Connect with us

Svet

Florida pokrenula krivičnu istragu protiv OpenAI zbog navodne uloge ChatGPT u pucnjavi na FSU

Tužilaštvo Floride potvrdilo istragu, traže se dokumenti o politici kompanije i obuci zaposlenih nakon incidenta na univerzitetu

Published

on

gcb943c7429b6fb8b083522c9a5ef1e71825d1dd0c9c5aa77b3fcc38a41a25d250610dd0f42242599bbe013be47ff48d79818bdca92bf13782fa7fa010dea8f14_1280

Tužilaštvo Floride potvrdilo istragu, traže se dokumenti o politici kompanije i obuci zaposlenih nakon incidenta na univerzitetu

Tužilaštvo države Florida saopštilo je da je pokrenulo krivičnu istragu protiv kompanije OpenAI zbog navodne uloge njenog AI četbota ChatGPT u pucnjavi na Floridskom državnom univerzitetu (FSU) u aprilu prošle godine. Informaciju je u utorak potvrdio državni tužilac James Uthmeier, ističući da su nadležni organi analizirali zapise razgovora između osumnjičenog studenta i ChatGPT sistema.

Incident se dogodio prošlog aprila, kada je student FSU optužen za pucnjavu u kojoj su, prema navodima tužilaštva, dve osobe izgubile život, dok je više njih ranjeno. Osumnjičeni Phoenix Ikner izjasnio se da nije kriv po dve tačke optužnice za ubistvo prvog stepena i sedam tačaka za pokušaj ubistva prvog stepena. Suđenje je zakazano za oktobar, navodi se u sudskim dokumentima.

Tužilac Uthmeier izjavio je na konferenciji za novinare da su stručnjaci iz njegove kancelarije procenili da je ChatGPT tokom interakcije sa osumnjičenim pružio “značajne savete”, uključujući preporuke o izboru oružja i njegovoj efikasnosti na blizini. “Ako bi na drugoj strani ekrana bila osoba, protiv nje bismo podigli optužnicu za ubistvo”, rekao je Uthmeier.

Kancelarija državnog tužioca izdala je sudske pozive kompaniji OpenAI, zahtevajući pristup internim dokumentima koji se odnose na pravila i procedure kompanije u slučajevima kada korisnici izražavaju pretnje samopovređivanjem ili nasiljem prema drugima. Takođe su zatraženi materijali koji objašnjavaju način saradnje OpenAI sa organima gonjenja i procedure za prijavljivanje mogućih krivičnih dela.

Portparol kompanije OpenAI izdao je kratko saopštenje za međunarodne medije, ali detalji odgovora kompanije nisu objavljeni u trenutku pisanja ovog izveštaja. Nije poznato da li je kompanija ranije imala slične zahteve od strane organa gonjenja ili drugih američkih saveznih država.

Ova istraga dolazi u trenutku kada se širom sveta vodi debata o odgovornosti proizvođača veštačke inteligencije u slučajevima kada korisnici AI alate koriste za planiranje krivičnih dela. Florida je među prvim američkim državama koja je otvorila zvaničnu istragu ovog tipa i najavila moguće pravne korake protiv tehnološke kompanije. Istraga je u ranoj fazi, a do sada nisu objavljeni rezultati analize zapisa između osumnjičenog i ChatGPT sistema.

Očekuje se da tužilaštvo u narednim mesecima prikupi dodatne informacije, uključujući odgovor kompanije OpenAI na sudske pozive i detalje o internim politikama kompanije u vezi sa prijavljivanjem pretnji i saradnjom sa organima gonjenja. Suđenje osumnjičenom za pucnjavu na Floridskom državnom univerzitetu zakazano je za oktobar, a ishod istrage protiv OpenAI mogao bi imati širi uticaj na buduće regulative u oblasti veštačke inteligencije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Viržinijski birači odobrili novi kongresni izborni plan, očekuje se promena u raspodeli mandata

Zvanične projekcije ukazuju na prednost Demokrata u većini okruga, potvrđeno tokom poslednjih glasanja

Published

on

By

Zvanične projekcije ukazuju na prednost Demokrata u većini okruga, potvrđeno tokom poslednjih glasanja

Birači u američkoj saveznoj državi Virdžinija odobrili su u utorak novi kongresni izborni plan, prema projekcijama međunarodnih medija. Prema navodima izveštaja, predložena mapa omogućava Demokratama prednost u deset kongresnih okruga, dok samo jedan okrug ostaje sigurno uporište Republikanske stranke. Ove promene dolaze u periodu intenzivnih debata o crtanju izbornih granica širom Sjedinjenih Američkih Država, neposredno pred ovogodišnje izbore za Kongres.

