Connect with us

Vesti

Događaj koji i dalje deli Srbiju: Dragoljub Draža Mihailović streljan pre tačno osam decenija – Ovo su detalji njegovog živora

Objavljeno pre

,

Pre osam decenija, 17. jula 1946. godine streljan je Dragoljub Draža Mihailović, na osnovu sudske odluke kojom je osuđen zbog saradnje sa okupatorom i zločina pripadnika formacija čiji je bio pretpostavljeni.

Mihailović je rehabilitovan sudskom odlukom maja 2015. godine, kojom je presuda iz 1946. obesnažena.

Podnosioci zahteva za rehabilitaciju bili su njegov unuk Vojislav Mihailović, Srpska liberalna stranka, asocijacije bivših pripadnika Mihailovićevih formacija – Udruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženja političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima i drugi.

Spor na temu “lika i dela” Dragoljuba Mihailovića, odnosno njegove istorijske uloge i učinka nije time, međutim, okončan.

U osnovi, neslaganja u javnosti, publicistici, pa i istoriografiji, o njemu i njegovom delu, nemaju mnogo veze sa sudskim procesom i izraz su prethodnih uverenja, koja će uglavnom ostati “ušančena” i posle rehabilitacije.

Sud nije mogao da promeni tumačenja istorijske uloge Mihailovića, ali jeste rasvetlio da li je sudski proces protiv njega vođen valjano.

Proces protiv Mihailovića i dvadsettrojice drugih, od čega deset u odsustvu, održan je u Beogradu, pred Vrhovnim sudom Federativne Narodne Republike Jugoslavije i trajao je od 10. juna do 15. jula 1946. godine.

Presudom izrečenom 15. jula 1946. Dragoljub Mihailović je osuđen na smrt i presuda je, najverovatnije, izvršena streljanjem 17. jula.

Zbog nepostojanja dokaza o Mihailovićevoj smrti, rešenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu, kao datum smrti utvrđen je 17. jul 1946. godine.

Sva nastojanja da se pronađu njegovi posmrtni ostaci do sada su bila bez rezultata.

Sud je osporio valjanost procesa održanog 1946. zbog niza manjakavosti.

Foto: Wikipedia.org

Korektna odbrana bila je onemogućena, a nisu postojale ni osnovne pretpostavke za pravedan sudski spor.

Dragoljub Mihailović napad na Kraljevinu Jugoslaviju dočekao je u činu pukovnika. Nakon Aprilskog rata 1941. s malom grupom istomišljenika koji su poput njega odbili da se predaju okupatoru, započeo je okupljanje i organizaciju gerilske formacije koja će docnije postati poznata kao Jugoslovenska vojska u otadžbini ili Ravnogorski pokret.

Izbeglička vlada dodelila mu je 7. decembra 1941. čin brigadnog generala. Mihailović je takođe bio, formalno, ministar vojni u vladama Slobodana Jovanovića, Miloša Trifunovića i Božidara Purića.

Dragoljub Mihailović rođen je 27. aprila 1893. u Ivanjici, gde se njegov otac tada našao kao učitelj. Rodom je, inače, bio iz požarevačkog kraja.

Pošto je rano ostao bez roditelja, brigu o troje dece preuzeo je stric.

Završio je gimnaziju u Beogradu, a školovanje na Nižoj vojnoj akademiji prekinuo je 1912. godine, od kada učestvuje u balkanskim i Prvom svetskom ratu. U ratovima je ranjavan i odlikovan.

Dalje vojno obrazovanje nastavlja u međuratanom periodu. Predavao je taktiku na Visokoj školi Vojne akademije, a izvesno vreme provodi i kao vojni ataše u Sofiji i Pragu.

Pošto je maja 1941. poveo gerilsku grupu, iz koje je izrasla Jugoslovenska vojska u otadžbini (Ravnogorski pokret, četnici), Mihailović je negde do 1943. priznavan, pa i slavljen, u SAD i Britaniji kao vođa jednog od gerilskih pokreta u Evropi.

