Connect with us

Domaće

Cena nafte Brent porasla na 113 dolara, WTI na 105 dolara posle udara u Ormuskom moreuzu

Brent skočio pet odsto, a WTI tri odsto nakon iranskog napada; Barklis prognozira prosečnu cenu od 100 dolara

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Gtraschuetz

Brent skočio pet odsto, a WTI tri odsto nakon iranskog napada; Barklis prognozira prosečnu cenu od 100 dolara

Cene nafte na svetskim berzama porasle su nakon iranskog raketnog napada na energetsku infrastrukturu Ujedinjenih Arapskih Emirata i nastavka eskalacije u Ormuskom moreuzu. Cena nafte Brent zabeležila je rast od pet odsto i dostigla nivo od 113 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta WTI porasla za tri odsto na oko 105 dolara po barelu, prenosi Trejding ekonomiks.

Pogođena je energetska infrastruktura i tankeri, što je dodatno produbilo globalnu krizu snabdevanja energentima i povećalo ekonomske rizike. Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su da su presreli nadolazeće rakete i da je izbio požar u naftnom čvorištu Fudžejra. U poslednjim nedeljama ovo je među prvim velikim udarima na ovakvu infrastrukturu, a jedan tanker je pogođen dronovima u blizini moreuza. Teheran je potvrdio da je ispalio upozoravajuće hice na brodove američke mornarice koji su se približavali toj oblasti.

Ovi događaji usledili su nakon najave američkog predsednika Donalda Trampa o obnovi plovidbe kroz Ormuski moreuz i pomoći nasukanim brodovima. Centralna komanda SAD je saopštila da su dva broda pod američkom zastavom prošla kroz prolaz dok traju napori za ponovno otvaranje saobraćaja.

Britanska banka Barklis povećala je prognozu prosečne cene međunarodno referentne nafte Brent za ovu godinu sa 85 na 100 dolara po barelu, navodeći kao razlog nastavak poremećaja transporta kroz Ormuski moreuz. Iz banke su istakli da blokada ovog vitalnog pomorskog puta ostaje ključni faktor za globalno tržište nafte, uprkos mogućim pregovorima između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.

Stručnjaci Barklisa procenjuju da svetsko tržište nafte trenutno ima deficit od oko 6,6 miliona barela dnevno, uz opasnost daljeg rasta ovog manjka ukoliko se poremećaji nastave. Banka upozorava da bi duži prekidi transporta kroz Ormuski moreuz mogli izazvati veći i dugotrajniji rast cena nafte. Ako se situacija ne stabilizuje do kraja maja, cena nafte Brent mogla bi da dostigne 110 dolara po barelu, navodi se u analizi.

Ujedinjeni Arapski Emirati najavili su mogućnost izlaska iz OPEK plus, što bi delimično moglo da ublaži poremećaje na tržištu, mada analitičari ocenjuju da taj potez neće biti dovoljan za stabilizaciju globalne ponude.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbija ostvaruje zaradu od 8.500 evra po hektaru, ali uvozi 70 odsto belog luka

Domaća proizvodnja iznosi 3.700 tona godišnje, dok se većina potreba pokriva uvozom iz Kine i Španije

Published

on

By

Domaća proizvodnja iznosi 3.700 tona godišnje, dok se većina potreba pokriva uvozom iz Kine i Španije

Domaća poljoprivredna gazdinstva u Srbiji ostvaruju bruto prihod do 8.500 evra (oko milion dinara) po hektaru od proizvodnje belog luka, pokazuju aktuelni podaci sa terena. Ipak, domaća proizvodnja obezbeđuje tek oko 3.700 tona belog luka godišnje, što je nedovoljno za domaće potrebe, pa se čak 70 odsto potrošnje pokriva uvozom, pre svega iz Kine i Španije.

Prema procenama agroanalitičara, beli luk se u Srbiji danas uzgaja na oko 1.300 hektara, mahom na manjim porodičnim gazdinstvima u Vojvodini i južnim delovima zemlje. Prosečan prinos kreće se između 8 i 15 tona po hektaru, a uz kvalitetan sadni materijal i sisteme za navodnjavanje, prinosi mogu biti i veći. Otkupna cena u 2026. godini kretala se od 450 do 500 dinara po kilogramu, što omogućava prihod do 2,25 miliona dinara po hektaru. Troškovi proizvodnje iznose od 700.000 do milion dinara, ostavljajući proizvođačima neto zaradu od preko milion dinara (8.500 evra) po hektaru.

Domaći proizvođači ističu da su za uspešnu proizvodnju ključni kvalitet zemljišta, odabrani sadni materijal i stalna briga o usevu. Porodica Kanački iz sela Sakule, koja se ovom proizvodnjom bavi više od tri decenije, koristi sopstveni sadni materijal i ističe da dugogodišnja selekcija omogućava dobijanje krupnih i kvalitetnih glavica. Među proizvođačima koji ove godine očekuju izuzetne rezultate je i Goran Lazić iz Kikinde, koji na pola hektara gaji domaću sortu „bosut“, koristeći sistem navodnjavanja „kap po kap“ za povećanje prinosa.

Iako je nekadašnja proizvodnja bila znatno veća – rekord je zabeležen 1984. godine sa 34.890 tona – poslednjih decenija beleži se pad. Glavni konkurentski izazov za domaće proizvođače predstavlja jeftiniji uvozni beli luk, dok istovremeno visok standard proizvodnje i veći troškovi rada otežavaju tržišnu utakmicu. Beli luk ima široku primenu ne samo u domaćinstvima, već i u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, što dodatno povećava tražnju.

