Connect with us

Zdravlje

Suplementi koji pomažu ženama sa Hašimotovom: Evo šta preporučuju endokrinolozi

Saznajte koji dodaci ishrani mogu olakšati simptome Hašimotove bolesti i kako ih koristiti uz terapiju

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Yaroslav shuraev

Saznajte koji dodaci ishrani mogu olakšati simptome Hašimotove bolesti i kako ih koristiti uz terapiju

Hašimotov tireoiditis je autoimuna bolest koja najčešće pogađa žene između 30. i 50. godine života, a može se razvijati godinama bez prepoznatljivih simptoma. Ovaj poremećaj nastaje kada imuni sistem napada štitnu žlezdu, što uzrokuje hormonsku neravnotežu i brojne neprijatnosti poput umora, povećanja telesne mase, gubitka kose i promena raspoloženja. Zbog nespecifičnih simptoma, mnoge žene bolest otkriju tek nakon dužeg perioda.

Iako je osnovnu terapiju neophodno sprovoditi prema preporuci endokrinologa, određeni suplementi mogu biti korisni za osobe sa Hašimotovom bolešću. Selen je mineral od posebnog značaja za rad štitne žlezde. Kako ističe dr Milica Popović, endokrinolog: “Kod žena sa Hašimotom često nalazimo niže vrednosti selena, pa suplementacija može doprineti smanjenju upalnih procesa i poboljšanju funkcije žlezde, uz redovne laboratorijske kontrole.”

Vitamin D je takođe od suštinskog značaja, posebno u zimskom periodu kada ima manje sunčeve svetlosti. Kod osoba sa autoimunim oboljenjima često se javlja deficit vitamina D, a njegov optimalan nivo može doprineti jačem imunitetu i poboljšanju opšteg zdravlja. Preporučuje se redovno praćenje koncentracije vitamina D u krvi, dok dozu i način uzimanja određuje lekar.

Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribljem ulju i lanenom semenu, poznate su po svom protivupalnom delovanju. Dr Popović navodi: “Dodavanje omega-3 masnih kiselina u ishranu može pomoći u regulaciji upale i pozitivno uticati na srce, mozak i hormone.” Osim toga, magnezijum i cink su važni za bolji san, ravnotežu metabolizma i stabilnu energetsku podršku, što je ključno za žene koje se bore sa hroničnim umorom.

Neophodno je naglasiti da suplementi ne mogu zameniti terapiju koju propisuje lekar i ne treba ih uzimati na svoju ruku. Svaki organizam je jedinstven, zbog čega je individualni pristup veoma važan. Pravilna terapija, uravnotežena ishrana i zdrav način života ostaju najvažniji faktori za kontrolu Hašimotovog sindroma.

Za preciznu dijagnozu i savet uvek se obratite svom lekaru ili endokrinologu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Zdravlje

Skrolovanje društvenih mreža brže iscrpljuje mozak nego čitanje knjige

Neuropsihijatar objašnjava zašto žene češće osećaju umor nakon dužeg boravka na telefonu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Skrolovanje društvenih mreža brže iscrpljuje mozak nego čitanje knjige

Neuropsihijatar objašnjava zašto žene češće osećaju umor nakon dužeg boravka na telefonu

Skrolovanje društvenih mreža brže troši energiju mozga nego čitanje knjige, pokazala su nova istraživanja u urbanim sredinama. Mnoge žene prijavljuju pojačan mentalni umor nakon dužeg korišćenja mobilnog telefona. Ovaj zdravstveni problem pogađa žene svih uzrasta, a posebno one koje svakodnevno provode sate na društvenim mrežama. Zbog toga je važno razumeti šta se dešava u mozgu tokom skrolovanja i kako to utiče na svakodnevno funkcionisanje.

Zašto skrolovanje društvenih mreža pojačava osećaj umora

Pre svega, mozak mora da obradi veliki broj informacija u veoma kratkom vremenu. Svaka nova slika, video ili tekst zahtevaju trenutnu pažnju i aktiviraju različite delove mozga. Međutim, stalno prebacivanje sa jednog sadržaja na drugi izaziva fragmentisanu pažnju. Kao rezultat, žene češće osećaju iscrpljenost, zaboravnost i razdražljivost. „Skrolovanje izaziva fragmentisanu pažnju, što znači da naš mozak stalno procenjuje da li je sledeći sadržaj koristan ili zanimljiv. To ubrzava mentalni zamor“, objašnjava dr Ana Petrović, neuropsihijatar.

