Connect with us

Zdravlje

Kako plivanje doprinosi ženskom zdravlju i mentalnoj snazi

Plivanje smanjuje bolove u zglobovima, podstiče psihičku ravnotežu i odgovara ženama svih uzrasta

Published

on

Foto Izvor: Pexels / cottonbro studio

Plivanje smanjuje bolove u zglobovima, podstiče psihičku ravnotežu i odgovara ženama svih uzrasta

Plivanje je postalo jedan od najpopularnijih izbora fizičke aktivnosti među ženama, kako u Srbiji tako i širom sveta, zahvaljujući brojnim benefitima koje pruža. Ova vežba istovremeno aktivira gotovo sve mišiće tela, a njen najveći adut je što ne opterećuje zglobove, što je izuzetno važno za žene svih starosnih dobi – od najmlađih do dama u zrelijim godinama.

Mnoge žene se tokom života suočavaju sa problemima kao što su bolovi u leđima ili zglobovima, što je posebno izraženo tokom trudnoće, menopauze ili kod artritisa, koji uzrokuje ukočenost i bol u zglobovima. Plivanjem se mogu ublažiti takvi simptomi, jer ova aktivnost jača mišiće oko zglobova i doprinosi većoj izdržljivosti i fleksibilnosti. Redovno plivanje takođe može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.

Kao kardiovaskularna vežba, plivanje pozitivno utiče na srce i krvne sudove. Prema istraživanjima, žene koje plivaju redovno smanjuju rizik od povišenog krvnog pritiska i lakše kontrolišu telesnu masu. Ova aktivnost je naročito korisna za žene koje žele da očuvaju zdravlje srca i preveniraju dijabetes tipa 2, bolest kod koje telo ne koristi insulin pravilno.

Pored fizičkih, plivanje donosi značajne prednosti i za mentalno zdravlje. Brojne žene ističu da im boravak u vodi pomaže da se oslobode stresa, a rezultati studija potvrđuju da plivanje smanjuje simptome anksioznosti i depresije. Na ovaj način, plivanje može biti dragocena pauza od svakodnevnih obaveza, naročito za one koje balansiraju posao, porodicu i privatni život.

Dr Ana Petrović, specijalista fizikalne medicine, ističe: “Plivanje je jedan od najboljih izbora za žene koje žele da poboljšaju celokupno zdravlje bez dodatnog opterećenja kičme ili zglobova. Posebno preporučujem plivanje pacijentkinjama sa artritisom ili hroničnim bolovima u leđima.” Dodaje i: “Već 30 minuta plivanja, dva do tri puta nedeljno, može značajno doprineti boljem raspoloženju i opštem zdravlju.”

Za žene koje nisu sigurni plivači, preporučuje se da započnu sa kraćim boravcima u vodi i koriste rekvizite poput daske ili pojasa za plivanje. Dolazak na bazen u društvu i izbor termina sa manje gužve mogu doprineti osećaju prijatnosti. Važno je i da se pre početka bilo kakve fizičke aktivnosti, posebno ukoliko postoje zdravstvene tegobe, posavetujete sa lekarom.

Na kraju, plivanje je sjajna prilika za žene da očuvaju vitalnost i dobro raspoloženje tokom celog života. Osim što jača telo, ova aktivnost pruža i psihičku ravnotežu, što je posebno važno u stresnim ili zahtevnim periodima. Za sve nedoumice ili zdravstvena pitanja, obavezno se obratite stručnjacima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Zaštitite pluća tokom letnjih vrućina: praktični saveti za žene sa astmom i HOBP

Visoke temperature i zagađenje mogu pogoršati simptome astme i HOBP; otkrivamo kako da sačuvate zdravlje disajnih puteva tokom leta.

Published

on

Visoke temperature i zagađenje mogu pogoršati simptome astme i HOBP; otkrivamo kako da sačuvate zdravlje disajnih puteva tokom leta.

Letnje temperature predstavljaju poseban izazov za žene koje se bore sa astmom i hroničnom opstruktivnom bolešću pluća (HOBP). U periodima velikih vrućina i povećane vlažnosti, simptomi ovih bolesti mogu se značajno pogoršati. Toplota i vlaga otežavaju disanje, opterećuju disajne puteve i povećavaju rizik od napada gušenja i osećaja nedostatka vazduha, naročito kod osoba sa već postojećim respiratornim tegobama.

Tokom letnjih dana pluća rade intenzivnije kako bi rashladila organizam, a ubrzano disanje može dovesti do umora. Suv vazduh isušuje sluzokožu nosa i grla, dok vlažan vazduh otežava unos kiseonika, što dodatno opterećuje telo. Uz to, vrućine često donose povišen nivo prizemnog ozona i smoga, koji nastaju usled hemijskih reakcija izazvanih visokim temperaturama i sunčevim zračenjem. Ovi zagađivači mogu izazvati grebanje u grlu, kašalj, stezanje u grudima i smanjenje plućne funkcije. Posebno su rizične situacije kada se ulazi iz toplog spoljnog prostora u snažno rashlađene prostorije, jer nagla promena temperature može izazvati šok za disajne puteve i napad kašlja.

Znakovi da su simptomi pogoršani mogu uključivati gušenje, umor, stezanje u grudima, nadražajni kašalj, ali i vrtoglavicu ili malaksalost. Žene koje koriste terapiju za astmu ili HOBP treba redovno da proveravaju zalihe lekova i strogo prate preporuke lekara.

Specijalista pulmologije dr Milena Janković ističe: “Tokom letnjih vrućina, savetujem ženama sa astmom i HOBP-om da što više borave u rashlađenim prostorijama. Izbegavajte napor napolju od 10 do 17 časova. Hidracija je ključna, jer pomaže sluzokoži da ostane zaštićena. Uvek nosite terapiju sa sobom i pratite kako se osećate.” Takođe, ona naglašava: “Ako osetite nagle promene u disanju, odmah se obratite lekaru. Ne pokušavajte da sami rešavate komplikacije. Posebno obratite pažnju na upozorenja o kvalitetu vazduha. Ako je nivo polena ili zagađenja visok, razmislite o ostanku kod kuće ili nošenju zaštitne maske na otvorenom.”

Praktične mere koje pomažu tokom leta uključuju planiranje aktivnosti u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, kada su temperature niže. Važno je redovno piti vodu radi sprečavanja dehidratacije, a klima uređaj treba podešavati tako da razlika između unutrašnje i spoljne temperature ne prelazi 6 do 8 stepeni. Pre izlaska iz kuće proverite prognozu i nivo zagađenja vazduha. Ukoliko primetite pogoršanje simptoma, odmah potražite savet lekara. Prava dijagnoza i stručan savet su najvažniji za očuvanje zdravlja disajnih organa tokom letnjih meseci.

Pročitaj još

Zdravlje

Pravilna ishrana olakšava ženama borbu sa letnjim vrućinama

Birajte hranu bogatu vodom i lagane obroke za više energije i bolje raspoloženje tokom toplih dana

Published

on

Birajte hranu bogatu vodom i lagane obroke za više energije i bolje raspoloženje tokom toplih dana

Letnje temperature mogu predstavljati poseban izazov za zdravlje žena, jer su zbog hormonskih promena i veće potrebe za hidratacijom često osetljivije na toplotu. Stručnjaci ističu da način ishrane ima važnu ulogu u tome kako se telo prilagođava visokim temperaturama. Posebno je značajno održavati zdravlje creva, jer pravilna ishrana pomaže organizmu da se lakše izbori sa stresom izazvanim vrućinom. Tim Spector, epidemiolog i specijalista za zdravlje creva, naglašava: „Kada je napolju vruće, vaše telo radi više kako bi održalo optimalnu temperaturu. Zbog toga je hidratacija izuzetno važna za probavu, cirkulaciju i celokupno funkcionisanje organizma.”

Tokom toplih dana preporučuje se biranje namirnica koje sadrže više vode i minerala. Lagana, nemasna hrana olakšava varenje i sprečava osećaj težine, dok fermentisani proizvodi jačaju crevnu floru i imunitet. Žene koje su sklone dehidrataciji ili imaju osetljivu probavu mogu posebno imati koristi od ovakvog načina ishrane. Među preporučenim namirnicama su lubenica, krastavac, bobičasto voće, paradajz i agrumi, dok lisnato povrće kao što je zelena salata obezbeđuje dodatnu hidrataciju i vlakna. Jogurt sa živim kulturama i kefir doprinose ravnoteži mikrobioma, što pozitivno utiče na imunitet i raspoloženje.

Važno je i kako organizujete obroke tokom dana. Umesto teške, masne hrane, savetuje se da jedete više manjih i lakših obroka, jer se tako organizam manje opterećuje – što je posebno korisno tokom toplotnih talasa. Takođe, preporuka je izbegavati ultraprerađene proizvode zbog visokog sadržaja soli i aditiva, koji mogu otežati regulaciju telesne temperature. Tim Spector savetuje: „Birajte obroke koji su bogati vodom, mineralima i vlaknima. Time ne samo da ćete se osećati lakše tokom dana, već ćete pomoći i svom crevnom mikrobiomu.”

Žene su često podložnije dehidrataciji, naročito tokom menstruacije, trudnoće ili dojenja. Pravilna ishrana može smanjiti umor i sprečiti letnje glavobolje, dok dobar balans tečnosti i minerala doprinosi boljem raspoloženju i energiji. Svaka žena može prilagoditi ishranu svojim potrebama, ali ako imate hronične zdravstvene probleme ili koristite terapije, preporučuje se konsultacija sa lekarom pre većih promena u jelovniku.

Pročitaj još

Zdravlje

Šta nam promena mirisa tela otkriva o zdravlju i procesu starenja

Miris tela se menja s godinama, ali ponekad može biti znak zdravstvenih problema – evo kada treba obratiti pažnju

Published

on

Miris tela se menja s godinama, ali ponekad može biti znak zdravstvenih problema – evo kada treba obratiti pažnju

Mnoge žene tokom godina primete da njihov telesni miris postaje drugačiji, čak i kada redovno održavaju higijenu i nisu promenile životne navike. Iako takva promena često izaziva zabrinutost, stručnjaci naglašavaju da je u većini slučajeva to prirodan deo procesa starenja. Ipak, važno je prepoznati kada promene mirisa tela mogu ukazivati na zdravstvene tegobe.

Kako starimo, naša koža prolazi kroz promene – postaje tanja i suvlja, a lojne i znojne žlezde proizvode manje zaštitnih masnoća. Takođe, menja se i mikrobiom kože, odnosno bakterije koje prirodno žive na našoj koži. Zbog svega toga, miris tela u zrelijim godinama može biti drugačiji nego u mladosti, što je uobičajeno kod zdravih osoba. Pre više od dve decenije, japanski naučnici su otkrili molekul 2-nonenal, koji se češće nalazi na koži starijih osoba. Nastaje oksidacijom masnih kiselina, a njegov miris je blag, mastan ili podseća na stari papir. Kako objašnjava dr Ivana Petrović, dermatolog: “2-nonenal nije znak bolesti već prirodna posledica starenja kože”. Ona dodaje: “Redovno pranje ne može potpuno ukloniti ovaj miris, jer se stvara u samoj koži.”

Ipak, postoje situacije kada promena mirisa tela može signalizirati zdravstveni problem. Kod žena sa šećernom bolešću, dah može postati sladunjav ili voćni, posebno kada je nivo šećera u krvi visok – to je stanje koje zahteva hitnu medicinsku pomoć. Bolesti jetre mogu izazvati ustajao ili slatkast miris daha, dok bolesti bubrega dovode do mirisa amonijaka ili urina u dahu. Infekcije kože, kao i gljivične infekcije, takođe mogu promeniti telesni miris.

Pored zdravstvenih stanja, i lekovi mogu uticati na miris tela. “Antibiotici, hormonska terapija, lekovi za štitastu žlezdu ili dijabetes mogu promeniti metabolizam ili sastav znoja”, ističe dr Jelena Nikolić, endokrinolog. “Ako primetite značajnu promenu mirisa, razgovarajte sa svojim lekarom pre bilo kakve promene terapije.” Određene namirnice, poput crnog i belog luka ili začina, takođe mogu pojačati telesni miris.

Većina ovih promena nije opasna i deo je prirodnog starenja. Međutim, ako primetite naglu ili neprijatnu promenu mirisa tela, posebno ako je praćena simptomima kao što su umor, pojačana žeđ, svrab kože ili promena boje urina, neophodno je da se obratite lekaru. Održavanje higijene, uravnotežena ishrana i dovoljan unos tečnosti mogu ublažiti neprijatne mirise. Za tačnu dijagnozu i savet uvek se konsultujte sa stručnjakom, jer pravovremena reakcija može sprečiti ozbiljnije zdravstvene probleme.

Pročitaj još

U Trendu