Connect with us

Domaće

Dojčebank analizira pad petrodolarskog sistema usled pada udela dolara

Oko 3/4 svetskog uvoza fosilnih goriva troši najmanje 3% BDP-a, dok 85% nafte sa Bliskog istoka ide u Aziju

Published

on

gcee56faf0e1b35f079357ef6e3710f7b87b8f29a1d00a7a2b2e8a0f8d4d61fa1668c064df55fdc3f415191f78bb10eed89cb684dbe1fe9cdc4773be14adf91b1_1280

Oko 3/4 svetskog uvoza fosilnih goriva troši najmanje 3% BDP-a, dok 85% nafte sa Bliskog istoka ide u Aziju

Analitičari kompanije Dojčebank navode da se globalni sistem petrodolara suočava sa ozbiljnim promenama nakon što je američka odluka iz 2022. godine da dolar koristi kao oružje, konfiskujući rezerve ruske centralne banke, dovela do ubrzane dedolarizacije. Prema izveštaju objavljenom 24. marta, posledice rata u Iranu uključuju smanjenje udela dolara u deviznim rezervama i jačanje obnovljivih izvora energije. Energetska kriza neće biti toliko teška kao ona iz 2022. godine u Evropi, ali za petrodolar, prema stručnjacima Dojčebank, situacija je završena.

Španija je 25. marta po prvi put napajala celu zemlju električnom energijom iz obnovljivih izvora, što je označeno kao istorijska prekretnica. Prema izveštaju kompanije Amber, zatvaranje Ormuškog moreuza pokazalo je ranjivost svetske ekonomije na uvoz energije, a oko 3/4 globalnog uvoza fosilnih goriva za ekonomsko napajanje koristi najmanje 3% BDP-a, zahvaljujući padu cena solarne energije i razvoju baterija.

Kao ključnu prepreku u daljoj tranziciji, analitičari ističu potrebu za baterijama koje traju osam sati na nivou elektroenergetske mreže, dok je prelazak na električna vozila već u toku. Ovakav razvoj smanjuje potražnju za naftom, što dodatno potkopava potrebu za dolarima. “Svet koji postaje samodovoljniji u odbrani i energetici bio bi i svet sa manje rezervi američkih dolara. Ne treba podceniti ogromnu stratešku važnost Bliskog istoka za ulogu dolara kao svetske rezervne valute. Trenutni sukob mogao bi biti savršena oluja za petrodolar”, navodi se u izveštaju Dojčebank.

Zalivske zemlje prodaju naftu za dolare i reinvestiraju ih u američke hartije od vrednosti, čime su ključni pokretači američke i globalne ekonomije. Ukoliko se ovaj ciklus prekine, smatra se da bi moglo doći do značajnih efekata na upotrebu dolara u globalnoj trgovini i štednji.

Dojčebank konstatuje da je odluka američkog predsednika Donalda Trampa da pokrene rat sa Iranom i pokuša da stabilizuje region izazvala nezadovoljstvo među zalivskim državama. Zbog trgovine dolarima i naftom, ove zemlje su radile na ekonomskim tranzicijama kroz programe “Vision”, ali je konflikt doveo do urušavanja ovog brenda i povećane težnje ka samodovoljnosti.

Izveštaj ukazuje na to da je već pre aktuelnog sukoba bilo pritisaka na petrodolarski sistem, jer većina bliskoistočne nafte sada ide ka Aziji, a sankcionisana nafta trguje se izvan dolarskih tokova. Saudijska Arabija, na primer, lokalizuje odbrambene kapacitete i eksperimentiše sa platnim sistemima koji nisu zasnovani na dolaru.

Dojčebank beleži da je 85% sirove nafte sa Bliskog istoka usmereno ka Aziji, dok je Saudijska Arabija prodala više od četiri puta više nafte Kini nego SAD-u.

Saudijska Arabija se priključila Projektu mBridge, zajedno sa Kinom, Hong Kongom, Tajlandom, UAE i koristi blokčejn tehnologiju za plaćanja u digitalnim valutama centralnih banaka, bez oslanjanja na dolar ili SWIFT.

Sankcije Rusiji i Iranu rezultirale su time da se značajan deo naftne trgovine dešava u lokalnim valutama kao što su juan, rublja i rupija, a transakcije se obavljaju putem infrastrukture izvan dolarskog sistema.

S obzirom na sve veći pritisak tranzicije na zelenu energiju, zbog smanjenja izvoza LNG-a iz Katara i sankcija ruskom LNG-u, SAD ostaju vodeći akter u globalnoj trgovini ukapljenim gasom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

LoginEKO iz Srbije postaje jedna od 14 Lighthouse farmi u svetu

Farma iz Srbije izabrana u prestižnu mrežu zajedno sa Wageningen University & Research, radionica od 1. do 5. juna

Published

on

By

Farma iz Srbije izabrana u prestižnu mrežu zajedno sa Wageningen University & Research, radionica od 1. do 5. juna

Poljoprivredna kompanija LoginEKO iz Srbije izabrana je da ponese priznanje Lighthouse Farm, čime je postala jedna od samo 14 oglednih farmi na globalnom nivou, saopštila je Ambasada Holandije u Srbiji. Ova inicijativa prepoznaje komercijalno održiva gazdinstva koja uvode inovativna i održiva rešenja za savremene izazove u prehrambenoj industriji. LoginEKO tako ulazi u elitni krug pionira održive proizvodnje hrane i očuvanja ekosistema.

Kao priznati član Lighthouse Farm mreže, LoginEKO će u saradnji sa Wageningen University & Research od 1. do 5. juna organizovati radionicu koja okuplja učesnike iz više zemalja i različitih segmenata prehrambenog sistema. Cilj ove radionice je razmena znanja i razvoj inovativnih pristupa u poljoprivredi.

“U periodu od 1. do 5. juna, Srpski Lab će okupiti međunarodne učesnike koji rade u okviru prehrambenog sistema, kako bi istražili inovativne pristupe poljoprivrednim sistemima. Centralni deo programa je LoginEKO, koji funkcioniše kao ‘živa laboratorija’ u kojoj poljoprivrednici i softverski inženjeri sarađuju na razvoju i testiranju alata za upravljanje farmom i praćenje proizvodnje”, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Lighthouse farme služe kao primerni modeli dobre prakse i predstavljaju smernice za budući razvoj održive poljoprivrede, sa posebnim akcentom na inovacije koje odgovaraju na potrebe modernih prehrambenih sistema.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo privrede dodeljuje 50 miliona dinara bespovratno malim i srednjim preduzećima do 30. aprila

Preduzetnici mogu dobiti do 50 odsto investicije, najviše tri miliona dinara, uz kredit Fond za razvoj sa 2,5 odsto kamate

Published

on

By

Preduzetnici mogu dobiti do 50 odsto investicije, najviše tri miliona dinara, uz kredit Fond za razvoj sa 2,5 odsto kamate

Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava po Programu o rasporedu i korišćenju sredstava za podršku razvoju privrednih subjekata i očuvanju postojećeg broja zaposlenih u 2026. godini. Ukupno je opredeljeno 50 miliona dinara za realizaciju ovog programa, a prijave se podnose do utroška sredstava, najkasnije do 30. aprila.

Na konkurs mogu da se prijave preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća, kao i zadruge registrovane u Agenciji za privredne registre. Bespovratna sredstva pokrivaju do 50 odsto vrednosti ulaganja, ali ne više od tri miliona dinara po korisniku. Ostatak investicije može biti finansiran iz sopstvenih sredstava ili povoljnim kreditima Fonda za razvoj Republike Srbije, sa rokom otplate do pet godina, grejs periodom od godinu dana i kamatnom stopom od 2,5 odsto godišnje, uz odgovarajuće sredstvo obezbeđenja i valutnu klauzulu.

Ukupan iznos odobrenih sredstava po jednom zahtevu, uključujući bespovratni deo i kredit, ne može biti manji od 400.000 dinara, niti veći od šest miliona dinara. Ulaganja koja su prihvatljiva za finansiranje obuhvataju nabavku nove ili polovne opreme, mašina i specijalizovanih alata, vozila ne starijih od pet godina, kao i nove računarske opreme i softverskih licenci u funkciji poslovanja.

Takođe, finansira se kupovina, investiciono i tekuće održavanje, izgradnja, adaptacija, sanacija, rekonstrukcija i dogradnja proizvodnog ili poslovnog prostora. Operativni troškovi mogu učestvovati najviše do 40 odsto u ukupnoj strukturi ulaganja za koje se traži podrška.

Osnivači privrednih subjekata koji apliciraju mogu da se obrate akreditovanim regionalnim razvojnim agencijama i besplatno pohađaju obuku o konkurisanju. Program Ministarstva privrede realizuje se u saradnji sa Fondom za razvoj Republike Srbije, sa ciljem podrške razvoju privrednih subjekata i održavanju zaposlenosti tokom 2026. godine.

Pročitaj još

Domaće

Ekonomski sentiment u evrozoni pada 1,6 poena na 96,6 u martu

Pad sentimenta kod potrošača 3,4 poena, industrija beleži blagi rast od 0,2 poena

Published

on

By

Pad sentimenta kod potrošača 3,4 poena, industrija beleži blagi rast od 0,2 poena

Ekonomski sentiment u evrozoni zabeležio je pad od 1,6 poena i iznosi 96,6 poena tokom marta, što je ispod očekivanja analitičara i ispod dugoročnog proseka od 100 poena, pokazuje najnoviji izveštaj Evropske komisije. Potrošači su iskazali veći pesimizam, što se ogleda u padu njihovog sentimenta za 3,4 poena, dok je trgovinski sektor zabeležio pad od dva poena, a sektor usluga blagi pad od 0,4 poena.

Industrijski sektor ostao je gotovo nepromenjen sa blagim rastom od 0,2 poena, dok je građevinski sektor ostvario rast od 0,7 poena, zahvaljujući povoljnim očekivanjima u vezi sa knjigama porudžbina i zapošljavanjem. Pad ekonomske klime najizraženiji je među najvećim evropskim privredama: Francuska beleži pad od 3,7 poena, Španija 2,4 poena, Holandija 1,5 poena, a Italija 1,3 poena.

Pored toga, indikator ekonomske neizvesnosti (EUI) porastao je za tri poena na mesečnom nivou, pri čemu je najveći rast zabeležen među menadžerima u industriji, trgovini i uslugama, dok je kod menadžera u građevinarstvu neizvesnost smanjena. Ova kretanja ukazuju na rastuću zabrinutost evropskih potrošača i poslovne zajednice zbog globalnih geopolitičkih i inflacionih pritisaka, što se odražava kroz očekivanja o većem rastu cena i slabiju percepciju ekonomske situacije i finansija domaćinstava.

Pročitaj još

U Trendu