Connect with us

Zdravlje

Kako razlikovati prehladu, alergiju i upalu sinusa: vodič za žene

Simptomi poput zapušenog nosa i umora mogu ukazivati na različite probleme – evo kako da ih prepoznate i reagujete na vreme

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Simptomi poput zapušenog nosa i umora mogu ukazivati na različite probleme – evo kako da ih prepoznate i reagujete na vreme

Sa dolaskom proleća, mnoge žene osećaju grebanje u grlu, zapušen nos ili umor. Ovi simptomi se često povezuju sa prehladom, ali mogu biti i rezultat sezonskih alergija ili početka infekcije sinusa. Pravilno razlikovanje ovih stanja važno je kako biste sebi obezbedile odgovarajuću negu i na vreme tražile stručnu pomoć.

I prehlada i alergija mogu izazvati kijanje, curenje nosa, otežano disanje, glavobolju ili pospanost. Ono što ih najviše razlikuje su trajanje i način ispoljavanja simptoma. Prehlada, koju uglavnom izazivaju virusi, traje do sedam dana i češća je tokom hladnih meseci kada više boravimo u zatvorenom. Sa druge strane, alergije na polen javljaju se sezonski i mogu potrajati nedeljama, sve dok su alergeni prisutni u vazduhu.

Jedan od ključnih pokazatelja je telesna temperatura. Kako objašnjava dr Ivana Petrović, specijalista opšte medicine: “Alergije same po sebi ne izazivaju povišenu temperaturu. Ako primetite temperaturu iznad 38 stepeni, verovatnije je u pitanju infekcija, ali alergija može povećati rizik od razvoja infekcije sinusa zbog zapušenosti nosa.”

Kašalj se takođe razlikuje: kod prehlade je kašalj najčešće vlažan i praćen gustim sekretom, dok je kod alergije suv i često uz osećaj svraba ili golicanja u grlu. Svrab očiju, nosa i grla, kao i pojačano suzenje očiju, tipični su za alergije i ređe prate prehladu.

Bol u grlu i bolovi u telu uglavnom su znaci virusne infekcije. Kod alergija se može javiti blaga glavobolja zbog zapušenih sinusa, ali su izraženiji bolovi u telu tipični za prehladu ili grip.

Posebno žene sa postojećim alergijama ili slabijim imunitetom treba da prate promene simptoma – ako se pojavi temperatura, jak bol u sinusima ili zamućen sekret, moguće je da je reč o infekciji sinusa, što zahteva lekarsku procenu.

Ne treba isključiti ni druge uzroke poput respiratornog sincicijalnog virusa (RSV) ili COVID-19, koji imaju slične simptome, ali ih često prate izražen umor, suv i uporan kašalj ili osećaj nedostatka vazduha, dodaje dr Petrović.

Praktični saveti za ublažavanje tegoba su redovno provetravanje prostorija, ispiranje nosa fiziološkim rastvorom i dovoljan unos tečnosti. Ako simptomi traju duže od deset dana, pogoršavaju se ili su praćeni visokom temperaturom, preporučuje se poseta lekaru radi tačne dijagnoze i preporuke.

Za preciznu dijagnozu i savet, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kognitivno zdravlje i ultra-prerađena hrana: Šta kaže novo istraživanje

Desetogodišnja studija pokazuje da unos ultra-prerađene hrane nije direktno povezan sa slabljenjem mentalnih sposobnosti kod starijih osoba

Published

on

Desetogodišnja studija pokazuje da unos ultra-prerađene hrane nije direktno povezan sa slabljenjem mentalnih sposobnosti kod starijih osoba

Mnoge žene brinu o tome kako ishrana utiče na zdravlje mozga, posebno kada je reč o ultra-prerađenoj hrani poput grickalica, gotovih jela i prerađenog mesa. Novo istraživanje iz Amsterdama, sprovedeno na skoro 1.400 osoba starijih od 55 godina tokom deset godina, donosi važne vesti: nije pronađena značajna veza između konzumacije ultra-prerađene hrane i pogoršanja kognitivnih sposobnosti kod starijih. Istraživači su detaljno pratili kako ishrana utiče na rezultate kognitivnih testova, a pažnja je posebno bila usmerena na nivo obrade namirnica.

