Connect with us

Domaće

Gejming industrija u Srbiji ostvarila prihod od 222 miliona evra u 2025. godini

Sektor beleži rast prihoda, ali pad zapošljavanja i rekordno nizak broj novih radnih mesta u 2026.

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Pexels

Sektor beleži rast prihoda, ali pad zapošljavanja i rekordno nizak broj novih radnih mesta u 2026.

Srpska gejming industrija ostvarila je ukupni prihod od 222 miliona evra u 2025. godini, prema izveštaju Srpske gejming asocijacije (SGA) predstavljenom u Privrednoj komori Srbije. Iako sektor beleži rast prihoda, broj zaposlenih je smanjen na oko 4.200, što je za 300 manje nego prethodne godine, dok je broj planiranih novih pozicija za 2026. rekordno nizak i iznosi svega 113.

Prema podacima iz izveštaja, 15 najuspešnijih kompanija u industriji generisalo je ukupan prihod od 222 miliona evra. Tokom 2025. godine, u Srbiji je objavljeno 22 nova naslova, što je najmanji broj do sada, a broj igara u razvoju ostao je sličan prethodnoj godini i iznosi 75. Besplatne igre iz Srbije zabeležile su oko 307 miliona preuzimanja na raznim platformama, dok su premijum igre kupljene oko 613.000 puta.

Direktor Srpske gejming asocijacije Mihajlo Jovanović-Džaril izjavio je: „Objavljeno je i duplo manje igara nego u 2024, ali je vrlo sličan broj onih koje su u proizvodnji, što govori da se sve više radi na projektima koji zahtevaju veće vremensko ulaganje.“ On je istakao i da je prosečan broj godina koji zaposleni provodi u jednoj kompaniji porastao i sada iznosi pet i po godina.

Izveštaj navodi da je broj studija i timova ostao stabilan, procenjuje se na oko 100, dok 63 odsto timova radi na razvoju originalnih intelektualnih svojina, što je povećanje od osam odsto u odnosu na prethodnu godinu. Mobilne igre donose najviše prihoda, iako se više projekata razvija za PC platforme. Žene čine 32 odsto zaposlenih u sektoru i vode 42 odsto timova. Najveća koncentracija zaposlenih je u Beogradu i Novom Sadu, dok se Niš izdvaja po broju stručnjaka u odnosu na broj kompanija.

Kao ključne prepreke za dalji razvoj industrije navedeni su visoki porezi i nedovoljno stimulativne poreske olakšice. Istaknuto je i da više od tri četvrtine studija koristi veštačku inteligenciju u razvoju igara, najčešće u programiranju, poslovnoj podršci, marketingu, 2D artu i animaciji.

Zamenik predsednika Privredne komore Srbije Mihailo Vesović izjavio je: „Gejming industrija je prepoznata ne samo kao atraktivna i zanimljiva, već i kao tehnološki izuzetno dinamična oblast koja ima značajan domet i na srpskom tržištu. Sada je reč o zrelijoj fazi razvoja, na koju snažno utiču nove tehnologije poput veštačke inteligencije i igranja igara u virtuelnom okruženju gde hardver postaje sve manje presudan.“

Uprkos stagnaciji u zapošljavanju i manjem broju novih igara, srpska gejming industrija nastavlja da ostvaruje rast prihoda i jača tehnološki potencijal, a očekuje se da će razvoj originalnih naslova i upotreba AI alata biti ključni faktori za budući razvoj sektora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Deset kompanija iz osam zemalja nagrađeno na Imprese Vincenti programu

Dve kompanije iz Srbije među deset nagrađenih, događaj održan u Milanu, ključne firme iz sektora optike i agroindustrije

Published

on

By

Dve kompanije iz Srbije među deset nagrađenih, događaj održan u Milanu, ključne firme iz sektora optike i agroindustrije

Deset međunarodnih kompanija, uključujući dve iz Srbije, nagrađeno je na petnaestom događaju programa Imprese Vincenti, koji realizuje Intesa Sanpaolo sa ciljem promocije malih i srednjih preduzeća. Ovaj događaj je označio završetak roadshow turneje šestog izdanja programa, sa posebnim fokusom na kompanije iz Centralne i Istočne Evrope i Egipta.

Na događaju u sedištu Intesa Sanpaolo u Milanu predstavljeno je deset pobedničkih kompanija iz osam zemalja u kojima ova bankarska grupacija posluje kroz mrežu međunarodnih banaka. Srbiju su predstavljale kompanije Diopta, sa skalabilnim poslovnim modelom u optičkom sektoru, i Agroitaly, agroindustrijsko preduzeće koje se usmerava ka kulturama visoke dodate vrednosti.

Pored kompanija iz Srbije, među nagrađenima su bili i Italcostruzioni iz Albanije (precizna mehanička obrada), Aircash iz Hrvatske (fintech i digitalne platne usluge), Salcef iz Egipta (održiva rešenja za mobilnost i infrastrukturu), Rekord iz Rumunije (tehnička outdoor obuća), Incom iz Slovenije (prehrambena industrija i internacionalizacija), Minit Slovakia (pekarstvo i evropska mreža), te mađarske kompanije Prolan (IT rešenja za železničku automatizaciju i upravljanje energijom) i Catone (logistički i proizvodni centar za agroprehrambeni sektor).

Kompanije su prepoznate po inovacijama, rastu i doprinosu razvoju i integraciji proizvodnih i logističkih lanaca. Fokus je bio na njihovoj ulozi u trendovima nearshoringa i ESG tranzicije, kao i na jačanju međunarodne konkurentnosti i vrednosti brenda Made in Italy.

