Connect with us

Svet

Donald Tramp kritikovao NATO zbog reakcije na krizu u Ormuskom moreuzu

Bivši američki predsednik pozvao saveznike da pošalju ratne brodove, ističući da mu NATO nije potreban

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Bivši američki predsednik pozvao saveznike da pošalju ratne brodove, ističući da mu NATO nije potreban

Bivši američki predsednik Donald Tramp ponovo je uputio oštre kritike na račun NATO saveza, ovog puta zbog reakcije na situaciju u Ormuskom moreuzu. Tramp je u četvrtak pozvao članice NATO-a da preuzmu odgovornost i pošalju ratne brodove u ovu stratešku oblast, dovodeći u pitanje potrebu za tradicionalnim savezničkim odnosima.

Tramp je istakao da zemlje koje zavise od nafte iz tog regiona treba same da snose odgovornost za bezbednost prolaza, dok je na pitanje zašto u svom obraćanju nije pomenuo NATO odgovorio da se njegov govor nije odnosio na Savez, ali da se osvrnuo na situaciju u moreuzu i na odsustvo pojedinih država.

“Moraju da stisnu petlju, uđu tamo, jednostavno pošalju svoje brodove i uživaju u tome”, izjavio je Tramp. Na dodatno pitanje da li je frustriran NATO savezom, Tramp je dodao: “Baš me briga. Nisu mi ni trebali. A i da su mi ikada zatrebali, ne bi ih bilo.”

Ove izjave usledile su nakon što su pojedine članice NATO-a izrazile nezadovoljstvo Trampovim potezima, posebno u vezi sa vojnim akcijama prema Iranu koje su pokrenute bez konsultacija sa saveznicima. Tramp je ranije članice Saveza nazvao “kukavicama”, dok je u intervjuu za britanski dnevnik ocenio NATO kao “papirnatog tigra” i poručio da napuštanje Saveza “više nije pitanje o kojem bi trebalo razmišljati”.

Prema dostupnim informacijama, jednostrano napuštanje NATO-a od strane SAD suočilo bi se sa složenim pravnim izazovima. Trampove izjave deo su kontinuiteta kritika na račun saveza, koji je poslednjih godina pod pritiskom zbog različitih pristupa ključnim međunarodnim krizama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američko ministarstvo zdravlja pokreće program za proučavanje mikroplastike u ljudskom telu

Zvaničnici najavili ulaganje od 144 miliona dolara u nacionalnu inicijativu, istraživanje će obuhvatiti rizične grupe

Published

on

By

Zvaničnici najavili ulaganje od 144 miliona dolara u nacionalnu inicijativu, istraživanje će obuhvatiti rizične grupe

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Sjedinjenih Američkih Država (HHS) najavilo je 2. aprila 2026. godine početak nacionalnog programa vrednog 144 miliona dolara, čiji je cilj proučavanje uticaja mikroplastike na ljudsko telo. Program je predstavio sekretar HHS-a Robert F. Kennedy Jr, ističući da je reč o prvoj inicijativi takve vrste na nacionalnom nivou.

Nazvan STOM (Systemic Targeting of Microplastics), program će okupiti stručnjake iz oblasti toksikologije, analize podataka i drugih relevantnih disciplina kako bi razvili standardizovane metode za detekciju i kvantifikaciju mikroplastike u ljudskom organizmu. Sekretar Kennedy je izjavio da će istraživanje uključivati i rad na razvoju strategija za uklanjanje ovih čestica iz tela, uz fokus na grupe koje su prema procenama izložene najvećem riziku, uključujući trudnice, decu i radnike sa visokim stepenom izloženosti.

Prema navodima iz zvaničnog saopštenja, program je pokrenut na osnovu istraživanja koja ukazuju na prisustvo mikroplastike u ljudskim organima, krvi i posteljici. Ističe se da se ne radi o teorijskoj pretnji, već o „merljivoj i rastućoj prisutnosti“ mikroplastike u ljudskom telu.

Mikroplastika predstavlja veoma male čestice koje nastaju razgradnjom većih plastičnih materijala, a mogu se pronaći u ljudskom telu i u spoljašnjoj sredini. Ove čestice ulaze u vodene sisteme putem otpada, oborinskih voda i drugih izvora, a njihova veličina je manja od pet milimetara. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, konvencionalne metode filtracije vode nisu u potpunosti efikasne u uklanjanju mikroplastike.

Istovremeno, direktor Agencije za zaštitu životne sredine SAD Lee Zeldin saopštio je da su mikroplastika po prvi put zvanično uvrštena na listu kandidata za regulisane zagađivače, što otvara mogućnost za buduće regulative u ovoj oblasti. Lista kandidata za zagađivače sadrži supstance koje se uzimaju u obzir za eventualne regulatorne mere, ali ne podrazumeva automatsko uvođenje ograničenja ili zabrana.

Program STOM je deo šireg odgovora američkih institucija na sve veće prisustvo mikroplastike u životnoj sredini i potencijalne posledice po ljudsko zdravlje. Zvaničnici navode da će rezultati ovog istraživanja poslužiti kao osnova za izradu preporuka i politika u cilju zaštite javnog zdravlja.

Pročitaj još

Svet

Rast kamatnih stopa otežava kupovinu nekretnina tokom proleća u SAD

Ekonomisti potvrđuju uticaj sukoba u Iranu na tržište, kamate na hipotekarne kredite dostigle najviši nivo od septembra 2025.

Published

on

By

Ekonomisti potvrđuju uticaj sukoba u Iranu na tržište, kamate na hipotekarne kredite dostigle najviši nivo od septembra 2025.

Rast kamatnih stopa na hipotekarne kredite značajno utiče na tržište nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama tokom prolećne sezone kupovine, saopštile su relevantne finansijske institucije 2. aprila 2026. godine. Prema podacima kompanije Freddie Mac, prosečna kamata na standardni tridesetogodišnji hipotekarni kredit porasla je na 6,46%, što predstavlja najviši nivo od septembra prethodne godine.

Ekonomisti navode da je do naglog rasta kamatnih stopa došlo nakon što su se one krajem februara nakratko spustile ispod 6%. Na ovaj trend su, prema analizama, dodatno uticali inflatorni pritisci povezani sa sukobom u Iranu, što je dovelo i do povećanja prinosa na državne obveznice. Hipotekarne kamate su usko povezane sa prinosima na desetogodišnje američke državne obveznice, koje su 2. aprila iznosile 4,26%, u poređenju sa 3,96% pre početka vojnih akcija 28. februara.

Mike Fratantoni, glavni ekonomista Udruženja hipotekarnih banaka, izjavio je da investitori u obveznice, uključujući i one povezane sa hipotekama, traže veće prinose kako bi kompenzovali povećanje inflacije. Prema njegovim rečima, promene u monetarnoj politici takođe utiču na tržište, s obzirom da inflacija i dalje prelazi ciljanu godišnju stopu od 2% koju je postavila američka centralna banka.

Zbog ovih faktora, brojni ekonomisti i analitičari sa Volstrita sada procenjuju da Federalne rezerve neće snižavati referentnu kamatnu stopu tokom 2026. godine. Očekuje se da će hipotekarne kamate ostati iznad 6%, što dodatno otežava planove potencijalnih kupaca nekretnina.

Jedan od primera je stanovnica Bruklina, Njujork, koja je izjavila da je, pre izbijanja sukoba u Iranu, period bio povoljan za kupovinu, dok sada rast kamatnih stopa predstavlja značajnu prepreku. S obzirom na trenutne okolnosti, tržište nekretnina suočava se sa izazovima, a dalji tok događaja zavisiće od kretanja inflacije i razvoja međunarodne situacije.

Prema istorijskim podacima, kamate na hipotekarne kredite beleže znatne promene u zavisnosti od ekonomskih i geopolitičkih faktora. Stručnjaci smatraju da će nastavak nestabilnosti na međunarodnom nivou nastaviti da utiče na finansijske tokove i mogućnosti kupovine nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pročitaj još

Svet

Iran upozorio na odmazdu u slučaju napada na nuklearna postrojenja sa teritorije drugih država

Iranski zvaničnici ističu da bi svaki napad na nuklearne objekte bio kršenje međunarodnog prava i najavljuju proporcionalan odgovor

Published

on

By

Iranski zvaničnici ističu da bi svaki napad na nuklearne objekte bio kršenje međunarodnog prava i najavljuju proporcionalan odgovor

Iranski zvaničnici saopštili su da će Iran žestoko odgovoriti ukoliko njihova nuklearna postrojenja budu napadnuta sa teritorije drugih država. Ova izjava dolazi u trenutku pojačanih tenzija u regionu i smanjenog brodskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, ključni prolaz za transport nafte i gasa.

Kazem Garibabadi, zamenik ministra spoljnih poslova Irana za pravne i međunarodne poslove, izjavio je da napadi na objekte pod zaštitom Međunarodne agencije za atomsku energiju predstavljaju kršenje međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih nacija i relevantnih rezolucija. On je istakao da bi takve akcije ugrozile međunarodni mir i bezbednost i zahtevao ozbiljnu reakciju Saveta bezbednosti UN.

Garibabadi je naveo da su meta napada bila područja oko nuklearne elektrane Bušer i postrojenja u Ardakanu, Kondabu, Natanzu i Fordovu. Upozorio je da će, u slučaju napada sa teritorije drugih država, ‘slični objekti u tim državama takođe biti ciljani srazmernim odgovorom’, što je opisao kao legitimno pravo na samoodbranu prema međunarodnom pravu.

Iran i Oman izrađuju protokol za olakšavanje i osiguravanje bezbednog prolaska brodova kroz Ormuski moreuz, koji je od ključnog značaja za svetsko tržište energenata. Garibabadi je naglasio da je moreuz otvoren i da se tranzit trenutno odvija nesmetano, ali i dodao da ‘kada se suočimo sa agresijom, saobraćaj nailazi na ozbiljne poremećaje’.

Govoreći o Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, Garibabadi je potvrdio da Iran ostaje posvećen sporazumu, ali je ukazao na rastuće kritike unutar zemlje i predloge za povlačenje iz istog. Regionalne tenzije su eskalirale nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli zajedničku ofanzivu protiv Irana, sa brojnim žrtvama i uzvratnim napadima u regionu.

‘Iran ima pravo na samoodbranu prema Povelji Ujedinjenih nacija’, izjavio je Garibabadi.

Pročitaj još

U Trendu