Connect with us

Ostalo

Mnogi u kovčeg stavljaju novac i lične stvari, ali crkva kaže da su važne samo ove dve stvari

Objavljeno pre

,

Mourners at a funeral with floral arrangements on a polished wooden coffin. Pavel Danilyuk

U Srbiji su se kroz vekove zadržali brojni običaji vezani za sahrane i ispraćaj pokojnika. U mnogim porodicama i danas postoji verovanje da uz preminulu osobu u kovčeg treba staviti određene predmete koji su joj bili važni tokom života.

Ipak, pravoslavna tradicija jasno razlikuje narodne običaje od onoga što crkva smatra duhovno važnim tokom pogreba.

Šta ljudi najčešće stavljaju u kovčeg pokojnika?

U različitim krajevima Srbije običaji se razlikuju, pa porodice često uz pokojnika ostavljaju:

  • fotografije
  • maramice i komade odeće
  • sat ili nakit
  • brojanicu i krst
  • cigarete ili omiljene sitnice
  • novac, hleb ili flašicu rakije

Za mnoge porodice to predstavlja poslednji znak ljubavi i poštovanja prema osobi koja je preminula.

Neki veruju da pokojniku te stvari „trebaju“ na drugom svetu, dok drugi jednostavno žele da uz njega ostane nešto što je voleo tokom života.

Šta o tome kaže pravoslavna crkva?

Prema pravilima pravoslavnog pogreba, koja su zapisana u Trebniku — bogoslužbenoj knjizi koja uređuje obrede sahrane — u kovčeg bi trebalo stavljati isključivo predmete sa duhovnim značenjem.

U praksi se posebno izdvajaju dve stvari:

  • ikona ili krst koji pokojnik drži u rukama
  • venčić koji se polaže na čelo pokojnika

Venčić nosi simboliku vere i večnog života, dok ikona predstavlja predavanje duše Hristu i duhovnu zaštitu pokojnika.

Pored toga, telo pokojnika i kovčeg osveštavaju se svetom vodom, a pokojnik se pokriva posebnim pokrovom kao simbolom vere i Božje zaštite.

Zašto su nastali narodni običaji?

Etnolozi objašnjavaju da su mnogi običaji nastali mešanjem hrišćanskih verovanja i stare narodne tradicije. Zbog toga se u nekim krajevima i danas praktikuju rituali koji nisu deo zvaničnog crkvenog učenja.

Uprkos tome, sveštenici često naglašavaju da materijalne stvari nemaju značaj za „onaj svet“ i da je mnogo važnija molitva, sećanje i dostojanstven ispraćaj pokojnika.

Šta je zapravo najvažnije na sahrani?

Prema pravoslavnom učenju, smisao pogreba nije u predmetima koji se polažu uz pokojnika, već u molitvi za njegovu dušu i veri u večni život.

Zato crkva savetuje da se pažnja usmeri na molitvu, opelo i poštovanje prema preminulom, dok su svi ostali običaji stvar porodične tradicije i ličnog izbora.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Horoskop

Device, Škorpije, Strelčeve i Ribe očekuje prekretnica: 2027. donosi velike unutrašnje promene

Četiri znaka ulaze u period ličnog rasta i emotivnog sazrevanja tokom 2027. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Device, Škorpije, Strelčeve i Ribe očekuje prekretnica: 2027. donosi velike unutrašnje promene – horoskop za 2027

Četiri znaka ulaze u period ličnog rasta i emotivnog sazrevanja tokom 2027. godine

U 2027. godini, Device, Škorpije, Strelčeve i Ribe očekuju duboke unutrašnje promene koje će im doneti lični rast i emotivno sazrevanje. Ova godina biće vreme važnih odluka za ova četiri znaka, jer horoskop za 2027. donosi priliku da pronađu mir i zadovoljstvo u sebi. Saznajte kako će se najznačajnije promene odraziti na njihov život i na šta posebno treba da obrate pažnju.

Devica (24.8 – 22.9)

Device će u 2027. naučiti važnu lekciju – ne mora sve biti savršeno da bi bile srećne. Navikle na preciznost i kontrolu, shvatiće da preterana briga o detaljima oduzima dragoceni mir. Vremenom će više verovati sebi i lakše prihvatati nepredviđene situacije. Opuštanjem kontrole, Device će otkriti koliko je bliskost s ljudima važna za njihovu sreću. Umesto da mere svoju vrednost kroz postignuća, više će ceniti podršku i razumevanje najbližih. Ovakav zaokret može im doneti zadovoljstvo kojem su dugo težile.

Škorpija (23.10 – 22.11)

Škorpije će se tokom 2027. suočiti sa emocijama koje su dugo potiskivale. Stare rane i neizgovorene reči ponovo izlaze na površinu, ali sada sa ciljem da konačno ostave prošlost iza sebe. Pred njima je šansa da prestanu da nose teret starih iskustava i više energije usmere na iskrene odnose. Shvatiće da prava snaga dolazi iz spremnosti da oproste sebi i drugima. Otvorenost prema emocijama pomaže im da izgrade dublje veze i pronađu unutrašnju sigurnost.

Strelac (23.11 – 21.12)

Strelčevi u 2027. otkrivaju da najveće životne promene ne dolaze samo kroz putovanja i nova uzbuđenja. Umesto stalne potrage za promenama, posvetiće se sopstvenim vrednostima i pitanjima koja su ranije zanemarivali. Moguće je da će ih privući filozofija, duhovnost ili prenošenje znanja drugima. Takođe, iskustva iz prošlosti dobijaju novo značenje, što donosi osećaj ispunjenosti. Ove unutrašnje promene omogućiće Strelčevima da pronađu mir i stabilnost bez potrebe za stalnim spoljnim promenama.

Ribe (20.2 – 20.3)

Za Ribe, 2027. je godina u kojoj će naučiti da njihova osetljivost može biti izvor snage. Intuitivnost i razumevanje tuđih emocija pomažu im u izgradnji iskrenijih odnosa. Njihova kreativnost i mašta dolaze do izražaja kroz umetnost, pisanje ili muziku. Osim toga, naučiće da postave granice prema drugima, što im omogućava da sačuvaju ličnu energiju. Kada nauče da brinu o sebi jednako kao o drugima, Ribe pronalaze ravnotežu i istinsko zadovoljstvo.

Godina u kojoj se sreća meri drugačije

Za Device, Škorpije, Strelčeve i Ribe, horoskop za 2027. najavljuje početak novog životnog poglavlja. Ovi znakovi će prestati da se opterećuju materijalnim stvarima i usmeriti pažnju na ono što im donosi mir i osećaj pripadnosti. Najveće promene možda neće biti odmah vidljive, ali upravo one unutrašnje biće ključne za njihovu budućnost.

Pročitaj još

Ostalo

Životinja koju retko ko uspe da vidi krije se u našim šumama: Ima oči koje svetle u mraku i čuje i najmanji šum

Objavljeno pre

,

Objavio:

Two Eurasian lynxes relax near a tree trunk, showcasing their natural habitat and wild beauty.

Dok šetamo šumama, često imamo utisak da je priroda oko nas tiha i mirna. Ipak, među drvećem, u gustoj vegetaciji i na teško pristupačnim planinskim terenima odvija se život koji većina ljudi nikada neće imati priliku da vidi. Jedan od najtajanstvenijih stanovnika evropskih šuma jeste ris, divlja mačka čija sposobnost prikrivanja, izoštrena čula i neobičan izgled decenijama privlače pažnju ljubitelja prirode.

Ris je prepoznatljiv po kratkom repu, dugim nogama, širokim šapama i karakterističnim crnim čupercima na vrhovima ušiju. Njegovo krzno najčešće je žućkastosmeđe ili sivkasto, sa tamnim pegama čiji se raspored razlikuje od jedinke do jedinke. Upravo zahvaljujući takvom izgledu, ova životinja može lako da se stopi sa okruženjem, posebno kada se nalazi među senkama drveća, stenama i suvim lišćem.

Predator koji se oslanja na strpljenje

Za razliku od životinja koje dugo progone plen na otvorenom prostoru, ris se uglavnom oslanja na prikradanje, strpljenje i iznenadni napad. Njegov vid i sluh izuzetno su dobro prilagođeni lovu, a karakteristični čuperci na ušima deo su njegovog izgleda po kojem se lako prepoznaje. Ipak, naučnici još nisu u potpunosti razjasnili sve njihove funkcije.

Ris najčešće lovi manje i srednje velike sisare, a u zavisnosti od vrste, staništa i dostupnosti hrane, njegov plen mogu biti srne, zečevi i drugi sisari. Kada pronađe odgovarajuće mesto za skrivanje, može dugo da ostane neprimećen, zbog čega ljudi ponekad prolaze u njegovoj blizini, a da toga nisu ni svesni.

Iako je snažan predator, ris ne traži susret sa čovekom. U najvećem broju slučajeva povući će se čim registruje ljudsko prisustvo. Upravo zbog toga, direktni susreti sa ovom životinjom u prirodi nisu česti.

Gde živi ris i zašto ga je teško pronaći?

Ris naseljava šumska i planinska područja u kojima ima dovoljno plena i mesta za skrivanje. U Evropi postoje različite populacije i vrste risova, a njihov opstanak zavisi od očuvanosti staništa, dostupnosti hrane i povezanosti šumskih predela.

Na Balkanu je posebno značajan balkanski ris, čija je populacija malobrojna i ozbiljno ugrožena. Gubitak staništa, krivolov i smanjena povezanost populacija predstavljaju neke od glavnih problema za njegov opstanak. Kada se životinje nađu u malim i izolovanim grupama, teže pronalaze partnere za razmnožavanje, što dodatno otežava očuvanje vrste.

Zbog toga stručnjaci prate kretanje risova, istražuju njihova staništa i rade na zaštiti područja u kojima žive. Kamere postavljene u šumama mogu da zabeleže njihovo prisustvo čak i na mestima gde ih ljudi gotovo nikada ne viđaju.

Da li ris predstavlja opasnost za ljude?

Njegov izgled i reputacija predatora mogu delovati zastrašujuće, ali ris po pravilu izbegava ljude. Nije životinja koju treba pokušavati da dodirnete, hranite ili pratite, naročito ako se nalazi sa mladuncima ili je povređena.

Ako tokom boravka u prirodi naiđete na risa, najbolje je da zadržite odstojanje, ne pokušavate da mu priđete i omogućite mu da se sam udalji. Ukoliko fotografišete divlje životinje, važno je da ih ne uznemiravate i ne otkrivate javno preciznu lokaciju ugroženih jedinki.

Iako ga je teško videti, ris ima važnu ulogu u prirodi. Kao predator, učestvuje u održavanju ravnoteže među životinjskim populacijama, a njegovo prisustvo može biti značajan pokazatelj očuvanosti pojedinih šumskih ekosistema.

Zato je ris mnogo više od neobične divlje mačke sa očima koje se presijavaju u mraku. On je simbol divljine koja još postoji u evropskim šumama, ali i podsetnik koliko je važno zaštititi prirodna staništa pre nego što neke vrste nestanu iz njih.

Pročitaj još

Horoskop

Mušmula: Zaboravljeno voće naših baka koje krije neobičnu tajnu sazrevanja

Mušmula, starinsko voće iz dvorišta naših baka, otkriva specifičan proces sazrevanja i prepoznatljiv ukus tek nakon omekšavanja.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Mušmula: Zaboravljeno voće naših baka koje krije neobičnu tajnu sazrevanja

Mušmula, starinsko voće iz dvorišta naših baka, otkriva specifičan proces sazrevanja i prepoznatljiv ukus tek nakon omekšavanja.

Mušmula dobija prepoznatljiv sladak ukus i kremastu teksturu tek kada prođe proces omekšavanja. Zaboravljeno voće naših baka danas je retkost na pijacama, ali krije posebnu tajnu sazrevanja. Dok se jesenje tezge pune jabukama i grožđem, mušmula često ostaje neprimećena.

Za razliku od većine voća, mušmula se ne jede odmah nakon branja. Sveže ubrani plodovi su tvrdi i opori, zbog toga nisu prijatni za jelo. Međutim, kada odstoje na hladnom i provetrenom mestu, započinje proces poznat kao bletting. Na taj način, plod omekšava, gubi oporost i razvija finu, kremastu unutrašnjost.

Kao rezultat tog prirodnog procesa, mušmula stiče blag, sladak ukus koji podseća na gustu voćnu kašu. Osim toga, mnogi ističu da je tada najukusnija i najzdravija. Zbog toga je važno sačekati da plod potpuno omekša pre konzumacije. Pored bogatstva vitamina i minerala, mušmula je poznata i po tome što pomaže varenju i jača imunitet.

Zaboravljeno voće naših baka vraća se u trend zahvaljujući specifičnom ukusu i nutritivnim vrednostima. Ako poželite da uživate u mušmuli, imajte strpljenja i dozvolite plodu da prođe kroz svoj prirodan proces sazrevanja.

Pročitaj još

U Trendu