Agroanalitičar Branislav Gulan navodi da ulaganja u proizvodnju belog luka iznose oko 5.000 evra po hektaru, dok su prihodi pet do šest puta veći. Ova kultura se stoga sve češće pominje kao ozbiljna poslovna prilika za poljoprivrednike spremne na ulaganje znanja i kvalitetnog sadnog materijala.

Za razliku od belog luka, proizvodnja pasulja je ove godine bila podložna vremenskim nepogodama, što je dovelo do prepolovljenog roda na 4,5 hektara imanja porodice Kanački. Dodatni problem je uvoz jeftinijeg pasulja iz Kirgistana, koji snižava cenu domaće robe i dodatno otežava konkurentnost na tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Internet trgovina u Srbiji dostigla 32,9 miliona kupovina u prvom tromesečju 2026.

Broj onlajn transakcija porastao 39,7 odsto, domaći sajtovi ostvarili 23,8 miliona kupovina

Published

on

By

Broj onlajn transakcija porastao 39,7 odsto, domaći sajtovi ostvarili 23,8 miliona kupovina

U prvom tromesečju 2026. godine građani Srbije su realizovali ukupno 32,9 miliona internet kupovina, pokazuju podaci Narodne banke Srbije. U poređenju sa istim periodom prethodne godine, ukupan broj onlajn-kupovina porastao je za 39,7 odsto. Većina transakcija obavljena je na domaćim internet sajtovima, gde je zabeleženo 23,8 miliona kupovina, dok je na stranim sajtovima realizovano 9,1 milion transakcija.

Najveći deo plaćanja izvršen je u dinarima, evrima i američkim dolarima, a ove valute zajedno čine 98,2 odsto ukupnog broja transakcija. Kada se uporedi broj kupovina na domaćim sajtovima sa prvim tromesečjem 2025. godine, zabeležen je rast od 44,5 odsto, sa 16,4 miliona na 23,8 miliona kupovina. Istovremeno, broj transakcija na stranim internet sajtovima povećan je za 41,8 odsto, sa pet miliona na 7,2 miliona.

Prema podacima Narodne banke Srbije, broj internet kupovina izraženih u američkim dolarima smanjen je za 15,1 odsto u odnosu na prvo tromesečje. Tokom poslednjih pet godina beleži se konstantan rast broja onlajn kupovina kako na domaćim, tako i na stranim internet platformama.

Pročitaj još

Domaće

Poljoprivrednici ostvaruju milion dinara zarade po hektaru u proizvodnji belog luka

Srbija godišnje proizvodi 3.700 tona, dok čak 70 odsto potrošnje dolazi iz uvoza, najviše iz Kine i Španije

Published

on

By

Srbija godišnje proizvodi 3.700 tona, dok čak 70 odsto potrošnje dolazi iz uvoza, najviše iz Kine i Španije

Poljoprivrednici u Srbiji mogu da ostvare zaradu veću od milion dinara po hektaru u proizvodnji belog luka, pokazuju najnoviji podaci iz domaće agrarne prakse. Iako se beli luk smatra jednom od najtraženijih i najprofitabilnijih povrtarskih kultura, domaća proizvodnja godišnje iznosi oko 3.700 tona, dok se čak 70 odsto ukupne potrošnje pokriva uvozom, pre svega iz Kine i Španije.

Ova kultura trenutno se uzgaja na oko 1.300 hektara, uglavnom na manjim porodičnim gazdinstvima u Vojvodini i na jugu zemlje. Prosečan prinos iznosi između osam i 15 tona po hektaru, a uz kvalitetan sadni materijal i navodnjavanje može biti i znatno veći, navodi agroanalitičar Branislav Gulan. Ističe se da su ulaganja u proizvodnju belog luka oko 5.000 evra po hektaru, dok prihodi mogu biti pet do šest puta veći.

Porodica Kanački iz sela Sakule beleži ovogodišnji prinos od 4,5 tone belog luka po hektaru, uz otkupnu cenu između 450 i 500 dinara za kilogram. Njihove procene pokazuju da prihod po hektaru može iznositi 2,25 miliona dinara, a kada se odbiju troškovi proizvodnje, koji se kreću od 700.000 do milion dinara, ostaje zarada veća od milion dinara po hektaru.

Istovremeno, proizvodnja pasulja je podložnija rizicima. Kanački su pod ovom kulturom imali 4,5 hektara, ali su vremenske nepogode prepolovile rod, dok uvoz jeftinijeg pasulja iz Kirgistana dodatno obara cenu domaćeg proizvoda. Proizvođači ukazuju da su troškovi rada u Srbiji znatno viši u poređenju sa konkurentskim zemljama, što otežava poziciju domaćih proizvođača na tržištu.

Goran Lazić iz Kikinde, koji gaji domaću sortu „Bosut“ na nešto više od pola hektara, očekuje visok prinos zahvaljujući sistemu navodnjavanja „kap po kap“ i kvalitetnom genetskom materijalu. Prema rečima Branislava Gulana, beli luk omogućava dve setve i dve berbe godišnje, a pored upotrebe u domaćinstvima, ima široku primenu u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

Stručnjaci navode da stalna tražnja i široka primena čine beli luk jednom od najperspektivnijih povrtarskih kultura. „Ulaganja u proizvodnju iznose oko 5.000 evra po hektaru, dok prihodi mogu biti pet do šest puta veći. Zbog toga se ova kultura sve češće pominje kao ozbiljna poslovna prilika za poljoprivrednike koji su spremni da ulože znanje, rad i kvalitetan sadni materijal“, zaključuje agroanalitičar Branislav Gulan.

Pročitaj još

U Trendu