Connect with us

Zdravlje

Koliko proteina dnevno zaista treba ženama za zdravlje

Stručnjaci objašnjavaju kako potrebe za proteinima variraju tokom života i zašto veća količina ne znači automatski bolji rezultat

Objavljeno pre

,

Koliko proteina dnevno zaista treba ženama za zdravlje Foto Izvor: Pexels / Yan Krukau

Stručnjaci objašnjavaju kako potrebe za proteinima variraju tokom života i zašto veća količina ne znači automatski bolji rezultat

Sve više žena postavlja pitanje koliko proteina dnevno zaista treba kako bi očuvale zdravlje. Iako su proteini ključni za svakodnevno funkcionisanje organizma, stručnjaci ističu da preteran unos ne donosi dodatne koristi. Najnoviji naučni pregled sa Univerziteta Viskonsin–Medison, koji je obuhvatio više od 350 studija, otkrio je da veća količina proteina nije povezana sa boljim zdravljem. Ova tema posebno je važna za žene koje su često izložene trendovima ishrane i biraju proizvode sa oznakom „high protein“, verujući da je više uvek bolje.

Pre svega, proteini su neophodni za obnovu mišića, proizvodnju hormona i enzima, kao i za snažan imunitet. Međutim, kada organizam zadovolji osnovne potrebe, dodatni unos neće povećati snagu ili produžiti životni vek. S druge strane, višak proteina može opteretiti bubrege, naročito kod osoba sa postojećim problemima. Takođe, proizvodi bogati proteinima ponekad sadrže i veće količine šećera, soli ili zasićenih masti, što može negativno uticati na zdravlje.

Koliko proteina dnevno treba ženama u različitim fazama života

Zdravstvene preporuke Evropske agencije za bezbednost hrane kažu da je prosečnoj odrasloj ženi potrebno 0,83 grama proteina po kilogramu telesne mase dnevno. Na primer, žena teška 60 kilograma treba oko 50 grama proteina svaki dan. Međutim, koliko proteina dnevno treba ženama menja se u zavisnosti od životne faze. Tokom trudnoće, dojenja ili oporavka od bolesti, potrebe rastu. Žene koje redovno vežbaju ili gube kilograme takođe mogu imati povećane potrebe, jer je važno očuvati mišićnu masu.

Osim toga, žene starije životne dobi često gube apetit i mišićnu masu. Nedovoljan unos može dovesti do sarkopenije (gubitka mišića), što povećava rizik od padova i otežava oporavak nakon bolesti. Evropsko udruženje za kliničku ishranu savetuje starijim osobama najmanje 1 gram proteina po kilogramu telesne mase dnevno, ali se preporučuje individualni pristup.

Praktični saveti za unos proteina i važnost stručnog saveta

Prilikom odabira izvora proteina, prednost dajte kvalitetnim namirnicama kao što su jaja, nemasno meso, riba, mlečni proizvodi, mahunarke i orašasti plodovi. Umesto da sledite pomodne dijete, važno je obratiti pažnju na celokupni sastav proizvoda i izbegavati skrivene šećere i aditive. Takođe, slušajte potrebe svog tela i obratite se stručnjaku pre bilo kakvih promena u ishrani.

Dr Jovana Srejić, nutricionista, ističe: “Starije žene koje gube mišićnu masu ili se oporavljaju od bolesti ne bi smele samostalno da smanjuju unos proteina. Potrebno je da se o tome posavetuju sa svojim lekarom ili nutricionistom.”

Na kraju, koliko proteina dnevno treba ženama zavisi od godina, aktivnosti i zdravstvenog stanja. Pravilno izbalansirana ishrana i savet stručnjaka mogu pomoći da sačuvate i podržite svoje zdravlje kroz sve faze života. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto se najlepše ideje javljaju pred spavanje? Mozak tada radi drugačije nego tokom dana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako pronaći idealno vreme za spavanje i povećati energiju tokom dana

Dešava li vam se da tokom dana ne možete da pronađete rešenje za neki problem, a onda vam se baš pred spavanje odjednom pojavi ideja koja sve menja? Mnogi ljudi primećuju da im se najbolje misli javljaju kada se umire, ugase svetla i prestanu svakodnevne obaveze.

