Connect with us

Domaće

DeepSeek udvostručio vrednost, Liang Venfeng povećao bogatstvo na 36 milijardi dolara

Kompanija prikupila 7,4 milijarde dolara uz procenjenu vrednost od 50 milijardi dolara, vlasnički udeo osnivača ostaje na 78 odsto

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / BrownMantis

Kompanija prikupila 7,4 milijarde dolara uz procenjenu vrednost od 50 milijardi dolara, vlasnički udeo osnivača ostaje na 78 odsto

Osnivač kineske kompanije DeepSeek, Liang Venfeng, povećao je svoje bogatstvo na 36 milijardi dolara, nakon što je vrednost njegove firme porasla na 50 milijardi dolara posle poslednje runde finansiranja u junu 2026. godine. Liangov vlasnički udeo sada iznosi približno 78 odsto, a njegova lična investicija u kompaniju iznosi tri milijarde dolara, pokazuju podaci sa Bloomberg Billionaires Indexa.

U poslednjoj rundi finansiranja, DeepSeek je prikupio 7,4 milijarde dolara. Time je vrednost kompanije porasla oko pet puta u odnosu na procenu iz aprila, kada je iznosila 10 milijardi dolara. Ovim rezultatima, Liang Venfeng je postao najbogatiji osnivač AI startapa na svetu, prema ekonomskim analizama, ostavivši iza sebe suosnivače Antropika i Grega Brokmana iz OpenAI-ja.

Liang Venfeng je osma najbogatija osoba u Kini, odmah iza Čen Tjanšija iz Cambricon Technologiesa. Lista koju je obuhvatio Bloomberg uključuje samo kompanije čija većina prihoda dolazi direktno od AI modela, dok su diverzifikovani konglomerati kao Alibaba Group i Tencent Holdings izostavljeni.

Najveći deo Liangovog bogatstva potiče iz udela u DeepSeeku, koji je osnovao 2023. godine kao izdvojenu kompaniju iz AI odeljenja Zhejiang High-Flyer Asset Management-a. Kompanija High-Flyer je u ranoj fazi trgovala naprednim grafičkim čipovima pre pooštravanja američkih izvoznih ograničenja, obezbeđujući tako ključnu infrastrukturu za razvoj AI modela bez oslanjanja na tradicionalni rizični kapital.

DeepSeek je početkom 2025. godine privukao pažnju svetske tehnološke industrije predstavljanjem AI modela sa performansama uporedivim sa američkim konkurentima, ali sa znatno nižim troškovima. Nedavno je kompanija predstavila svoj najnoviji model V4, kompatibilan sa čipovima kineskog giganta Huawei Technologies.

Dok su ranije u Kini bogatstvo simbolizovali preduzetnici iz internet sektora, sada AI sektor preuzima primat, uz snažnu podršku države i korporacija. Priliv novog kapitala omogućio je DeepSeeku da preraste iz privatnog softverskog projekta u stratešku nacionalnu kompaniju.

Za razliku od američkih AI startapa, gde vlasništvo često biva razvodnjeno među brojnim investitorima, Liang je zadržao izuzetno visok vlasnički udeo od oko 78 odsto, što mu je donelo neuobičajeni nivo ličnog bogatstva i kontrole nad DeepSeekom. U poređenju, kompanije poput OpenAI i Anthropica imaju vlasničku strukturu raspodeljenu na veći broj akcionara.

Liang Venfeng je rođen 1985. godine u Džanđangu, provincija Guangdong. Diplomirao je i magistrirao na Univerzitetu Džeđang, a pre pokretanja DeepSeeka bio je aktivan u finansijskom sektoru, posebno u oblasti trgovanja tokom svetske finansijske krize. Njegov put i uspeh ilustracija su novog talasa bogatstva u Kini, zasnovanog na razvoju veštačke inteligencije.

Pročitaj još

Domaće

Komisija za zaštitu konkurencije donela uputstvo o značajnoj pregovaračkoj moći uz prag od dva miliona evra

Novi kriterijum: kupac ima značajnu moć ako njegov prihod premašuje dva miliona evra, snabdevač do dva miliona

Objavljeno pre

,

Objavio:

Novi kriterijum: kupac ima značajnu moć ako njegov prihod premašuje dva miliona evra, snabdevač do dva miliona

Komisija za zaštitu konkurencije donela je uputstvo kojim se bliže uređuje značajna pregovaračka moć kupca u odnosu na snabdevača, u skladu sa Zakonom o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda. Uputstvo stupa na snagu 18. jula, osmog dana od objavljivanja u Službenom glasniku Srbije.

Prema novom uputstvu, značajna pregovaračka moć kupca pretpostavlja se kada prihod kupca značajno premašuje prihod snabdevača — na primer, kada je prihod snabdevača do dva miliona evra, a prihod kupca preko dva miliona evra. Ovaj objektivni finansijski kriterijum olakšava primenu Zakona i smanjuje teret dokazivanja za snabdevača, ali ne isključuje mogućnost dokazivanja značajne moći i u drugim situacijama.

Kod ocene postojanja značajne pregovaračke moći, pored drugih faktora, posebno se uzimaju u obzir obrasci ugovornog ponašanja: koja strana inicira izmene ugovornih uslova, da li jedna strana prihvata uslove bez pregovora, koja strana je trpela finansijske ustupke bez odgovarajuće naknade, istorijat pregovora, kao i visina i učestalost naknada u konkretnom i uporedivim ugovornim odnosima.

Značajna pregovaračka moć definiše se kao sposobnost jedne ugovorne strane da nametne svoje uslove drugoj strani zbog neravnoteže u ekonomskom položaju. Ovo uputstvo ima za cilj da obezbedi pravnu sigurnost i uravnoteži formalne i materijalne interese svih učesnika u trgovačkim odnosima.

Pročitaj još

Domaće

Jugoslavija investirala tri miliona dolara u razvoj računara CER-10 tokom četiri godine

CER-10 zauzimao 80 kvadratnih metara i izvršavao 50.000 operacija u sekundi, proizvodnja završena 1960. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

CER-10 zauzimao 80 kvadratnih metara i izvršavao 50.000 operacija u sekundi, proizvodnja završena 1960. godine

Jugoslavija je uložila oko tri miliona dolara u razvoj svog prvog računara CER-10, a razvoj je trajao pune četiri godine i završen je 1960. godine. Računar CER-10 zauzimao je površinu od oko 80 kvadratnih metara i bio u stanju da izvrši 50.000 jednostavnih operacija u sekundi, koristeći feritnu memoriju raspoređenu u sedam ormana.

U periodu posle Drugog svetskog rata, Jugoslavija je ušla u fazu intenzivne industrijalizacije, sa rastom BDP-a od oko 6-7 odsto godišnje, a u nekim godinama i po 10 odsto. U to vreme, samo pet država na svetu je proizvodilo sopstvene računare – SAD, Velika Britanija, Nemačka, Francuska i Rusija. Zbog ograničenog pristupa uvozu računara i sumnji stranih proizvođača u namene jugoslovenskih istraživanja, država je donela odluku da sama razvije računar.

CER-10 je korišćen za različite namene, uključujući nuklearna istraživanja, dešifrovanje poruka za saveznu vladu, kao i obradu vesti. Sistem je omogućio znatno bržu obradu podataka, što je potvrđeno i u administrativnim poslovima, gde je, na primer, godišnji obračun poreza, zahvaljujući upotrebi računara, mogao biti poslat poreskim obveznicima već u aprilu, umesto u septembru ili oktobru.

Osim razvoja CER-10, Jugoslavija je nastavila sa uvođenjem i proizvodnjom računara, a u sedamdesetim godinama prošlog veka povećana je potreba za umnožavanjem podataka i efikasnim računarskim sistemima. U Beogradu je razvijen informativni sistem Skupštine grada sa oko 40 baza podataka, koji je bio među vodećima u Evropi tokom sedamdesetih godina.

Ključnu ulogu u razvoju jugoslovenske informatike imao je Elektrotehnički fakultet u Beogradu, čiji su profesori specijalizovali u Sjedinjenim Državama, a potom osnovali Katedru za digitalnu elektroniku. Glavni inicijator razvoja CER-10 bio je profesor Tihomir Aleksić, jedan od najistaknutijih stručnjaka tog vremena.

Pročitaj još

Domaće

Majkrosoft upozorava: kompanije izdvajaju dvostruke troškove za AI usluge

Izvršni direktor Satja Nadela ističe da firme plaćaju i pretplatu i ustupaju ključne podatke proizvođačima veštačke inteligencije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Izvršni direktor Satja Nadela ističe da firme plaćaju i pretplatu i ustupaju ključne podatke proizvođačima veštačke inteligencije

Kompanija Majkrosoft upozorila je da preduzeća koja koriste veštačku inteligenciju izdvajaju dvostruka sredstva – jednom za pretplatu na AI usluge, a drugi put kroz deljenje sopstvenih poslovnih podataka, saopštio je izvršni direktor Satja Nadela. U objavi na blogu, Nadela je naveo da korisnici velikih AI modela, kakve razvijaju kompanije Open AI i Antropik, ne plaćaju samo tehnološke servise, već potencijalno ustupaju vredne informacije o svom poslovanju proizvođačima tih modela.

„Kompanije u suštini plaćaju inteligenciju dva puta – jednom novcem, a drugi put nečim još vrednijim, znanjem koje moraju da otkriju kako bi ta inteligencija bila korisna“, istakao je Nadela. Prema njegovim rečima, ovakve informacije predstavljaju specifično poslovno znanje koje konkurenti ne bi mogli da nabave na tržištu.

Nadela je dodatno naglasio da kompanije koje razvijaju veštačku inteligenciju ne mogu istovremeno zahtevati slobodu korišćenja javno dostupnih podataka za obuku svojih modela, a da drugima ograničavaju pristup analizama i rezultatima iz tih modela za razvoj sopstvenih sistema. On je posebno ukazao na slučajeve kada proizvođači AI modela zadržavaju pravo da analiziraju podatke o korišćenju njihovih usluga.

Preporuka Majkrosofta je da firme zadrže potpunu kontrolu nad svojim podacima i izbegnu vezivanje isključivo za jednog proizvođača AI tehnologije. Ovakav pristup, prema Nadelinim rečima, omogućava kompanijama veću sigurnost i fleksibilnost u razvoju sopstvenih veštačkih inteligencija.

Pročitaj još

U Trendu