Connect with us

Domaće

Italija ulaže 200 miliona evra zaplenjenih od mafije u bezbednost železnice

Srbija od 2009. do 2024. oduzela imovinu vrednu 45 milijardi dinara, ali većina još nije trajno u vlasništvu države

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Manuelsechi

Srbija od 2009. do 2024. oduzela imovinu vrednu 45 milijardi dinara, ali većina još nije trajno u vlasništvu države

Italijanska vlada odlučila je da 200 miliona evra, zaplenjenih od mafije nakon dugogodišnjih istraga, investira u unapređenje bezbednosti železničkog saobraćaja. Novac je pronađen posle 20 godina istrage imovine jednog od najpoznatijih trgovaca drogom iz sicilijanske mafije, Matea Mesine Denara, a sredstva su bila raspoređena u „poreskim rajevima“, bankama, luksuznim hotelima i kriptovalutama širom više država.

U Srbiji se takođe primenjuje Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim delom, prvi put usvojen 2008. godine, sa početkom primene od 2009. godine. Prema izveštaju Državne revizorske institucije, ukupna vrednost imovine oduzete u krivičnim postupcima od 2009. do kraja 2024. godine premašuje 45 milijardi dinara (oko 380 miliona evra). Međutim, najveći deo te sume – 41,37 milijardi dinara (oko 352 miliona evra) – odnosi se na privremeno oduzetu imovinu, dok je vrednost trajno oduzete imovine na osnovu pravosnažnih presuda oko 4,22 milijarde dinara (35 miliona evra).

Upravljanje oduzetom imovinom donelo je Srbiji tokom 2024. godine prihod od oko 93 miliona dinara putem zakupa privremeno oduzete imovine, dok je od trajno oduzete imovine ostvareno još oko 266 miliona dinara. Ukupno je u javne prihode uplaćeno približno 359 miliona dinara, odnosno nešto više od tri miliona evra.

Novac od trajno oduzete imovine ima zakonom određenu namenu. Devizna sredstva i efektivni strani novac uplaćuju se na poseban račun kod Narodne banke Srbije, a dinarska sredstva na račune javnih prihoda Republike Srbije. Istovremeno, Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom ima značajne troškove vezane za čuvanje i održavanje imovine, uključujući struju, grejanje, porez, osiguranje i redovno održavanje.

Programski direktor organizacije „Transparentnost Srbija“ Nemanja Nenadić ističe da su u Srbiji retke situacije kada se unapred zna za koju će namenu biti utrošen određeni budžetski prihod. Prema njegovim rečima, prihodi od prodaje imovine oduzete od kriminala ulivaju se u opšti budžet, pa nije moguće precizno pratiti da li su korišćeni za infrastrukturu, plate ili otplatu dugova. Nenadić navodi: „Pretpostavljam da je u Italiji sistem drugačiji, i da se o nameni ovih sredstava donosi posebna odluka Vlade. Takav koncept ima smisla, pošto je reč o vanrednim prihodima, čiji se obim ne može unapred planirati, i koji onda može da se usmeri na rešavanje nekih akutnih problema.“

Na pitanje da li bi model Italije mogao da bude primenjen i u Srbiji, kako bi sredstva od oduzete imovine bila uložena u železnicu i time smanjeno zaduživanje, Nenadić napominje da finansiranje infrastrukture zahteva da sredstva budu dostupna baš u trenutku izvođenja ili završetka radova.

Podaci pokazuju da je proces donošenja pravosnažnih odluka u vezi sa oduzetom imovinom spor, što utiče na budžetske prihode i visinu troškova države. Efikasnije sudske procedure i preciznije upravljanje prihodima od oduzete imovine mogli bi da doprinesu većoj koristi za javni interes.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

Ugostiteljski sektor u Italiji: Konoba posluje 21 godinu bez zaposlenih

Osteria Senz’Oste iz Valdobijadene uspešno primenjuje model samoposluživanja i poverenja, dok u sektoru preti gubitak 250.000 radnih mesta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ugostiteljski sektor u Italiji: konoba posluje 21 godinu bez zaposlenih – konoba radi uspešno bez ijednog zaposlenog

Osteria Senz’Oste iz Valdobijadene uspešno primenjuje model samoposluživanja i poverenja, dok u sektoru preti gubitak 250.000 radnih mesta

Ugostiteljski sektor Italije dobio je poseban primer inovacije kroz Osteria Senz’Oste, konobu koja već 21 godinu uspešno posluje bez ijednog zaposlenog. Koncept „konoba radi uspešno bez ijednog zaposlenog“ funkcioniše na bazi samoposluge i poverenja. Gosti samostalno biraju i uzimaju domaće proizvode, a novac ostavljaju dobrovoljno, bez nadzora zaposlenih ili kontrole naplate.

Kako funkcioniše konoba radi uspešno bez ijednog zaposlenog

Osteria Senz’Oste, što znači „konoba bez domaćina“, nalazi se na severu Italije u oblasti Valdobijadene. Ovaj region je poznat po vinogradima proseka, koji su od 2019. godine deo UNESCO svetske baštine. Konoba je otvorena 2005. godine, kada je vlasnik Ćezare De Stefano odlučio da vrata svoje kamene kuće iz 19. veka ostavi otvorena za prolaznike. Na sto je postavio boce vina, čaše i kratku poruku sa cenom, pozivajući goste da sami konzumiraju i plate ono što žele. Posetioci danas na policama mogu pronaći lokalne sireve, suhomesnate proizvode, hleb, kuvana jaja i vino u rashlađenim dozatorima. Svaki proizvod ima jasno istaknutu cenu, a gosti sami biraju i plaćaju putem samouslužnog sistema. Rezervacije nisu potrebne, nema kuvanih jela, niti klasične usluge, dok je unošenje sopstvene hrane zabranjeno.

Poverenje kao temelj poslovnog modela

Najveća vrednost na kojoj počiva „konoba radi uspešno bez ijednog zaposlenog“ jeste poverenje između vlasnika i gostiju. Vlasnici smatraju da je upravo izgrađeno poverenje privuklo posetioce iz celog sveta i pretvorilo Osteriju Senz’Oste u poznatu turističku atrakciju. Na zidovima su ostale stotine poruka zahvalnosti iz različitih zemalja, što potvrđuje specifičan poslovni model zasnovan na dobrovoljnoj naplati i odsustvu kontrole.

Izazovi i širi ekonomski kontekst ugostiteljstva

Italijanski ugostiteljski sektor suočava se sa ozbiljnim izazovima, uključujući rast troškova poslovanja i hronični nedostatak radne snage. Prema procenama sektora, do kraja godine preti gubitak oko 250.000 radnih mesta. Zbog toga mnogi restorani istražuju nove modele poslovanja, poput samoposluživanja ili automatizacije. S druge strane, vlasnici Osterije Senz’Oste smatraju da ključ uspeha nije samo u odsustvu zaposlenih, već u stvaranju iskustva koje gosti traže. Posetioci ne dolaze samo zbog proizvoda, već da provere da li poverenje može biti održiv poslovni model.

Implikacije modela na druga tržišta

Ovakav pristup privlači pažnju i van Italije, posebno u regionima gde ugostitelji traže rešenja za smanjenje troškova i nedostatak osoblja. Ipak, vlasnici naglašavaju da je održivost ovog modela vezana za kulturu poverenja i specifično iskustvo koje nude, što nije lako preneti na svako tržište. Model „konoba radi uspešno bez ijednog zaposlenog“ pokazuje da inovacije u ugostiteljstvu nisu uvek vezane za tehnologiju, već i za društvene vrednosti i odnos prema gostima.

Pročitaj još

Domaće

Banka Rusije smanjila referentnu kamatnu stopu na 14%, inflacija do 7%

Centralna banka najavljuje spor ekonomski rast od 0% do 1% i upozorava na inflaciju zbog rasta cena goriva

Objavljeno pre

,

Objavio:

Banka Rusije smanjila referentnu kamatnu stopu na 14%, inflacija do 7% – inflacija u Rusiji

Centralna banka najavljuje spor ekonomski rast od 0% do 1% i upozorava na inflaciju zbog rasta cena goriva

Banka Rusije je snizila referentnu kamatnu stopu na 14%, smanjujući je za 25 baznih poena sa prethodnih 14,25%. Ova odluka dolazi u trenutku kada inflacija u Rusiji dostiže 7%, dok se očekuje da će privredni rast u 2026. godini biti u rasponu od 0% do 1%. Ova kretanja potvrđuju da inflacija u Rusiji ostaje jedan od ključnih izazova za ekonomiju, navodi se u zvaničnom izveštaju centralne banke.

Inflacija u Rusiji ostaje iznad cilja

Prema saopštenju Banka Rusije, inflacija u Rusiji u 2026. godini procenjuje se na 6% do 7%. Ovaj rast inflacije pre svega je posledica povećanja cena goriva, što direktno utiče na troškove stanovništva i kompanija. S druge strane, inflaciona očekivanja u finansijskom sektoru, kao i kod građana i preduzeća, dodatno su porasla. Kao rezultat, proces smanjenja inflacije mogao bi biti sporiji nego što se ranije prognoziralo.

Očekivanja o rastu privrede i investicijama

Banka Rusije predviđa da će ekonomski rast zemlje u 2026. iznositi između 0% i 1%. Privreda je u drugom kvartalu zabeležila umjeren rast, a najveći doprinos dolazi od lične potrošnje stanovništva. Investiciona aktivnost beleži blagi oporavak, ali su očekivanja kompanija u pogledu tražnje i proizvodnje značajno pogoršana. Zbog toga se može očekivati usporavanje privredne aktivnosti u drugoj polovini godine. Monetarna politika ostaje ključni alat za podršku privredi, ali i za kontrolu inflacije.

