Epigenetika i razlike u moždanim ćelijama nude nova objašnjenja o manjem riziku žena
Parkinsonova bolest sve češće pogađa stariju populaciju širom sveta, ali ključna razlika postoji među polovima. Novo evropsko istraživanje, predstavljeno na kongresu u Barseloni, pokazuje da muškarci imaju čak 50% veći rizik da obole od Parkinsonove bolesti u odnosu na žene. Ovaj neurološki poremećaj, koji se javlja kod oko 1% osoba starijih od 60 godina, značajno utiče na kvalitet života obolelih i njihovih porodica. Međutim, žene obično razvijaju prve simptome kasnije i žive duže nakon dijagnoze, što otvara važna pitanja za sve čitateljke.
Epigenetika kao ključ razlike među polovima
Istraživači su analizirali moždane uzorke 73 preminule osobe sa Parkinsonovom bolešću, uključujući 28 žena i 45 muškaraca, uporedivši ih sa zdravom kontrolnom grupom. Osim toga, proučavali su pet moždanih regija i glavne vrste moždanih ćelija. Dosadašnje teorije, poput izloženosti pesticidima ili fizičkih povreda, nisu dale potpuni odgovor zašto bolest češće pogađa muškarce. Ovog puta, fokus je bio na epigenetici — promenama koje utiču na aktivnost gena bez izmene same DNK. Ključni mehanizam je metilacija DNK (hemijska promena koja smanjuje aktivnost gena).
Zašto žene imaju prirodnu zaštitu?
Pre svega, istraživanje je pokazalo da žene sa Parkinsonovom bolešću imaju više epigenetskih promena u određenim delovima genoma. To može doprineti boljoj zaštiti od bolesti. Osim toga, ženski mozak ima više promena u glijalnim ćelijama (ćelijama koje podržavaju rad neurona), što ranije nije dovoljno proučavano. Dr Laura Bojarskaite, neurobiolog iz Univerziteta u Oslu, objasnila je: „Najzanimljiviji deo istraživanja jeste to što Parkinsonovu bolest posmatra kroz prizmu biološkog pola i glijalnih ćelija, umesto da se fokusira isključivo na neurone.” Osim toga, ranija istraživanja profesorke Julije Šulce-Hentrih potvrdila su da žene pokazuju više epigenetskih promena u DNK nego muškarci, što može usporiti razvoj bolesti.
Praktičan značaj za žene i prevencija simptoma
Kao rezultat ovih otkrića, žene mogu imati urođenu genetsku zaštitu koja smanjuje rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Ipak, zbog produženog životnog veka i starenja stanovništva, očekuje se da će broj obolelih porasti na devet miliona do 2030. godine širom sveta. U međuvremenu, važno je znati prve znake bolesti: drhtanje ruku, usporenost pokreta i smetnje s ravnotežom. Na kraju, rano prepoznavanje ovih simptoma i pravovremena poseta neurologu mogu značajno pomoći u očuvanju kvaliteta života.
Izjave stručnjaka i preporuke za zdravlje mozga
U međuvremenu, istraživači ističu važnost daljih proučavanja epigenetskih razlika među polovima. Dr Laura Bojarskaite ističe: „Na taj način možemo bolje razumeti kako pol utiče na nastanak bolesti i razviti efikasnije tretmane.” Osim toga, žene mogu dodatno zaštititi zdravlje mozga redovnom fizičkom aktivnošću, izbalansiranom ishranom i izbegavanjem štetnih materija iz okoline. Na kraju, savetuje se da bilo koji sumnjiv simptom ne ignorišete, već se obratite stručnjaku. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.