Novi izborni plan mogao bi, prema projekcijama, da omogući Demokratama da osvoje do četiri dodatna mesta u Predstavničkom domu, što se tumači kao značajna promena u odnosu političkih snaga na nacionalnom nivou. Projekcije takođe ukazuju da bi Republikanac mogao da zadrži prednost samo u jednom okrugu, dok bi ostali okruzi bili povoljniji za Demokrate u predstojećim izborima.

Izborni proces i usvajanje nove mape deo su šireg procesa redistriktiranja koji se periodično sprovodi u američkim državama nakon popisa stanovništva. Ova praksa često izaziva rasprave zbog potencijalnog uticaja na političku ravnotežu, a u Virdžiniji je ove godine pratila posebnu pažnju zbog mogućih posledica po predstojeće izbore i ukupnu sliku u Kongresu SAD.

Za sada nije bilo zvaničnih reakcija predstavnika Republikanske stranke na usvojeni izborni plan, niti je najavljeno da će biti pokrenute žalbe ili pravne procedure. Demokratski zvaničnici su izrazili zadovoljstvo rezultatima procesa, navodeći da će novi izborni okruzi omogućiti ravnomerniju zastupljenost i veću konkurenciju u izbornim trkama.

Izveštaji sa lica mesta ukazuju da je donošenje novog izbornog plana deo šire borbe za kontrolu nad Predstavničkim domom, koja uključuje i druge savezne države u kojima se takođe sprovode promene izbornih okruga. Analitičari napominju da će nova mapa u Virdžiniji biti testirana već na predstojećim izborima, kada će se videti konkretni efekti promene granica okruga.

Proces usvajanja novih izbornih okruga u SAD često je predmet javnih rasprava i pravnih sporova, posebno zbog pitanja o tzv. “gerry-manderingu” – praksi crtanja granica u cilju političke prednosti jedne od stranaka. U ovom slučaju, međunarodni mediji navode da bi najnovije promene mogle uticati na ukupnu sliku raspodele mandata u Kongresu tokom predstojećih izbora.

Pročitaj još

Svet

Ministar saobraćaja SAD: Veštačka inteligencija neće zameniti kontrolore leta

Sekretarijat za saobraćaj SAD potvrdio modernizaciju kontrole letenja, ali naglasio da ljudi ostaju ključni u procesu

Published

on

By

Sekretarijat za saobraćaj SAD potvrdio modernizaciju kontrole letenja, ali naglasio da ljudi ostaju ključni u procesu

Sekretarijat za saobraćaj Sjedinjenih Američkih Država saopštio je da, iako je planirana integracija veštačke inteligencije (AI) u nacionalni sistem kontrole letenja, ova tehnologija neće zameniti ljudske kontrolore. Ova izjava dolazi u trenutku kada SAD započinju višegodišnji projekat modernizacije sistema kontrole vazdušnog saobraćaja, vredan više milijardi dolara.

Sekretar za saobraćaj, Šon Dafi, izjavio je da je AI zamišljena kao alat koji će podržati, ali ne i preuzeti zadatke koje trenutno obavljaju ljudi. „AI je alat, ali ne zamenjujemo ljude u upravljanju vazdušnim prostorom. Da li ću zameniti kontrolora i dozvoliti AI da upravlja vazdušnim prostorom? Odgovor je ne, to se neće desiti“, naveo je Dafi.

