Connect with us

Svet

FEMA ograničava isplatu sredstava zbog niskog fonda pred sezonu uragana

Američka agencija za vanredne situacije potvrdila smanjenje potrošnje, prioritet hitna pomoć i zaštita infrastrukture

Published

on

pexels-photo-34680656

Američka agencija za vanredne situacije potvrdila smanjenje potrošnje, prioritet hitna pomoć i zaštita infrastrukture

Federalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) saopštila je da je njen fond za pomoć pri katastrofama ušao u tzv. “crvenu zonu” usled niskog stanja sredstava, nekoliko nedelja pred početak nove sezone uragana. Prema navodima FEMA, agencija je zbog toga uvela proceduru “Imminent Needs Funding”, što podrazumeva ograničenje trošenja na najhitnije slučajeve i životno ugrožene situacije, dok su isplate za ostale potrebe privremeno obustavljene.

Zvaničnici FEMA navode da je ovaj korak preduzet nakon što je fond za pomoć pri katastrofama pao ispod definisanog praga, što automatski aktivira restriktivni režim finansiranja. “Katastrofe su nepredvidive i mogu biti veoma skupe. Ne znamo šta nas očekuje do 1. juna, kada počinje sezona uragana”, izjavila je zamenica administratora FEMA Viktorija Barton.

U okviru novih mera, FEMA nastavlja sa pružanjem neposredne hitne pomoći, direktne podrške preživelima i zaštitom ključne infrastrukture, ali su odložene isplate vezane za dugoročne projekte oporavka i nadoknade za ranije katastrofe. Barton je istakla da su i pre zvaničnog uvođenja ovog režima pojedinačne isplate već bile usporene ili odobravane selektivno, naročito one koje se odnose na ranije katastrofe, uključujući i značajna sredstva namenjena za posledice pandemije.

“Mnoge od tih nadoknada odnose se na seoske bolnice, ali sada, kada smo u režimu neposrednih potreba, te isplate će biti pauzirane”, navela je Barton. Prema njenim rečima, iako FEMA nije potpuno obustavila rad, agencija je prinuđena da značajno suzi način na koji raspolaže federalnim sredstvima za katastrofe.

Ovo nije prvi put da FEMA koristi režim “Imminent Needs Funding” – prema zvaničnim podacima, takve restrikcije su uvedene devet puta u poslednje dve decenije. Ipak, zvaničnici ukazuju da se ovakve mere retko primenjuju tokom perioda kada je u toku delimična blokada rada federalne vlade, što dodatno komplikuje mogućnost pravovremene reakcije na potencijalne katastrofe.

Nadležni naglašavaju da će ovakav način upravljanja fondovima ostati na snazi dok se ne obezbede dodatna sredstva ili dok se ne promeni finansijska situacija, posebno imajući u vidu neizvesnosti vezane za predstojeću sezonu uragana.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Bivši direktor FBI Džejms Komi pojavio se pred sudom nakon optužnice

Sud u SAD razmatrao uslove puštanja na slobodu, Komi optužen za navodne pretnje prema predsedniku Trampu

Published

on

By

Sud u SAD razmatrao uslove puštanja na slobodu, Komi optužen za navodne pretnje prema predsedniku Trampu

Bivši direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) Džejms Komi pojavio se pred federalnim sudom u sredu, dan nakon što je protiv njega podignuta optužnica zbog navodnog upućivanja pretnji tadašnjem predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu. Sudsko ročište održano je pred federalnim sudijom Vilijamom E. Ficpatrikom, koji je pročitao optužbe Komiju i odbio predlog tužilaštva da se uvedu posebni uslovi za njegovo puštanje na slobodu.

“Ne smatram da su ovde potrebni posebni uslovi za puštanje na slobodu,” izjavio je sudija Ficpatrik, dodajući da takve mere nisu bile uvedene ni prilikom prethodne optužnice protiv Komija.

Komi se na ročištu pojavio u plavom odelu i svetloplavoj košulji, a zastupali su ga advokati Patrik Ficdžerald i Džesika Karmichael. Tokom čitanja njegovih prava, Komi je klimnuo glavom u znak razumevanja i uputio osmeh članovima svoje porodice prilikom napuštanja sudnice.

Optužnica protiv Komija sastoji se iz dve tačke: prva ga tereti za svesno i namerno upućivanje pretnje da će oduzeti život predsedniku i nanelo mu telesne povrede, dok se druga odnosi na svesno i namerno prenošenje te pretnje putem međudržavne komunikacije.

Prema navodima optužnice, povod za podizanje optužnice je fotografija koju je Komi prošle godine kratko objavio na društvenoj mreži Instagram, na kojoj su školjke poređane u pesku tako da formiraju brojeve “86 47”. U dokumentaciji suda stoji da bi “razuman posmatrač upoznat sa okolnostima” mogao da protumači ovu sliku kao ozbiljnu pretnju namere da se naudi predsedniku Trampu.