Rezultati su pokazali da sama količina ultra-prerađene hrane ne mora biti presudna za očuvanje mentalnih funkcija. Umesto toga, ističe se da je kvalitet celokupne ishrane daleko važniji faktor za zdravlje mozga. Dr Hanneke Vijnhoven, koautorka studije, objašnjava: “Naši podaci pokazuju da nije dovoljno analizirati samo koliko je hrana prerađena, već je važno posmatrati ukupnu ishranu i ravnotežu svih nutrijenata.” Ona savetuje da su obroci bogati voćem, povrćem i integralnim žitaricama najbolji način da podržimo mentalno zdravlje.

Nutricionistkinja Keri Gans dodaje da, iako ultra-prerađena hrana može biti rizična za pojavu određenih bolesti poput nekih karcinoma i bolesti srca, kada je u pitanju zdravlje mozga – nema razloga za veću zabrinutost osim opštih preporuka za uravnoteženu ishranu.

Za žene koje žele da očuvaju kognitivne funkcije, važno je ne izbacivati nužno svu ultra-prerađenu hranu, već se fokusirati na raznovrsne i uravnotežene obroke. Posebno se preporučuje unos vitamina, vlakana i zdravih masnoća koje pozitivno utiču na mozak. Ako primetite promene u pamćenju ili koncentraciji, obavezno se obratite lekaru. Pravilna ishrana je samo deo brige o zdravlju, pa su fizička aktivnost i mentalna stimulacija takođe ključni.

Pročitaj još

Zdravlje

Prvi znakovi hormonskog disbalansa: kako ih prepoznati i sačuvati zdravlje

Simptomi poput umora, nesanice i promena raspoloženja mogu ukazivati na poremećaj hormona kod žena svih uzrasta

Published

on

Simptomi poput umora, nesanice i promena raspoloženja mogu ukazivati na poremećaj hormona kod žena svih uzrasta

Hormonski disbalans postaje sve češća pojava među ženama različitih godina, a često se simptomi poput hroničnog umora, promena raspoloženja, nesanice i varijacija telesne težine pripisuju svakodnevnom stresu ili obavezama. Međutim, kako objašnjava dr Stanislava Živković, internista-endokrinolog, iza ovih tegoba može stajati poremećaj hormona koji ima snažan uticaj na opšte zdravlje.

Endokrini sistem, koji čine žlezde odgovorne za lučenje hormona, utiče na gotovo sve funkcije tela: od metabolizma, energetskog nivoa, do emocionalnog balansa i plodnosti. Kada su hormoni u balansu, osećamo se dobro, ali i najmanja odstupanja mogu izazvati brojne probleme.

Posebno je važno obratiti pažnju na rad štitne žlezde, koja se nalazi na prednjem delu vrata i ima ključnu ulogu u regulaciji metabolizma. Poremećaji kao što su hipotireoza ili hipertireoza postaju sve češći. Simptomi mogu biti neprimetni i razvijati se tokom dužeg vremenskog perioda. Dr Živković ističe: „Štitna žlezda utiče na rad srca, temperaturu tela, raspoloženje i nivo energije. Zato je važno obratiti pažnju na promene i javiti se lekaru ukoliko primetite neobjašnjiv umor, gubitak ili dobijanje kilograma, kao i promene u radu srca.“

Pored štitne žlezde, i polni hormoni, poput estrogena i progesterona, su izuzetno bitni za žensko zdravlje. Neravnoteža ovih hormona može izazvati neredovan ciklus, smanjenu plodnost, kao i pojavu akni, nesanicu i česte promene raspoloženja. Dr Mirjana Anđelić, ginekolog i subspecijalista za sterilitet i fertilitet, naglašava: „Hormonski disbalans je čest uzrok neplodnosti kod žena, ali i neprijatnih simptoma u perimenopauzi i menopauzi. Prvi korak je pravovremena dijagnostika.“

Hormoni stresa, poput kortizola, takođe mogu uticati na zdravlje, posebno kod žena izloženih dugotrajnom stresu ili emocionalnom pritisku. Dugotrajno povišen nivo ovih hormona može dovesti do problema sa snom, slabijeg imuniteta i povećanog rizika od hroničnih bolesti.

Za prevenciju i otkrivanje hormonskog disbalansa, važno je redovno obavljati preventivne preglede i analize hormona, naročito ako se javljaju neobjašnjivi simptomi. Preporučuje se vođenje dnevnika simptoma, održavanje zdrave ishrane, fizička aktivnost i smanjenje stresnih situacija. Ako problemi potraju, savetuje se poseta izabranom lekaru ili endokrinologu radi detaljnije analize.

Za svaku dijagnozu i preporuku, obratite se svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako krvna grupa B može uticati na starenje i dužinu života

Japansko istraživanje otkriva da osobe sa B krvnom grupom sporije stare zahvaljujući snažnijem oporavku ćelija

Published

on

Japansko istraživanje otkriva da osobe sa B krvnom grupom sporije stare zahvaljujući snažnijem oporavku ćelija

Nedavna japanska studija, sprovedena na više od 5.000 starijih osoba, sugeriše da ljudi sa krvnom grupom B imaju određene prednosti kada je u pitanju tempo starenja i dužina života. Naučnici sa Univerziteta u Tokiju su kroz ovo istraživanje zaključili da osobe sa B krvnom grupom brže obnavljaju ćelije, njihova tkiva se lakše regenerišu, a imunološki sistem im je jači i otporniji tokom godina.

Krvna grupa je nasledna i ne menja se tokom života, a osim što je važna za transfuzije i trudnoću, novo saznanje pokazuje da može biti i značajan pokazatelj procesa starenja. Istraživanje je sprovedeno u Japanu, zemlji poznatoj po velikom broju stogodišnjaka – do septembra 2025. godine više od 99.000 ljudi je dočekalo 100. rođendan.

Rezultati studije pokazuju da ćelije kod osoba sa krvnom grupom B efikasnije podnose metabolički stres i bolje se oporavljaju od oštećenja. To doprinosi većoj otpornosti tkiva na starenje i stabilnosti imunološkog sistema. “Naše istraživanje sugeriše da određeni genetski faktori mogu uticati na brzinu biološkog starenja, ali to nije jedini element koji određuje životni vek”, izjavio je dr Kenji Sato, jedan od glavnih istraživača u ovom projektu.

Ipak, stručnjaci ističu da krvna grupa B nije presudni faktor za dugovečnost. Postoje i istraživanja koja pokazuju povećan rizik od nekih bolesti kod osoba sa ovim tipom krvi, kao što su kardiovaskularne bolesti ili rak želuca. U psihologiji se osobe sa B krvnom grupom često opisuju kao osetljivije i sklonije stresu.

Za žene je važno da, bez obzira na krvnu grupu, vode računa o zdravim navikama: uravnoteženoj ishrani, redovnom kretanju, mentalnoj higijeni i redovnim lekarskim kontrolama. “Genetika postavlja određene okvire, ali način života ima presudnu ulogu u našem zdravlju”, objašnjava dr Sato.

Ako ne znate kojoj krvnoj grupi pripadate, preporučuje se da to proverite pri prvoj laboratorijskoj analizi ili tokom redovne posete lekaru – to može biti važno u hitnim situacijama, ali i za celokupnu sliku vašeg zdravlja. Za sve dileme i preporuke, najbolje je obratiti se svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu