Connect with us

Svet

Avio-kompanije smanjuju broj sedišta i letova zbog rasta cene goriva

Kompanija za avio-analitiku saopštila je da je u maju uklonjeno oko dva miliona sedišta sa globalnih letova

Published

on

Foto Izvor:

Kompanija za avio-analitiku saopštila je da je u maju uklonjeno oko dva miliona sedišta sa globalnih letova

Oko dva miliona avionskih sedišta uklonjeno je iz globalnih rasporeda letova tokom maja, nakon što su avio-kompanije smanjile kapacitete zbog naglog rasta cene mlaznog goriva, saopštila je kompanija za avio-analitiku. Prema objavljenim podacima, širom sveta je planirano približno 13.000 letova manje, što je rezultat prilagođavanja kompanija uslovima na tržištu goriva, pogođenom poremećajima u snabdevanju zbog sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Najveće smanjenje broja letova zabeleženo je na aerodromima u Istanbulu i Minhenu, gde su prevoznici, uključujući Turkiš Erlajns i Lufthanzu, odlučili da redukuju deo letova u maju. Prema navodima, Lufthansa je ukinula oko 20.000 kratkih letova koje obavlja njena podružnica.

Cena mlaznog goriva više je nego udvostručena od početka sukoba na Bliskom istoku, iako većina avio-kompanija navodi da trenutno nema fizičkih nestašica goriva zbog postojećih zaliha. Neke kompanije, među kojima su Izidžet i Viz Er, najavile su da planiraju da zadrže letnje rasporede bez obzira na rast troškova.

Analitičari upozoravaju da bi Evropa, a posebno Ujedinjeno Kraljevstvo, mogla biti među najugroženijima zbog visoke zavisnosti od uvoza mlaznog goriva i ograničenih rafinerijskih kapaciteta. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva najavila je da razmatra vanredne mere, uključujući moguće spajanje letova i fleksibilnije korišćenje aerodromskih slotova, kako bi se smanjili poremećaji tokom letnje sezone.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Italija dozvolila američkim vojnim avionima korišćenje baza tokom napada na Iran

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute potvrdio u zvaničnoj izjavi, italijanski ministar odbrane reagovao na navode

Published

on

By

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute potvrdio u zvaničnoj izjavi, italijanski ministar odbrane reagovao na navode

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da je Italija omogućila poletanje oko 500 američkih vojnih aviona iz baza SAD na svojoj teritoriji tokom američkih i izraelskih napada na Iran, saopšteno je danas. Rute je u intervjuu naveo da su evropske zemlje, uključujući Italiju, stavljale svoje vojne baze na raspolaganje kao podršku operaciji “Epski bes”.

Prema njegovim rečima, između 4.000 i 5.000 aviona poletelo je iz evropskih baza u okviru te operacije. “Evropa je platforma za projekciju američke moći”, rekao je Rute, ukazujući na značaj saradnje među saveznicima.

Vlada Italije, koju predvodi premijerka Đorđa Meloni, prethodno je saopštila da će korišćenje američkih baza u Italiji biti dozvoljeno samo za logističke i tehničke letove, u skladu sa bilateralnim sporazumom koji reguliše prisustvo američkih snaga u zemlji.

Ruteova izjava izazvala je reakciju ministra odbrane Italije Gvida Krozeta. Ministarstvo odbrane Italije navelo je da su dozvoljeni isključivo letovi koji su u skladu sa postojećim sporazumima i namenom baza, potvrđujući da su procedure poštovane.

“Dozvoljeni su letovi u skladu sa bilateralnim sporazumom i utvrđenom namenom baza”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Italije.

Prema zvaničnim izvorima, incident je otvorio pitanje načina korišćenja vojnih kapaciteta na teritoriji evropskih članica NATO-a tokom međunarodnih operacija. Dalje reakcije i eventualne izmene u procedurama nisu najavljene.

Pročitaj još

Svet

Više Amerikanaca protiv novih data centara u svom okruženju, pokazuje istraživanje

Prema rezultatima ankete, većina ispitanika navodi da nije dovoljno upoznata sa data centrima, dok zabrinutost zbog uticaja na resurse i životnu sredinu preovladava

Published

on

By

Prema rezultatima ankete, većina ispitanika navodi da nije dovoljno upoznata sa data centrima, dok zabrinutost zbog uticaja na resurse i životnu sredinu preovladava

Najnovija anketa sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuje da veći broj građana izražava protivljenje izgradnji novih data centara u svom okruženju u odnosu na one koji to podržavaju. Istraživanje ukazuje na to da je glavni razlog za ovu rezervisanost nedovoljno poznavanje funkcionisanja i uticaja data centara, kao i zabrinutost zbog mogućih negativnih posledica na životnu sredinu i lokalne resurse.

Prema navodima iz ankete, samo manji deo ispitanika, oko 16%, izjavljuje da zna „mnogo“ o data centrima. Većina ipak priznaje da ima ograničene ili nikakve informacije o ovim objektima, što značajno utiče na njihov stav prema izgradnji novih centara u njihovoj neposrednoj blizini. Ispitanici koji navode da nisu upoznati sa data centrima uglavnom su neodlučni ili izrazito oprezni po pitanju njihove izgradnje.

Rezultati pokazuju da su Amerikanci podeljeni po pitanju potrebe za izgradnjom većeg broja data centara u zemlji, posebno u kontekstu tehnološke konkurentnosti i razvoja veštačke inteligencije. Oni koji podržavaju izgradnju novih centara u svom okruženju najčešće smatraju da su ti objekti važni za zadržavanje konkurentnosti Sjedinjenih Država u odnosu na druge zemlje.

Razlike u mišljenju postoje i među politički opredeljenim grupama. Prema rezultatima ankete, više ispitanika koji se identifikuju kao republikanci smatra da su data centri neophodni za tehnološki razvoj i konkurentnost, ali i među ovom grupom preovlađuje protivljenje izgradnji centara u sopstvenom okruženju.

Većina građana smatra da izgradnja data centara ima pretežno negativan uticaj na životnu sredinu, kao i na potrošnju resursa poput vode i električne energije. Takođe, izražena je zabrinutost da bi prisustvo ovih objekata moglo dovesti do povećanja lokalnih troškova energije i komunalnih usluga.

Sa druge strane, nešto veći broj ispitanika smatra da bi izgradnja data centara mogla doneti određene ekonomske koristi, uključujući potencijalno povećanje prihoda od poreza i doprinos lokalnoj ekonomiji. Ipak, ovi pozitivni stavovi su u manjini u poređenju sa brojem onih koji izražavaju zabrinutost ili protivljenje.

Ovi rezultati odražavaju opšti trend neodlučnosti i opreza u javnosti kada je u pitanju prisustvo data centara, uz naglašenu potrebu za većom informisanošću i transparentnošću o njihovom uticaju na zajednicu.

Pročitaj još

Svet

Zelenski: relejne stanice za ruske dronove u Belorusiji prestale sa radom

Ukrajinske vlasti prate situaciju, nepoznat uticaj na ruske operacije

Published

on

By

Ukrajinske vlasti prate situaciju, nepoznat uticaj na ruske operacije

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su relejne stanice u Belorusiji, koje su ruske snage koristile za navođenje i komunikaciju dronova tokom napada na Ukrajinu, prestale da funkcionišu od 22. juna, saopšteno je danas. Ove stanice nalazile su se u pograničnim oblastima Belorusije, a Zelenski je prethodno upozorio predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka da će Ukrajina morati da preduzme mere ukoliko oprema ne bude uklonjena u roku od sedam dana.

“Od 22. juna relejne stanice na teritoriji Belorusije više ne rade. Da li su demontirane ili ne, za sada iskreno ne znam, ali radimo na tome”, naveo je Zelenski u audio-poruci upućenoj novinarima. Ukrajinske vlasti nastavljaju da prate razvoj situacije i trenutno nema informacija o tome da li je gašenje stanica imalo neposredan uticaj na ruske vojne operacije uz pomoć dronova.

U prethodnim mesecima, predsednik Ukrajine više puta je isticao zabrinutost zbog mogućnosti dubljeg uključivanja Belorusije u sukob, navodeći da Moskva pokušava da proširi svoju vojnu saradnju sa Minskom. Zvanične informacije o demontaži relejnih stanica ili njihovoj trenutnoj sudbini za sada nisu dostupne, a ukrajinske službe nastavljaju da prate stanje na terenu.

“Pratimo situaciju i preduzimamo sve neophodne korake kako bismo zaštitili bezbednost zemlje”, izjavio je predsednik Zelenski.

Nadležni organi Ukrajine nisu izneli dodatne detalje o mogućim narednim koracima, a nije poznato da li su ove mere uticale na smanjenje napada dronovima iz pravca Belorusije.

Pročitaj još

U Trendu