Connect with us

Svet

Izveštaji o odlaganju odobrenja zdravstvenih zahteva u Sjedinjenim Državama

Prema izjavama građana i stručnjaka, odlaganja i odbijanja zdravstvenih osiguranja predstavljaju značajan problem u SAD

Published

on

pexels-photo-8413294

Prema izjavama građana i stručnjaka, odlaganja i odbijanja zdravstvenih osiguranja predstavljaju značajan problem u SAD

Prema najnovijim izveštajima iz Sjedinjenih Država, sve veći broj građana suočava se sa odlaganjima i odbijanjem zahteva za pokrivanje medicinskih troškova od strane zdravstvenih osiguravajućih kompanija. Ovakve situacije su potvrđene kroz svedočenja osiguranika, među kojima je i Mathew Evins, marketinški izvršni direktor koji je osam godina imao hronične bolove u leđima. Prema navodima, nakon više pokušaja neinvazivnog lečenja i preporuke lekara za operaciju, osiguravajuća kompanija je zahtevala dodatnu fizičku terapiju. Nakon što je Evins ispunio tražene uslove, zahtevi za pokriće su više puta odbijeni, što je, prema njegovim rečima, dovelo do daljeg pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja tokom sedam meseci.

Prema dostupnim informacijama, trideset sedam miliona Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje, dok oni koji ga imaju navode da se često susreću sa administrativnim preprekama kada im je nega najpotrebnija. Prema rezultatima istraživanja, 73% ispitanika smatra da su odlaganja i odbijanja zdravstvenih zahteva ozbiljan problem.

Stručnjaci iz oblasti zdravstvene politike ističu da su ovakvi slučajevi postali česti. Katherine Hempstead, viši službenik za politiku u Robert Wood Johnson Foundation iz Prinstona, navodi da je posredovanje osiguravajućih kompanija standardna praksa, ali da građani često izražavaju nezadovoljstvo kada se preporuke lekara ne mogu realizovati zbog odluka osiguravajućih društava. Hempstead naglašava da je problem kompleksan i uključuje više faktora, ali da su iskustva korisnika uglavnom usmerena na poteškoće u ostvarivanju prava na zdravstvenu negu.

Prema rečima učesnika u istraživanju, mnogi smatraju da osiguravajuće kompanije treba da imaju ulogu u procesu odlučivanja, ali da konačna reč ne bi trebalo da bude isključivo u njihovim rukama. Stručnjaci iz oblasti zdravstva ukazuju i na to da je sistem osiguranja složen, te da osim osiguravajućih kompanija i bolnice i pružaoci usluga učestvuju u procesu odlučivanja, što dodatno komplikuje pristup nezi.

S obzirom na aktuelnu situaciju, pojedini analitičari pozivaju na dalje proučavanje i moguće reforme sistema zdravstvenog osiguranja u SAD, kako bi se smanjio broj slučajeva odlaganja i odbijanja zahteva za pokriće medicinskih troškova. Preporučuje se i pojačana transparentnost odluka i komunikacija između osiguranika, zdravstvenih radnika i osiguravajućih društava.

Ova tema ostaje predmet interesovanja građana i stručne javnosti, dok se očekuju dalji izveštaji i preporuke o mogućim rešenjima u narednom periodu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Najmanje 30 poginulih u stampedu tokom okupljanja kod tvrđave Citadelle Henri na Haitiju

Lokalne vlasti potvrdile broj žrtava, istraga o uzrocima incidenta u toku, tvrđava zatvorena za posetioce

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile broj žrtava, istraga o uzrocima incidenta u toku, tvrđava zatvorena za posetioce

Zvaničnici na Haitiju saopštili su da je najmanje 30 osoba izgubilo život u stampedu koji se dogodio tokom godišnjeg uskršnjeg okupljanja kod tvrđave Citadelle Henri, poznate i kao Citadelle Laferriere, u gradu Milot na severu zemlje. Incident je, prema zvaničnim izvorima, zabeležen u subotu, kada je veliki broj posetilaca, uglavnom mladih ljudi, prisustvovao turističkoj manifestaciji na ovom istorijskom lokalitetu iz 19. veka.

Ministar kulture Haitija Emanuel Menar izjavio je da povređeni dobijaju medicinsku pomoć, dok spasilačke ekipe tragaju za eventualno nestalim osobama. Šef civilne zaštite za region Nord, Žan Anri Peti, upozorio je da bi broj žrtava mogao da bude u porastu, prenose međunarodni mediji.

Premijer Aliks Didije Fils-Aime naveo je da se incident dogodio tokom “turističke aktivnosti na kojoj je prisustvovao veliki broj mladih”. Vlada je pokrenula istragu i mobilisala sve nadležne službe radi pomoći pogođenima. “Vlada upućuje iskreno saučešće porodicama stradalih”, stoji u zvaničnom saopštenju premijera, uz apel građanima da ostanu smireni i sačekaju rezultate istražnih organa koji treba da utvrde tačne okolnosti događaja.