Situacija se tokom 1943. promenila i London je postupno prihvatio kao vodeći pokret otpora u okupiranoj Jugoslaviji – NOVJ, partizanski pokret.

Postoje brojna timačenja zašto je pokret koji je Mihailović predvodio na kraju odbačen od zapadnih saveznika, a najčešće se u tom smislu pominje mreža sovjetske agenture koja se tada pokazala kao vrlo efikasna.

Ono što se, međutim, ređe pominje jeste činjenica da su odgovarajuće britanske službe uspele da provale sistem šifriranja Nemaca i da je London sasvim izvesno znao kakva je realno situacija na terenu u okupiranoj Jugoslaviji, odnosno šta javljaju komande nemačkih jedinica na terenu.

Bilo taktičke kolaboracije ili ne, a u manjoj ili većoj meri toga je bilo na svim stranama, Mihailović i njegov pokret su na kraju potpuno poraženi.

Poznato američko odlikovanje koju mu je 1948. godine, posthumno, dodelio američki predsednik Truman bilo je plod činjenice da su Mihailovićeve snage spasile stotine savezničkih pilota, koji su oboreni tokom dejstava nad okupiranom Srbijom.

Prema američkim podacima, njih je bilo ukupno 417, od čega 343 Amerikanca.

Pročitaj još

Svet

Inflacija u SAD ostala stabilna u avgustu, cene goriva podižu troškove

Izveštaj o CPI za avgust pokazuje blagi rast inflacije usled visokih cena goriva

Objavljeno pre

,

Objavio:

Inflacija u SAD ostala stabilna u avgustu, cene goriva podižu troškove

Izveštaj o CPI za avgust pokazuje blagi rast inflacije usled visokih cena goriva

Stabilna inflacija uprkos rastu cena goriva

Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama zadržala je stabilan nivo od 3,4% na godišnjem nivou u avgustu, što je neznatno iznad očekivanja ekonomista koji su predviđali rast od 3,3%. Ovaj podatak dolazi u trenutku kada visoke cene goriva nastavljaju da vrše pritisak na troškove života. Mary Cunningham, reporterka za CBS MoneyWatch, naglašava da su posebno cene dizela i benzina značajno uticale na ovaj trend.

Povećanje cena energenata kao glavni pokretač

Cene dizela dostigle su rekordne vrednosti, sa prosečnom cenom od 6,06 dolara po galonu, što je porast od preko 60% u odnosu na prošlu godinu. Osim toga, cena benzina takođe beleži rast, sa prosečnom cenom od 4,30 dolara po galonu. Ovi podaci su izazvali zabrinutost kako među potrošačima, tako i na nivou Federalnih rezervi, koje pažljivo prate situaciju.

Očekivanja Federalnih rezervi i ekonomski uticaji

Predstojeća odluka o kamatnim stopama Federalnih rezervi biće ključna za dalji ekonomski pravac SAD-a. Kevin Warsh, predsednik Fed-a, istakao je na skupu u Jackson Hole-u da je kontrola inflacije primarni cilj centralne banke. Očekuje se da će Fed nastaviti sa merama za suzbijanje inflacionih pritisaka, posebno u svetlu trajanja ratnih sukoba u Iranu i smanjenja globalnih rezervi nafte.

Pročitaj još

Beograd

Izmene saobraćaja u Beogradu zbog trke mts IRONMAN 70.3 Belgrade

U nedelju će više ulica i saobraćajnica biti privremeno zatvoreno, građani se pozivaju na oprez i planiranje puta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Izmene saobraćaja u Beogradu zbog trke mts IRONMAN 70.3 Belgrade

U nedelju će više ulica i saobraćajnica biti privremeno zatvoreno, građani se pozivaju na oprez i planiranje puta.

U nedelju, 13. septembra, zbog održavanja međunarodne trke mts IRONMAN 70.3 Belgrade biće uvedene izmene saobraćaja u Beogradu. Prema saopštenju organizatora, trka startuje u 7.00 časova i obuhvata više centralnih gradskih saobraćajnica. Građani se pozivaju da prate informacije o zatvorenim pravcima i koriste alternativne rute.

Treće izdanje trke okuplja oko 1.500 takmičara iz 76 zemalja, a više od 85 odsto učesnika dolazi iz inostranstva. Ovaj događaj ima veliki značaj za Beograd i Srbiju, ali zbog organizacije je neophodna privremena reorganizacija saobraćaja na delovima gradske mreže.

Izmene saobraćaja u Beogradu tokom trke

Tokom održavanja mts IRONMAN 70.3 Belgrade biće privremeno zatvorene ili izmenjene sledeće saobraćajnice:

Bulevar heroja sa Košara u smeru ka centru grada;
– Prilazne ulice, raskrsnice i parking prostori u zoni Tošinog bunara;
– Deo Bulevara heroja sa Košara od Zemunske ulice do unutrašnjeg magistralnog prstena, prema Savi;
– Raskrsnice sa izlazom na Bulevar heroja sa Košara, uključujući zone Omladinskih brigada i Bulevara Crvene armije;
– Unutrašnji magistralni prsten od Bulevara heroja sa Košara do Mosta na Adi;
– Ulaz na magistralni prsten iz Ulice antifašističke borbe;
Most na Adi od magistralnog prstena do Bulevara vojvode Mišića, u smeru ka Topčideru;
– Ulaz na Most na Adi iz Ulice Jurija Gagarina;
– Izlaz sa kružnog toka Mosta na Adi ka Bulevaru vojvode Mišića;
Radnička ulica od Bulevara vojvode Mišića do Savske magistrale;
– Raskrsnica – izlaz sa Ade Ciganlije u Radničku ulicu i Savsku magistralu;
– Autoput A2 „Miloš Veliki“ od raskrsnice sa putem M26 (Barič) do petlje Surčin jug;
– Izlaz sa autoputa E-75 na petlji Surčin jug;
– Pristupna saobraćajnica Beograd od petlje Surčin jug do sledeće raskrsnice;
Ulica Vojvođanska i saobraćajnice u zoni Zemunske ulice i Tošinog bunara, prema trasi trke.

Osim toga, ulaz i izlaz motornim vozilima na Adu Ciganliju biće zatvoreni od 5.00 do 16.00 časova. Zbog toga se preporučuje da građani unapred isplaniraju svoje putovanje i izbegavaju kretanje trasom trke ako nije neophodno.

Detalji o trci i preporuke organizatora

Trka mts IRONMAN 70.3 Belgrade održava se na lokaciji Ada Ciganlija i užem gradskom jezgru, sa ukupnom dužinom staze od 70.3 milje (oko 113 km). Takmičenje uključuje 1,9 km plivanja na Savskom jezeru, 90 km biciklizma po ravnoj stazi i 21,1 km trčanja na polumaratonskoj distanci.

Organizatori apeluju na građane da prate informacije nadležnih službi i da poštuju privremenu saobraćajnu signalizaciju. Privremene izmene trajaće samo tokom održavanja trke, a saobraćaj će se normalizovati u najkraćem mogućem roku po završetku događaja i prolasku svih takmičara.

Važnost događaja i preporuke za učesnike u saobraćaju

Trka mts IRONMAN 70.3 Belgrade predstavlja značajan međunarodni sportski događaj i promociju Beograda i Srbije na globalnoj sceni. Zbog toga je važno da svi učesnici u saobraćaju pokažu razumevanje i strpljenje, kao i da se informišu o aktuelnom stanju na putevima.

Organizatori podsećaju da će najnovije informacije biti dostupne na zvaničnoj stranici događaja. Građani, vozači i posetioci Beograda pozivaju se da isplaniraju svoje aktivnosti u skladu sa najavljenim izmenama saobraćaja u Beogradu tokom trke.

Pročitaj još

Srbija

Nova imunoterapija za rak pluća u Srbiji: Kome je dostupna i šta donosi pacijentima

Od 1. oktobra oko 1.000 pacijenata sa rakom pluća dobiće novu mogućnost lečenja inovativnom imunoterapijom.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nova imunoterapija za rak pluća u Srbiji: Kome je dostupna i šta donosi pacijentima

Od 1. oktobra oko 1.000 pacijenata sa rakom pluća dobiće novu mogućnost lečenja inovativnom imunoterapijom.

Od 1. oktobra, pacijenti sa karcinomom pluća u Srbiji dobijaju novu šansu za produženje života i bolju kontrolu bolesti. Prema najavama nadležnih, nova imunoterapija za rak pluća biće dostupna za oko 1.000 ljudi, što predstavlja značajan iskorak u borbi protiv najsmrtonosnijeg maligniteta u zemlji.

Imunoterapija za rak pluća: ko ima pravo na novu terapiju

Novi režimi lečenja odnose se na tri grupe pacijenata. Prva grupa su oni sa ograničenim stadijumom sitnoćelijskog karcinoma pluća. Druga su pacijenti sa proširenim stadijumom iste bolesti, a treća oni sa stadijumom III karcinoma pluća koji ne može da se operiše. Takođe, prema najavama, od proleća naredne godine očekuje se proširenje dostupnosti i na oko 600 pacijenata sa skvamoznim karcinomom pluća, koji se sada leče samo hemoterapijom.

Rak pluća je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u Srbiji. Svake godine dijagnozu dobije gotovo 7.000 ljudi, dok oko 5.000 osoba izgubi život. Zabrinjavajuće je što je poslednje dve godine ovaj karcinom i među ženama postao najčešći uzrok smrtnosti od raka. Upravo zbog toga, pravovremena i savremena terapija ima ključnu ulogu.

Detalji o primeni nove imunoterapije

Prema rečima dr Dragane Vujićić, pomoćnice ministra zdravlja, uvođenje novih lekova i terapija predstavlja veliki korak za pacijente, ali i čitav zdravstveni sistem. “Idemo ka vremenu kada će maligne bolesti, zahvaljujući savremenim terapijama, moći da postanu hronične. Novi Pravilnik o listi lekova omogućava da naši stručnjaci imaju na raspolaganju terapije koje su novina i u evropskim centrima. Očekujemo da će ovo unaprediti lečenje i kvalitet života pacijenata”, poručila je dr Vujićić.

Kod pacijenata sa ograničenim stadijumom sitnoćelijskog raka pluća, imunoterapija se uvodi nakon hemoterapije i zračenja, ukoliko nema progresije bolesti. Kod proširenog stadijuma bolesti, imunoterapija se primenjuje odmah na početku, u kombinaciji sa hemoterapijom. Kako navodi doc. dr Mihailo Stjepanović, direktor Klinike za pulmologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, sitnoćelijski karcinom jeste jedan od najagresivnijih oblika raka pluća. “Za pacijente sa ograničenim stadijumom, gotovo polovina nema znakove napredovanja bolesti ni dve godine nakon inicijalnog lečenja, što je važan pomak ka boljoj prognozi. Savremene terapije menjaju tok bolesti i daju novu nadu”, naglasio je dr Stjepanović.

Važnost ranog otkrivanja i novih mogućnosti

U Srbiji se karcinom pluća kod čak 70 odsto pacijenata otkrije tek u metastatskom stadijumu, što ograničava mogućnosti lečenja. Prvi simptomi bolesti su nespecifični, često se pripisuju bezazlenim stanjima, posebno kod pušača. Zbog toga, rana dijagnostika i dostupnost savremenih terapija kao što je imunoterapija za rak pluća, mogu značajno doprineti boljem ishodu.

Za pacijente sa neresektabilnim stadijumom III nesitnoćelijskog karcinoma pluća, nova terapija je posebno važna. Iako bolest nije proširena na udaljene organe, tumori su takvog položaja ili obima da operacija nije moguća. Hemoterapija i zračenje ostaju osnova lečenja, ali sada postoji mogućnost nastavka imunoterapijom za one kod kojih bolest ne napreduje.

Nove terapije predstavljaju korak napred ka tome da se bolest drži pod kontrolom duže nego ranije, sa ciljem produžetka života i boljeg kvaliteta svakodnevice.

Pročitaj još

U Trendu