Čitanje knjige jača pažnju i smanjuje stres

S druge strane, čitanje knjige usmerava pažnju na jednu temu i omogućava dublje razumevanje. Osim toga, centri za dugoročno pamćenje i maštu postaju aktivniji i pomažu boljem opuštanju. Mnoge žene ističu da se posle čitanja osećaju smirenije i osveženo. Štaviše, redovno čitanje može doprineti očuvanju kognitivnih funkcija tokom godina.

Praktični saveti za očuvanje energije mozga

U međuvremenu, savetuje se ograničavanje vremena na društvenim mrežama na najviše sat vremena dnevno. Pored toga, preporučuje se da svakog dana izdvojite vreme za čitanje, makar nekoliko strana. „Na taj način pomažete svom mozgu da se oporavi od preopterećenja“, navodi dr Ana Petrović. Takođe, pravite kratke pauze dok koristite telefon: zatvorite oči na minut i duboko dišite. Ako primetite da ste često umorni ili zaboravni nakon skrolovanja, razmislite o promeni digitalnih navika.

Zašto je prevencija važna za žensko mentalno zdravlje

Na kraju, štaviše, očuvanje pažnje i energije doprinosi boljem svakodnevnom funkcionisanju i smanjenju stresa. Pored toga, zdrave digitalne navike mogu poboljšati kvalitet sna. Sve više žena bira knjige kao način relaksacije i zaštite mentalnog zdravlja. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Zašto nivo energije kod žena varira tokom dana i kako reagovati

Promene energije kod žena često su povezane sa snom, hormonima i svakodnevnim stresom, ali postoje praktična rešenja.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zašto nivo energije kod žena varira tokom dana i kako reagovati – variranje energije kod žena

Promene energije kod žena često su povezane sa snom, hormonima i svakodnevnim stresom, ali postoje praktična rešenja.

Mnoge žene primećuju da nivo energije tokom dana značajno oscilira. Najčešće, variranje energije kod žena povezano je sa svakodnevnim navikama, hormonskim ciklusom i emocionalnim opterećenjem. Ovaj zdravstveni problem pogađa veliki broj žena svih uzrasta i može uticati na kvalitet života, raspoloženje i radnu sposobnost. Zbog toga je važno prepoznati uzroke i pronaći načine za bolje upravljanje energijom.

Pre svega, na energiju utiče kvalitet sna. Iako se često govori o broju sati sna, zapravo je presudno kada ležete, koliko puta se budite i koliko je san dubok. Čak i nekoliko neprespavanih noći može kao rezultat doneti osećaj iscrpljenosti. Osim toga, neredovan san može poremetiti prirodni ritam tela i doprineti umoru.

Hormoni, ishrana i svakodnevni stres kao uzroci promena energije

Pored sna, hormoni značajno utiču na energiju kod žena. Na primer, hormon kortizol je važan za budnost i raspoloženje. Međutim, stres i anksioznost mogu poremetiti njegov balans. Takođe, tokom menstrualnog ciklusa dolazi do prirodnih promena hormona, što može izazvati dodatne oscilacije energije.

S druge strane, ishrana ima ključnu ulogu. Redovni obroci bogati proteinima, povrćem i voćem stabilizuju nivo energije. Međutim, preskakanje obroka ili unos previše šećera često dovodi do naglog pada snage i koncentracije. Zato je važno pripaziti i na unos vode, jer dehidratacija može pogoršati umor.

Emocionalni faktori, poput svakodnevnog stresa, takođe utiču na snagu. Žene se često suočavaju sa brojnim obavezama, brigama i pritiscima, što može biti iscrpljujuće. Na kraju, ovakve situacije mogu izazvati i promene raspoloženja ili osećaj preopterećenosti.

Praktični saveti za postizanje stabilnog nivoa energije

Kako biste lakše održale energiju tokom dana, preporučuje se redovan san, uravnotežena ishrana i dovoljan unos vode. Osim toga, pravite pauze kad osetite emocionalni pritisak. Pored toga, redovna fizička aktivnost pomaže u regulaciji hormona i poboljšava raspoloženje.

„Pad energije nije uvek znak slabosti. Telo nam tako šalje poruku da je vreme za odmor i brigu o sebi“, naglašava dr Marija Petrović, specijalista opšte medicine. Takođe, ona ističe: „Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.”

Ako osećate iscrpljenost duže vreme ili bez očiglednog razloga, važno je da se obratite lekaru. Na taj način možete dobiti stručnu pomoć i isključiti eventualne ozbiljnije zdravstvene probleme. Zapamtite, vaše telo svakodnevno šalje signale i zaslužuje pažnju i brigu.

Pročitaj još

Zdravlje

Dug san kod žena može signalizirati rane promene u mozgu

Produženo noćno spavanje povezano je sa povišenim rizikom od ranih promena vezanih za Alchajmerovu bolest

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dug san kod žena može signalizirati rane promene u mozgu

Produženo noćno spavanje povezano je sa povišenim rizikom od ranih promena vezanih za Alchajmerovu bolest

Novo istraživanje sprovedeno u Sjedinjenim Američkim Državama otkrilo je zabrinjavajuću vezu koju ima dug san kod žena sa ranim promenama u mozgu. Istraživači su analizirali navike spavanja više od 2.400 ispitanika, od kojih su većinu činile žene starije od 70 godina. Kao rezultat, otkrili su da žene koje redovno spavaju duže od 8,5 sati tokom noći imaju viši nivo biomarkera koji ukazuje na rani stadijum Alchajmerove bolesti (bolest koja uzrokuje postepeni gubitak pamćenja i mentalnih sposobnosti). Pre svega, ovaj nalaz je važan jer žene žive duže i češće su pogođene ovom bolešću.

Međutim, stručnjaci objašnjavaju da nije svaki dug san razlog za zabrinutost. Tokom istraživanja, naučnici su merili nivoe specifičnih proteina u krvi, uključujući p-tau181, koji je povezan sa razvojem Alchajmerove bolesti. Osim toga, primećeno je da su žene sa depresijom ili demencijom češće spavale više od devet sati, a duže spavanje bilo je češće kod starijih žena. Ipak, samo je povećani p-tau181 pokazao jasnu vezu sa trajanjem sna.

Kako dug san kod žena može ukazivati na rizične promene

Na osnovu prikupljenih podataka, 14,9 odsto ispitanika spavalo je više od devet sati svake noći. Kao rezultat, kod ovih žena su pronađene povišene vrednosti p-tau181 u krvi. Ovaj protein se smatra ranim pokazateljem neurodegeneracije (postepenog propadanja nervnih ćelija u mozgu). Štaviše, produženo spavanje može biti signal da se u mozgu odvijaju promene mnogo pre nego što se pojave problemi sa pamćenjem. Pored toga, duži san pratio je i češći unos antidepresiva i prisustvo depresije, što ukazuje da mentalno zdravlje igra važnu ulogu.

Za žene koje primete da im je potrebno znatno više sna nego ranije, preporučuje se da obrate pažnju na druge simptome. Na primer, promene u pamćenju, koncentraciji ili raspoloženju mogu ukazivati na potrebu za savetom lekara, posebno ako u porodici postoji istorija Alchajmerove bolesti.

Važnost ranog prepoznavanja i praktični saveti za žene

Rano prepoznavanje znakova može mnogo značiti za kvalitet života žena. „Rano prepoznavanje znakova, kao što je promena u trajanju sna, može značiti više vremena za organizovanje podrške i donošenje važnih odluka“, ističe dr Ana Petrović, specijalista neurologije. Takođe, ona dodaje: „Važno je posmatrati promene u kontekstu celokupnog zdravlja i drugih simptoma. Nije svaki duži san alarm za uzbunu, ali ako ga prate problemi sa pamćenjem ili promene raspoloženja, savetujem konsultaciju sa lekarom.“

Ipak, žene mogu same da preduzmu nekoliko koraka za očuvanje zdravlja mozga. Pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost i aktivan društveni život doprinose smanjenju rizika od kognitivnog pada. Pored toga, redovne medicinske kontrole su važne, naročito ako postoje faktori rizika ili porodična istorija bolesti.

Na kraju, zapamtite da samo lekar može postaviti pravu dijagnozu i preporučiti odgovarajuću terapiju. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu