Connect with us

Domaće

Cene goriva u Makedoniji rastu za 2,5 denara, dizel dostiže 92 denara po litru

U Crnoj Gori super 95 poskupeo na 1,65 evra, dizel na 1,69 evra po litru, akcize smanjene na 20%

Published

on

pexels-photo-4744707-1

U Crnoj Gori super 95 poskupeo na 1,65 evra, dizel na 1,69 evra po litru, akcize smanjene na 20%

U Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori danas su zabeležena nova poskupljenja svih vrsta goriva, dok su u pojedinim zemljama regiona cene ostale nepromenjene ili su čak snižene. Litar benzina od 95 oktana u Makedoniji poskupeo je za dva denara (3,2 evrocenta), dok su dizel i benzin od 98 oktana skuplji za 2,5 denara (4,1 cent). Maksimalna maloprodajna cena litra eurodizela na pumpama u Makedoniji od ponoći je 92 denara (1,49 evra), eurosuper 95 košta 87 denara (1,41 evra), a eurosuper 98 je 89 denara (1,44 evra). Vlada Severne Makedonije produžila je do 1. juna umanjene akcize na goriva i naplatu povlašćene stope PDV-a od 10% za benzin.

U Crnoj Gori su od ponoći takođe povećane cene svih vrsta goriva. Litar super benzina 95 sada košta pet centi više, odnosno 1,65 evra, dok je dizel poskupeo za dva centa na 1,69 evra po litru. Ove cene važe do 26. maja. Vlada Crne Gore gotovo nedeljno menja iznos akcize na gorivo: umanjenje akcize na dizel prvo je bilo 50% (dozvoljeni maksimum), potom 35%, zatim 30%, a ove nedelje je smanjeno na 20%.

U Srbiji su cene goriva ostale nepromenjene, pa litar BMB95 košta 198 dinara (1,63 evra), a evrodizela 223 dinara (1,9 evra). Vlada Srbije vratila je smanjenje akcize sa 25% na 20%, što će važiti do 31. maja.

U Hrvatskoj je cena benzina 95 oktana ostala nepromenjena na 1,64 evra, dok je cena dizela smanjena na 1,66 evra, a te cene važe do 1. juna.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Erste Banka Srbija i Privredna komora održale konferenciju o klimatskim promenama i ishrani

Do 2050. godine očekuje se rast populacije na gotovo 10 milijardi ljudi, što nameće potrebu za održivijom proizvodnjom hrane

Published

on

By

Do 2050. godine očekuje se rast populacije na gotovo 10 milijardi ljudi, što nameće potrebu za održivijom proizvodnjom hrane

Erste Banka Srbija i Privredna komora Srbije organizovale su 19. maja 2026. godine konferenciju „Klimatski lonac – jesmo li blizu tačke ključanja?“, fokusiranu na uticaj klimatskih promena na proizvodnju hrane i održivost prehrambenih sistema. Na događaju su učestvovali predstavnici privrede, naučne zajednice, poljoprivrede, zdravstvenih stručnjaka, industrije, osiguravajućih kuća, reciklažnog sektora i finansijskih institucija, uz cilj pokretanja šireg dijaloga o izazovima u vezi sa budućnošću hrane i održivog sistema ishrane.

Na konferenciji je istaknuto da su proizvodnja i dostupnost hrane već danas ugroženi zbog suša, poplava, degradacije zemljišta i ekstremnih vremenskih uslova, što utiče na prinose i povećava troškove proizvodnje. Dodatno, ukazano je na problem gubitka i bacanja značajnog dela proizvedene hrane na globalnom nivou, dok istovremeno veliki broj ljudi nema pristup nutritivno adekvatnoj ishrani.

Učesnici su naglasili potrebu za snažnijom međusektorskom saradnjom i dugoročnim pristupom održivosti, posebno imajući u vidu procene da će do 2050. godine globalna populacija dostići gotovo 10 milijardi ljudi. Poseban akcenat stavljen je na značaj održive poljoprivrede, racionalnog upravljanja resursima i smanjenja otpada od hrane, kao i na ulogu finansijskog sektora u podršci zelenoj tranziciji i održivim poslovnim praksama.

Tokom konferencije poseban deo bio je posvećen edukaciji i podizanju svesti o održivim modelima proizvodnje i potrošnje te potrebi zajedničke odgovornosti za bezbednost hrane između institucija, privrede i pojedinaca. Istaknuto je da ni problemi ni rešenja ne pripadaju samo jednom sektoru, što čini saradnju između industrije, finansijskog sektora, nauke i institucija ključnom.

„Kao ESG tim Erste Banke, verujemo da je naša uloga upravo u tome da povezujemo – zato smo na ovoj konferenciji okupili naše klijente, partnere i stručnjake iz različitih oblasti, kako bismo čuli vrlo konkretne probleme sa terena, ali i razgovarali o rešenjima koja već postoje ili tek nastaju. Ovakve inicijative deo su naših kontinuiranih ESG aktivnosti, kroz koje želimo da podstaknemo edukaciju, povezivanje i konkretne korake ka održivijem i otpornijem sistemu“, izjavile su Katarina Majić i Sanja Prvulović, specijalistkinje za ESG iz Erste Banke.

Konferencija je organizovana u skladu sa opredeljenjem Erste Banke Srbija za primenu ESG principa i podršku inicijativama koje doprinose održivom razvoju, dekarbonizaciji i jačanju otpornosti zajednice na klimatske izazove. Erste Banka Srbija nastavlja da podržava projekte i inicijative koje podstiču odgovorno upravljanje resursima i razvoj održivih poslovnih modela, kao i otvoren dijalog o pitanjima važnim za dugoročnu stabilnost društva i privrede.

Pročitaj još

Domaće

OTP Grupa ostvarila neto dobit od 324 milijarde forinti uz rast od 9 odsto

Konsolidovana dobit nakon oporezivanja 177 milijardi forinti, ROE 23,5%, krediti i depoziti porasli za 3% u prvom kvartalu

Published

on

By

Konsolidovana dobit nakon oporezivanja 177 milijardi forinti, ROE 23,5%, krediti i depoziti porasli za 3% u prvom kvartalu

OTP Grupa započela je 2026. godinu sa snažnim finansijskim rezultatima, ostvarivši neto dobit nakon oporezivanja od 324 milijarde forinti (845 miliona evra) u prvom kvartalu, što predstavlja rast od 9% na godišnjem nivou. Prijavljena konsolidovana dobit nakon oporezivanja iznosila je 177 milijardi forinti (461 milion evra), dok je povraćaj na kapital (ROE) dostigao 23,5%.

Dobit pre oporezivanja porasla je za 12% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je operativna dobit uvećana za 7% u forintama, odnosno 10% kada se uračunaju kursne razlike. Ukupni prihodi povećani su za 9%, pre svega zahvaljujući kontinuiranom rastu neto kamatnih prihoda i poboljšanju neto kamatne marže, što je delimično rezultat pozitivnih promena na ključnim tržištima, uključujući evrozonu i Uzbekistan.

Operativni troškovi porasli su za 13% u odnosu na prošlu godinu, ili 17% uz prilagođavanje za kursne razlike. Ovaj rast je uglavnom posledica povećanja plata usled inflacije, većih ulaganja u IT infrastrukturu i rastućih troškova softvera i marketinga. Uprkos tome, odnos troškova i prihoda ostao je umeren i iznosi 42,3%.

Rizični profil Grupe ostaje stabilan: udeo kredita u Fazi 3 smanjen je za 0,1 procentni poen u odnosu na prethodni kvartal i iznosi 3,5% na kraju marta, dok je odnos troška kreditnog rizika u kvartalu iznosio 47 baznih poena.

Kreditna aktivnost je ostala snažna – konsolidovani krediti klijenata u Fazi 1 i 2 porasli su za više od 3% u prvom kvartalu i za 16% na godišnjem nivou (uz prilagođavanje za kursne razlike). Posebno se ističu stambeni krediti sa rastom od 6% kvartalno na nivou grupe i 10% u OTP Core, uz podršku Home Start programa u Mađarskoj. Porast beleže i potrošački i krediti privredi.

Depoziti klijenata porasli su za 3% u odnosu na prethodni kvartal i za 11% godišnje (uz prilagođavanje za kursne razlike), dok je odnos kredita i depozita ostao stabilan na 77%, pokazujući uravnoteženu strukturu finansiranja otp Grupe.

Na kraju marta 2026. godine, CET1 pokazatelj iznosio je 17,6%, dok je ukupni pokazatelj adekvatnosti kapitala bio 19,2%. Uz proporcionalno priznavanje godišnjih posebnih stavki, CET1 bi iznosio 17,9%.

Rukovodstvo OTP Grupe ne planira promene poslovnih smernica za 2026. godinu. Očekuje se da organski rast kredita sa urednom otplatom, prilagođen deviznim razlikama, ostane na oko 15% nivoa iz 2025. godine, dok bi neto kamatna marža mogla ostati blizu prošlogodišnjih 4,34%. Odnos troškova i prihoda mogao bi biti nešto viši nego u 2025, dok se predviđa sličan profil kreditnog rizika.

Pročitaj još

Domaće

Kaspersky detektovao 92.000 napada malvera maskiranih u AI agente od januara

Lažne ChatGPT aplikacije činile 49% incidenata, dok su Claude i Gemini svaka imale udeo od 18% u globalnim napadima

Published

on

By

Lažne ChatGPT aplikacije činile 49% incidenata, dok su Claude i Gemini svaka imale udeo od 18% u globalnim napadima

Kompanija Kaspersky otkrila je više od 92.000 napada malvera i potencijalno neželjenih aplikacija koje su od januara do početka maja 2026. bile maskirane kao popularni AI servisi i agenti, pokazuju najnoviji podaci predstavljeni na godišnjoj evropskoj konferenciji Kaspersky HORIZONS u Rimu 19. maja. Najveći procenat napada, čak 49%, detektovan je putem lažnih ChatGPT aplikacija, dok su malveri maskirani kao Claude i Gemini činili po 18% ukupnih napada širom sveta.

U istom periodu, istraživači kompanije Kaspersky identifikovali su više od 15.000 uzoraka malvera koji se predstavljaju kao AI softver, među kojima su i lažne verzije alata kao što je OpenClaw. Ovi uzorci uključuju bankarske trojance, špijunski softver, kradljivce bankarskih kredencijala, eksploite i download malvere, koji omogućavaju instalaciju dodatnog zlonamernog sadržaja na uređajima korisnika.

U maju 2026. godine, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky otkrio je novu kampanju povezanu sa APT grupom Silver Fox, u kojoj su napadači distribuirali lažne Claude AI aplikacije za Windows, macOS i Linux. Ciljana grupa bili su korisnici zainteresovani za pristup AI alatima, a zlonamerni instaleri omogućavali su dugoročan pristup kompromitovanim sistemima i osetljivim informacijama.

Dalje analize otkrile su da su infostealeri, maskirani kao Claude Code, OpenClaw i drugi AI alati, deo šireg trenda zloupotrebe poverenja u poznate AI platforme i servise. Prema izveštaju, 99% kompanija planira da koristi AI u bezbednosnim procesima, dok su lanci snabdevanja, open-source AI alati i pouzdani AI brendovi sve češće mete napadača.

Jedan od zapaženih incidenata uključuje kompromitaciju popularne Python biblioteke LiteLLM, koja ima oko 97 miliona mesečnih preuzimanja širom sveta. Zlonamerni kod u ovoj biblioteci bio je sposoban da krade kredencijale baza podataka, fajlove kripto novčanika i druge poverljive informacije.

Stručnjaci kompanije Kaspersky upozoravaju i na rastuće rizike koje donosi automatizacija AI sistema. Prema istraživanju, 57% kompanija očekuje bolje mogućnosti detekcije pretnji kroz AI, dok 49% očekuje automatizovane mogućnosti reagovanja. Ipak, greške u AI sistemima mogu se brzo proširiti, a preterano oslanjanje na automatizaciju i dalje predstavlja značajan bezbednosni izazov, posebno u uslovima nedostatka kvalifikovanog kadra i izazova u kvalitetu podataka.

Iz kompanije Kaspersky preporučuju organizacijama usvajanje standardizovanih procedura i sistematičan pristup implementaciji AI automatizacije, kako bi se izgradila otpornost na sajber pretnje koje prate rastuću upotrebu veštačke inteligencije u poslovnim procesima.

Pročitaj još

U Trendu