Prema njegovim rečima, AI tehnologija bi mogla da pomogne kontrolorima u optimizaciji rasporeda letova i smanjenju kašnjenja, kroz integraciju softvera koji analizira podatke o planiranim letovima i predlaže pomeranja u terminima polazaka. Ovakav sistem bi, kako je objašnjeno, mogao unapred da identifikuje potencijalne gužve i predloži manje promene u redu letenja, čime bi se smanjila mogućnost kašnjenja.

Kongres SAD je prošle godine odobrio izdvajanje 12,5 milijardi dolara za unapređenje sistema kontrole letenja, što obuhvata zamenu stare infrastrukture, modernizaciju radio stanica, instalaciju novih sistema za nadzor na aerodromima i prelazak na elektronsko praćenje letova umesto dosadašnjih papirnih metoda. Deo sredstava još uvek nije obezbeđen za AI softver, čija je procenjena vrednost između 6 i 10 milijardi dolara, prema navodima Sekretarijata.

Ova inicijativa pokrenuta je nakon nekoliko incidenata u vazdušnom saobraćaju, uključujući i sudar na aerodromu LaGvardija u Njujorku prošlog meseca. Nadležni ističu da je cilj modernizacije povećanje sigurnosti i efikasnosti, ali i da ljudski faktor ostaje ključan u svakodnevnom upravljanju letovima.

Dafi je zaključio da će, bez obzira na tehnološka unapređenja, ljudi i dalje biti odgovorni za donošenje odluka u realnom vremenu. Implementacija AI-a biće ograničena na podršku i analizu, dok će krajnja odgovornost ostati na kontrolorima vazdušnog saobraćaja.

Pročitaj još

Svet

Porodica studenta iz Loyole poziva na odgovornost nakon tragičnog incidenta u Čikagu

Roditelji studentkinje stradale u martu zahtevaju promene, vlasti istražuju slučaj, osumnjičeni u pritvoru

Published

on

By

Roditelji studentkinje stradale u martu zahtevaju promene, vlasti istražuju slučaj, osumnjičeni u pritvoru

Roditelji Sheridan Gorman, studentkinje prve godine Univerziteta Loyola, prvi put su se obratili javnosti nakon što je njihova ćerka stradala u martu u Čikagu. Prema navodima istražnih organa, Gorman je izgubila život 19. marta 2026. godine, kada je, dok je šetala sa prijateljima u blizini jezera u Čikagu, na njih naišao maskirani muškarac sa oružjem. Napadač je otvorio vatru na grupu, pri čemu je Gorman, osamnaestogodišnjakinja iz Njujorka, preminula na mestu događaja.

Istragom je utvrđeno da je osumnjičeni Jose Medina, državljanin Venecuele, koji je prema navodima američkih vlasti ušao u Sjedinjene Američke Države tokom 2023. godine bez potrebne dokumentacije. Medina je uhapšen nekoliko dana nakon događaja i nalazi se u pritvoru okruga Kuk bez mogućnosti izlaska uz kauciju. Protiv njega su podignute optužnice za ubistvo prvog stepena i druge povezane prekršaje.

U izjavi za međunarodne medije, majka stradale, Džesika Gorman, izjavila je da je potrebna promena i odgovornost, naglašavajući važnost bezbednosti za svu decu, bez obzira na politička opredeljenja. Otac Tomas Gorman dodao je da se svi mogu složiti oko pitanja zaštite mladih.

Prema zvaničnim podacima, Medina je prethodno bio optužen za krađu tokom 2023. godine u Čikagu i tada je pušten na slobodu uz kauciju. Nije se pojavio na zakazanom ročištu, zbog čega je izdat nalog za njegovo hapšenje, ali do trenutka incidenta nije bio priveden.

Branilac optuženog, javni branilac Džuli Kohler, izjavila je da je slučaj „tragedija“ i navela da Medina, prema tvrdnjama odbrane, ima smanjene mentalne sposobnosti usled povrede zadobijene u detinjstvu. Slučaj je i dalje u fazi sudskog postupka, a istraga se nastavlja.

Slučaj je izazvao širu diskusiju o pitanjima bezbednosti i odgovornosti u lokalnoj zajednici. Nadležne institucije nisu iznosile dodatne detalje o toku istrage, a porodica Gorman nastavlja da ističe potrebu za promenama u sistemu.

Pročitaj još

U Trendu