Ovaj fenomen ima veze sa načinom na koji mozak obrađuje informacije i prelazi iz aktivnog dnevnog režima u stanje opuštanja.

Kada nestanu ometanja, misli postaju slobodnije

Tokom dana pažnju nam često odvlače posao, poruke, razgovori i brojne obaveze. Mozak je usmeren na rešavanje konkretnih zadataka, pa nema mnogo prostora za slobodno povezivanje različitih ideja.

Pred spavanje se broj spoljašnjih ometanja smanjuje. Kada se opustimo, misli mogu slobodnije da prelaze sa jedne teme na drugu.

Mozak nastavlja da obrađuje informacije

Čak i kada prestanemo aktivno da razmišljamo o nekom problemu, mozak nastavlja da obrađuje informacije.

Povezivanje ranije stečenih znanja i iskustava ponekad može dovesti do novog uvida. Zbog toga nam rešenje može delovati kao da se pojavilo niotkuda.

Zašto je važno zapisati ideju?

Jedan od problema sa idejama koje se javljaju pred spavanje jeste to što ih često zaboravimo već sledećeg jutra.

Zato je korisno držati svesku ili papir pored kreveta i zapisati najvažnije misli. Dovoljno je nekoliko rečenica koje će vas podsetiti na ono što ste zamislili.

Kako da podstaknete kreativno razmišljanje?

Pored kvalitetnog sna, kreativnosti mogu doprineti šetnja, pauze tokom rada, čitanje i vreme provedeno bez telefona.

Ne treba očekivati da će svaka ideja koja se pojavi pred spavanje biti najbolje rešenje, ali takvi trenuci mogu biti korisni za razmišljanje i pronalaženje novih perspektiva.

Ponekad je upravo odmor ono što nam nedostaje da bismo problem sagledali iz drugačijeg ugla.

Pročitaj još

Zdravlje

Prekomerno pijenje alkohola povezano sa većim rizikom od demencije kod žena

Francuska studija otkriva da žene koje često piju imaju tri puta veći rizik od rane demencije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prekomerno pijenje alkohola povezano sa većim rizikom od demencije kod žena

Francuska studija otkriva da žene koje često piju imaju tri puta veći rizik od rane demencije

Prekomerno pijenje alkohola postaje ozbiljan zdravstveni problem za mnoge žene. Najnovije istraživanje iz Francuske pokazuje da žene koje često konzumiraju alkohol imaju više od tri puta veći rizik od razvoja demencije. Naučnici su analizirali podatke više od 31 milion odraslih tokom pet godina. Ovi rezultati posebno su važni za žensku populaciju, jer se prvi znaci bolesti često javljaju neprimetno i mogu uticati na svakodnevni život ili posao.

Kako prekomerno pijenje alkohola utiče na mozak

Dugotrajno pijenje može oštetiti delove mozga zadužene za pamćenje, učenje i donošenje odluka. Zbog toga, žene mogu primetiti da zaboravljaju dogovore ili im je potrebno više vremena za planiranje obaveza. Osim toga, neki problemi postaju očigledni tek kada počnu da utiču na odnose sa porodicom ili na posao. Prekomerna konzumacija alkohola može izazvati i manjak tiamina (vitamina B1), što dodatno povećava rizik od oštećenja mozga. Ako se pojave simptomi poput iznenadne zbunjenosti, nesigurnog hoda ili poremećaja pokreta očiju, postoji mogućnost razvoja stanja poznatog kao Vernikeova encefalopatija (ozbiljno oštećenje mozga koje zahteva hitan medicinski odgovor).

Rezultati francuske studije o riziku od demencije

Naučnici koje je predvodio Mihael Švarcinger otkrili su da se kod osoba sa poremećajem upotrebe alkohola demencija javlja više od tri puta češće. Kod osoba kod kojih se demencija razvila pre 65. godine, više od polovine slučajeva bilo je povezano sa alkoholom. Štaviše, podaci ne dozvoljavaju precizno određivanje rizika prema količini alkohola, ali jasno pokazuju snažnu vezu između prekomernog pijenja alkohola i rane demencije.

Kada je vreme da potražite pomoć i na šta obratiti pažnju

Ponekad žene primete gubitak sećanja na deo večeri nakon konzumacije alkohola, što može biti signal za oprez. Međutim, zaboravnost koja se javlja i kada žena ne pije, pokazuje da je vreme za posetu lekaru. Obratite pažnju ako često ponavljate ista pitanja, imate problema sa svakodnevnim zadacima ili zaboravljate dogovore. Ako ovakve smetnje postaju učestalije i utiču na vašu sigurnost, važno je da zakažete pregled. Lekara obavezno obavestite o tome koliko često pijete, koliko popijete i kada ste poslednji put konzumirali alkohol.

Zašto je rana dijagnoza važna za žene

Praktično svaka žena koja primeti promene u pamćenju, koncentraciji ili sposobnosti planiranja treba da obrati pažnju na moguće uzroke. Manjak vitamina B1 dodatno povećava rizik od komplikacija. Ako se simptomi prepoznaju na vreme i započne lečenje, moguće je smanjiti rizik od trajnog gubitka pamćenja i poboljšati kvalitet života. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Zdravo poslovno okruženje važno za mentalno zdravlje žena

Podrška i priznanje na radnom mestu pomažu ženama da očuvaju psihičko zdravlje i razviju svoje talente

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zdravo poslovno okruženje važno za mentalno zdravlje žena

Podrška i priznanje na radnom mestu pomažu ženama da očuvaju psihičko zdravlje i razviju svoje talente

Sve veći broj žena u Srbiji svakodnevno provodi mnogo sati na poslu. Zbog toga zdravo poslovno okruženje postaje ključno za mentalno zdravlje žena. Kada žene dobijaju podršku i priznanje od kolega i menadžera, lakše se nose sa izazovima i stresom na radnom mestu. U takvom okruženju, osećaju se sigurno, poštovano i motivisano da daju svoj maksimum.

Međutim, ne odnosi se svako radno okruženje samo na zadatke ili pritisak. Štaviše, koleginice koje međusobno sarađuju i pružaju podršku utiču da žene osećaju pripadnost i sigurnost. Zbog toga se žene lakše otvaraju, izražavaju mišljenje i razvijaju profesionalne veštine. Ipak, kada nedostaje međusobno razumevanje, radni dan lako prerasta u izvor stresa.

Kako zdravo poslovno okruženje štiti mentalno zdravlje žena

Zdravo poslovno okruženje žene štiti od hroničnog stresa. Kada dobiju iskrenu pohvalu ili priliku za napredovanje, to direktno utiče na njihovo samopouzdanje. Osim toga, atmosfera u kojoj se greške koriste kao prilika za učenje, a ne za kažnjavanje, pomaže ženama da se razvijaju bez straha od osude. S druge strane, radna sredina u kojoj su očekivanja nerealno visoka može narušiti mentalno zdravlje.

Pre svega, važno je da konstruktivna kritika bude jasno izrečena. Kao rezultat, žene bolje razumeju šta mogu da unaprede i lakše grade osećaj kompetentnosti. Ipak, balans je ključan. Dr Milica Jovanović, psihološkinja, ističe: „Zdravo poslovno okruženje ne znači da nema izazova ili zahtevnih zadataka. Važno je da zaposlene znaju da su njihove ideje i trud prepoznati i da mogu bez straha da pitaju ili zatraže pomoć.“

Praktični koraci za žene: kako graditi bolje radno okruženje

Pored toga, žene mogu same doprineti zdravijoj atmosferi na poslu. Otvorena komunikacija sa kolegama pomaže u rešavanju nesporazuma. Takođe, postavljanje jasnih granica između posla i privatnog života čuva mentalno zdravlje. Na taj način, žene lakše prepoznaju kada im je potrebna pauza ili podrška.

Konačno, važno je jasno izraziti svoje potrebe i očekivanja. Osim toga, žene koje se zalažu za sebe često se osećaju sigurnije i zadovoljnije na poslu. U međuvremenu, podržavajući i inkluzivan tim podstiče osećaj pripadnosti.

Na kraju, zdravo poslovno okruženje nije privilegija, već osnov za dugoročno psihičko zdravlje. Žene koje se osećaju podržano i priznato imaju veću šansu da razviju svoje talente i sačuvaju unutrašnji mir. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link