Komi je poznat kao čest kritičar politike tadašnjeg predsednika Trampa. Suđenje se nastavlja, a u ovom trenutku Komi nije izneo zvaničan stav o krivici pred sudom. Dalji postupak vodiće se u skladu sa američkim pravosudnim procedurama.

Nadležni organi nisu naveli dodatne detalje o toku istrage niti o mogućim sledećim koracima u ovom pravnom procesu.

Pročitaj još

Svet

Sud u Vašingtonu optužio Kol Tomasa Alena za pokušaj atentata na Donalda Trampa

Sud razmatra nove dokaze, istraga u toku, objavljene fotografije osumnjičenog i oružja

Published

on

By

Sud razmatra nove dokaze, istraga u toku, objavljene fotografije osumnjičenog i oružja

Kol Tomas Alen (31) optužen je pred Okružnim sudom Sjedinjenih Država za Okrug Kolumbija za pokušaj atentata na predsednika Donalda Trampa tokom događaja u hotelu u Vašingtonu. Prema sudskim dokumentima, incident se dogodio tokom večere dopisnika Bele kuće, a Alen se tereti za pokušaj ubistva predsednika i više drugih krivičnih dela.

Prema optužnici, Alen je pre pucnjave objavio svoju fotografiju, a kasnije su u sudskim spisima objavljene nove slike osumnjičenog kao i oružja koje je korišćeno. Sudski izvori navode da mu u slučaju osude za pokušaj atentata preti doživotna kazna zatvora, dok za prevoz vatrenog oružja i upotrebu tokom nasilnog dela predviđena je kazna do 10 godina zatvora po svakoj tački.

Incident je izazvao paniku među prisutnima u hotelu, a policija je brzo intervenisala i privela osumnjičenog. Zvaničnici navode da nije bilo povređenih među gostima, dok je istraga o motivima i okolnostima incidenta u toku.

“Istraga je u toku, a svi prikupljeni dokazi biće predstavljeni sudu”, saopšteno je iz policijskih izvora.

Optuženi je trenutno u pritvoru, a sud je naložio dodatne bezbednosne mere tokom trajanja postupka. Dalja suđenja i izjašnjavanje o krivici očekuju se u narednim nedeljama.

Pročitaj još

Svet

Diplomatski pokloni između SAD i Velike Britanije kroz istoriju

Zvanični izvori beleže razmenu poklona između američkih predsednika i britanskih monarha tokom poslednja dva veka

Published

on

By

Zvanični izvori beleže razmenu poklona između američkih predsednika i britanskih monarha tokom poslednja dva veka

Između Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije razvijena je duga tradicija razmene diplomatskih poklona, što je deo šireg procesa negovanja međudržavnih odnosa. Iako su SAD nastale kao rezultat sukoba sa britanskom monarhijom, tokom vremena odnosi dve zemlje evoluirali su u blisko partnerstvo, što se često ogleda u simboličnim gestovima kao što su pokloni tokom zvaničnih poseta.

Razmena poklona između predsednika SAD i britanskih monarha traje skoro dva veka. Zvanični izvori navode razne primere, od ličnih i umetničkih predmeta do predmeta sa istorijskim značajem. Neki od ovih poklona ostali su upamćeni u javnosti po svojoj simbolici ili neobičnosti. Tako je 2008. godine tadašnji predsednik SAD Džordž V. Buš poklonio britanskoj kraljici Elizabeti II električno vozilo, dok je kralj Čarls III, tokom zvanične posete predsedniku Donaldu Trampu, poklonio zvono sa broda britanske mornarice HMS Trump.

Najpoznatiji poklon iz Velike Britanije američkom predsedniku svakako je tzv. Resolute Desk. Ovaj radni sto, koji se danas nalazi u Ovalnom kabinetu Bele kuće, kraljica Viktorija je 1880. godine poklonila tadašnjem predsedniku SAD Raterfordu B. Hejsu. Sto je napravljen od drveta broda HMS Resolute, britanskog broda koji je 1855. godine pronađen od strane američke posade nakon što je bio napušten u arktičkom ledu. Nakon povratka broda u Englesku, drvo je iskorišćeno za izradu stola koji je kasnije postao simbol saradnje dve zemlje.

Prema zvaničnim podacima, Resolute Desk koriste američki predsednici još od 1880. godine, sa izuzetkom nekoliko mandata kada je privremeno bio izmešten zbog izložbi. Predsednici L. B. Džonson, Ričard Nikson i Džerald Ford nisu koristili ovaj sto, dok ga je tokom svog mandata Džimi Karter vratio u Ovalni kabinet 1977. godine.

Razmena diplomatskih poklona između SAD i Ujedinjenog Kraljevstva nastavlja se i danas, prateći tradiciju koja simbolizuje kontinuirane diplomatske i kulturne veze dve zemlje. Pokloni se često biraju kako bi predstavljali istorijski značaj ili lične afinitete, a njihova razmena ostaje zabeležena kao deo protokola zvaničnih poseta.

Pročitaj još

U Trendu