Prosečne kamatne stope i buduće mere

Prosečna referentna kamatna stopa za 2026. procenjuje se između 14,5% i 14,6%. Za 2027. godinu Banka Rusije predviđa pad prosečne stope na 10,5% do 12,5%. S obzirom na trenutnu situaciju, centralna banka nastoji da podrži privredni rast, ali i da spreči dalje ubrzanje inflacije. Sledeći sastanak o monetarnoj politici zakazan je za 11. septembar, kada se očekuju nove procene i moguće dodatne mere.

Širi makroekonomski kontekst i uticaj inflacije

Visoka inflacija u Rusiji utiče na kupovnu moć stanovništva i troškove za kompanije, posebno u sektorima koji zavise od energenata. S obzirom da inflacija u Rusiji ostaje iznad ciljanog nivoa centralne banke, očekuje se da će mere monetarne politike biti usmerene na balansiranje između podrške privredi i suzbijanja inflacionih pritisaka. U međuvremenu, šira tržišna slika pokazuje da i druge velike ekonomije, poput Evrozone, održavaju stabilne kamatne stope, dok se suočavaju sa sličnim izazovima rasta i inflacije.

Pročitaj još

Domaće

Patreon otpušta 93 radnika, smanjuje troškove i reorganizuje poslovanje

Kompanija za finansiranje kreatora smanjuje broj zaposlenih za 20 odsto kako bi ostala konkurentna u promenjenim uslovima na tehnološkom tržištu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Patreon otpušta 93 radnika, smanjuje troškove i reorganizuje poslovanje – Patreon otpušta radnike

Kompanija za finansiranje kreatora smanjuje broj zaposlenih za 20 odsto kako bi ostala konkurentna u promenjenim uslovima na tehnološkom tržištu

Patreon, vodeća globalna platforma za monetizaciju autorskog sadržaja, saopštila je da otpušta 93 radnika, što čini 20 odsto ukupne radne snage. Ova odluka deo je šire reorganizacije kompanije, sa ciljem prilagođavanja novim uslovima na tehnološkom tržištu i racionalizacije troškova. Izvršni direktor Džek Konte obavestio je zaposlene da osnovno poslovanje kompanije ostaje stabilno, ali da je neophodno optimizovati strukturu kako bi Patreon zadržao konkurentnost.

Razlozi za smanjenje broja zaposlenih i poslovna prilagođavanja

Redukcija radne snage biće praćena pojednostavljenjem organizacije i smanjenjem broja hijerarhijskih nivoa. Osim toga, timovi će biti usmereni na ključne poslovne prioritete. Na taj način, kompanija želi da odgovori na promene koje su zahvatile tehnološku industriju i način funkcionisanja digitalnih servisa. Iako je razvoj tehnologije promenio način razvoja proizvoda i komunikacije, Patreon naglašava da otpuštanja nisu posledica automatizacije ili zamene rada zaposlenih novim tehnologijama.

Izjave rukovodstva o organizacionim promenama

„Veštačka inteligencija ne može da zameni kreativnost, procenu, pažnju prema detaljima i umeće naših zaposlenih, niti ljudsku povezanost na kojoj počiva Patreon“, naveo je Džek Konte. Ipak, dodao je da je tehnološka industrija doživela fundamentalne promene, što zahteva redefinisanje organizacione strukture i prioritetizaciju poslovnih ciljeva. Kao rezultat, kompanija će fokusirati resurse na segmente koji direktno doprinose vrednosti za korisnike i dugoročnom rastu.

Pozicija Patreona na globalnom tržištu i značaj modela pretplate

Patreon je osnovan 2013. godine i danas predstavlja najvažniju platformu za monetizaciju autorskog sadržaja putem mesečnih pretplata. Servis spaja kreatore sa darodavcima koji ih finansijski podržavaju, uz standardnu proviziju od 10 odsto na ukupan prihod. Pretplatnici, u zavisnosti od izabranog nivoa, dobijaju rani pristup sadržaju, bonus materijale, učešće u zajednici i specijalne popuste. Ovakav model omogućava kreatorima stabilan prihod i nezavisnost od tradicionalnih izvora finansiranja, dok Patreon ostvaruje prihod kroz proviziju. S obzirom na stalne promene na digitalnom tržištu, kompanija smatra da je proaktivan pristup organizacionim promenama ključan za održavanje stabilnosti i konkurentnosti. Pored toga, smanjenje broja zaposlenih i fokusiranje na ključne prioritete trebalo bi da omogući Patreon-u bržu reakciju na nove izazove i prilike u tehnološkoj industriji.

Pročitaj još

U Trendu