije biti omogućeno vernicima da se poklone svetinji, a objavljena je i mapa kretanja litije kroz Beograd.

Događaj je ocenjen kao istorijski značajan, jer je pojas poslednji put bio među Srbima pre skoro šest vekova. Organizatori su pozvali građane da dostojanstveno učestvuju u litiji i proslavi gradske slave.

Pročitaj još

U Trendu