Lokalni mediji izveštavaju da je više desetina osoba povređeno i zbrinuto u bolnicama. Prema prvim informacijama, do incidenta je došlo kada su posetioci, uglavnom mladi, bili nagurani na jednom ulazu u tvrđavu, a sukob između onih koji su pokušavali da izađu i onih koji su ulazili doveo je do stampeda. Zvanične potvrde o tačnim okolnostima još nema.

Citadelle Laferriere, koja se nalazi na UNESCO listi svetske baštine, zatvorena je za posetioce do daljeg, navodi Ministarstvo kulture. Ova tvrđava je značajna istorijska i turistička atrakcija severnog Haitija, poznata po svojoj monumentalnoj arhitekturi i ulozi u nacionalnoj istoriji.

Vlada Haitija poručila je da pomno prati situaciju, dok su sve nadležne službe angažovane na pružanju pomoći i utvrđivanju okolnosti incidenta. Nadležni pozivaju javnost na oprez i poštovanje bezbednosnih mera tokom javnih okupljanja.

Pročitaj još

Svet

Izbori u Mađarskoj: rekordna izlaznost od 74,23 odsto do 17 časova

Državna izborna komisija saopštila je da je do 17 časova glasalo više od 5,5 miliona birača, što je najviši odziv u novijoj istoriji zemlje

Published

on

By

Državna izborna komisija saopštila je da je do 17 časova glasalo više od 5,5 miliona birača, što je najviši odziv u novijoj istoriji zemlje

Na parlamentarnim izborima održanim danas u Mađarskoj, zabeležena je rekordna izlaznost birača. Prema podacima državnih organa, do 17 časova glasalo je 74,23 odsto građana sa pravom glasa, što premašuje prethodni rekord iz 2002. godine, kada je ukupna izlaznost iznosila 73,51 odsto.

Prema zvaničnim informacijama, više od 5,5 miliona birača pristupilo je glasanju do poslepodnevnih sati. U poređenju sa prethodnim izbornim ciklusima, interesovanje građana je znatno veće – 2022. godine izlaznost do 17 časova bila je 62,92 odsto, a 2018. godine 63,21 odsto.

Premijer Viktor Orban je nakon glasanja izjavio da bi njegova stranka, Fides, morala da pretrpi “težak poraz” kako bi on podneo ostavku na mesto predsednika stranke, ističući da je zemlja ujedinjena u otporu prema nadolazećim krizama. Lider partije Tisa, Peter Mađar, uputio je kratku poruku biračima, pozvavši na mirnu promenu sistema i istakavši da građani danas biraju između “istoka ili zapada, propagande ili poštenog javnog diskursa”.

Zvaničnici navode da izborni proces protiče mirno, bez većih nepravilnosti. Konačni rezultati izlaznosti biće poznati po zatvaranju biračkih mesta.

Pročitaj još

Svet

Kremlj odbio produženje uskršnjeg primirja u Ukrajini do ispunjenja ruskih zahteva

Ruske vlasti navode da će vojna operacija biti nastavljena, dok Kijev i Moskva iznose međusobne optužbe za kršenje prekida vatre

Published

on

By

Ruske vlasti navode da će vojna operacija biti nastavljena, dok Kijev i Moskva iznose međusobne optužbe za kršenje prekida vatre

Kremlj je saopštio da neće produžiti uskršnje primirje u Ukrajini, koje ističe u nedelju uveče, dok ukrajinske vlasti ne prihvate uslove Moskve koji bi, prema zvaničnicima, garantovali „interese i ciljeve“ Rusije. Izjava je data u nedelju putem državne televizije, a portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov naglasio je da će specijalna vojna operacija biti nastavljena ukoliko ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ne preuzme odgovornost i ne pristane na postavljene uslove.

Dan ranije, predsednik Ukrajine je u svom obraćanju poručio da bi bilo „ispravno“ produžiti primirje, navodeći da je predlog za nastavak prekida vatre upućen Moskvi. Ruska strana primirje vidi kao humanitarni gest predsednika Vladimira Putina, a Peskov je izjavio da je ruska vojska ostala u stanju visoke pripravnosti zbog mogućih provokacija tokom trajanja primirja.

Privremeni prekid vatre, koji je ruski predsednik najavio 9. aprila, završava se u ponoć po lokalnom vremenu u nedelju. Prethodni predlozi za produženje primirja koje je iznosio Zelenski, prema navodima, nisu bili prihvaćeni od strane Moskve, ali je Kijev ovog puta pristao na privremeni prekid sukoba.

Međutim, tokom 32-časovnog primirja povodom obeležavanja Uskrsa po julijanskom kalendaru, obje strane su se međusobno optuživale za kršenje dogovora. Prema zvaničnim izjavama, zabeleženo je više od hiljadu napada dronovima i granatiranja u nekoliko sati nakon što je primirje stupilo na snagu u subotu.

“Sve dok Volodimir Zelenski nema hrabrosti da preuzme ovu odgovornost, specijalna vojna operacija će se nastaviti nakon isteka primirja”, izjavio je Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsednika.

Istraga o navodnim kršenjima primirja je u toku, a situacija na terenu ostaje napeta.

Pročitaj još

U Trendu