Paola Papanikolau, direktorka Divizije međunarodnih banaka Intesa Sanpaolo, izjavila je: „Današnji događaj odražava geoekonomski trend koji je sada postao strukturni: rastuću integraciju između Italije, Centralne i Istočne Evrope i Egipta duž sve povezanijih industrijskih, komercijalnih i finansijskih ruta. U svetu u kojem lanci vrednosti postaju kraći, regionalizovaniji i sve više usmereni na otpornost, uloga Grupe poput naše jeste i da gradi industrijske, a ne samo finansijske veze. Za Intesa Sanpaolo, saradnja među različitim divizijama i naše međunarodno prisustvo predstavljaju stratešku polugu za podršku kompanijama na tržištima sa najvećim potencijalom, jačajući njihovu konkurentnost, investicioni kapacitet i prisustvo u italijanskim i evropskim lancima dobavljača. Među mnogim izuzetnim kompanijama koje smo upoznali, deset izabranih u okviru Imprese Vincenti inicijative oličavaju ovaj put: to su kompanije snažno ukorenjene u svojim lokalnim sredinama, ali već sposobne da posluju unutar šire industrijske geografije. Podrška njihovom rastu znači doprinos integrisanijem, međunarodnijem i konkurentnijem proizvodnom ekosistemu.”

Pročitaj još

Domaće

Erste Banka angažovala 250 volontera za uređenje Zasavice, posađeno 300 sadnica

Volonterska akcija obuhvatila sadnju bagremove šume, farbanje 120 metara ograde i edukaciju dece povodom Svetskog dana zaštite životne sredine

Published

on

By

Volonterska akcija obuhvatila sadnju bagremove šume, farbanje 120 metara ograde i edukaciju dece povodom Svetskog dana zaštite životne sredine

Skoro 250 volontera Erste Banke Srbija učestvovalo je proteklog vikenda u akciji uređenja Specijalnog rezervata prirode Zasavica, povodom Svetskog dana zaštite životne sredine. Tokom volonterske aktivnosti zasađena je Erste bagremova šuma sa 300 sadnica, uređivan je prostor rezervata, ofarbana ograda u dužini od 120 metara i uklonjene su invazivne biljne vrste sa pašnjaka.

Volonteri su takođe postavili dve velike informativne table za posetioce, dok je deo programa bio posvećen edukativnim radionicama za decu, kao i timarenju i hranjenju magaraca, po kojima je Zasavica prepoznatljiva. Ove godine, akcija je doprinela obeležavanju Međunarodne godine volontiranja (UN IVY 2026), a zaposleni su kroz zajednički rad dali doprinos očuvanju jednog od najvažnijih prirodnih rezervata u Srbiji.

Fokus aktivnosti bio je na očuvanju biodiverziteta i unapređenju staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta karakterističnih za ovo područje. Uklanjanje invazivnih biljaka i sadnja novih stabala doprinose dugoročnom očuvanju ekosistema rezervata i stvaranju kvalitetnijih uslova za njegov razvoj i zaštitu.

„Zaista smo ponosni na sve strateške aktivnosti koje u Erste Banci, sada već preko 20 godina, sprovodimo u oblasti društveno odgovornog i održivog poslovanja. Pored radnog dela kroz konkretne aktivnosti na terenu, i ove godine naša volonterska akcija imala je i snažan edukativni i timski karakter – važno nam je da putem ovakvih inicijativa zajedno jačamo timski duh i razvijamo svest o ličnoj i kolektivnoj odgovornosti kada je reč o očuvanju naše planete“, izjavila je Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, diverzitet i inkluziju u Erste Banci.

Erste klub volontera okuplja gotovo četvrtinu zaposlenih banke, koji su od 2008. godine realizovali više od 50 volonterskih akcija širom Srbije. Kroz ovakve inicijative banka kontinuirano podstiče kulturu zajedništva, solidarnosti i odgovornog odnosa prema zajednici i životnoj sredini.

Pročitaj još

Domaće

Novi Sad investira 912 miliona dinara u geotermalnu toplanu kapaciteta 30 megavata

U prvoj fazi biće instalirano 11 megavata, a prvi priključci na sistem daljinskog grejanja očekuju se tokom 2027. i 2028. godine

Published

on

By

U prvoj fazi biće instalirano 11 megavata, a prvi priključci na sistem daljinskog grejanja očekuju se tokom 2027. i 2028. godine

Grad Novi Sad pokreće izgradnju toplane četvrte generacije na Mišeluku, čija će ukupna vrednost iznositi 912 miliona dinara. Nova toplana koristiće geotermalnu energiju kao osnovni izvor, sa planiranim kapacitetom od 30 megavata, a po završetku će omogućiti grejanje stambenih i poslovnih objekata na Mišeluku 3 i 4.

Projekat je planiran da se realizuje u više faza, a tokom prve etape biće instalirano 11 megavata kapaciteta. Prema najavama, prvi korisnici biće priključeni na sistem daljinskog grejanja tokom 2027. i 2028. godine. Sistem će koristiti vodu iz geotermalnih izvora, koja će se dodatno dogrevati, čime će Novi Sad dobiti jedan od prvih niskotemperaturnih sistema ovog tipa u regionu.

Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin izjavio je da je ovaj projekat jedan od ključnih koraka za razvoj savremenog sistema daljinskog grejanja i prelazak na održive izvore energije. „Geološka istraživanja su već sprovedena, a izgrađena je i istražno-eksploataciona bušotina“, naveo je Mićin tokom obilaska lokacije buduće toplane.

Projekat „Geotermalna energija u Srbiji“ realizuje se uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz finansijsku pomoć Vlade Slovačke i u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, kao deo inicijativa za javno i privatno finansiranje razvoja i EU zelenu agendu u Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu