Connect with us

Zdravlje

Biljna ishrana može smanjiti rizik od određenih vrsta raka, pokazuje velika studija

Najnovija istraživanja otkrivaju: vegetarijanska i veganska ishrana povezane su sa manjim rizikom od nekih karcinoma, ali nisu potpuna zaštita.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Najnovija istraživanja otkrivaju: vegetarijanska i veganska ishrana povezane su sa manjim rizikom od nekih karcinoma, ali nisu potpuna zaštita.

Novo istraživanje koje je obuhvatilo gotovo dva miliona ljudi donelo je važne uvide u to kako vegetarijanska i veganska ishrana utiču na mogućnost razvoja različitih vrsta raka kod odraslih. Rezultati pokazuju da su žene i muškarci koji pretežno biraju biljnu hranu manje skloni oboljevanju od tumora pankreasa, prostate, dojke, bubrega i krvi. Ipak, studija beleži i određene rizike: kod vegetarijanaca je primećen nešto češći rak jednjaka, dok je kod vegana zabeležen veći broj slučajeva raka debelog creva.

Dr Anton Bilchik, onkolog iz Kalifornije, ističe da mnogi pacijenti veruju kako ih ovakav način ishrane može potpuno zaštititi od raka. “Često čujem pitanje: ‘Zašto sam dobila rak ako ne jedem meso?’ Ljudi očekuju da će ih ovakav način ishrane u potpunosti zaštititi, ali to nažalost nije slučaj”, naglašava dr Bilchik.

Biljna ishrana je bogata vlaknima, vitaminima i mineralima, što pozitivno utiče na zdravlje i može doprineti prevenciji nekih bolesti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ishrana nije jedini faktor rizika – na pojavu raka utiču i navike poput pušenja, konzumacije alkohola, fizička neaktivnost, kao i spoljni faktori poput zagađenja i izloženosti hemikalijama na poslu.

Ženama koje žele da umanje rizik od malignih bolesti savetuje se uvođenje više celovitih biljnih namirnica, ali i promene drugih životnih navika: prestanak pušenja, više fizičke aktivnosti i ograničavanje alkohola. Važno je napomenuti da nijedna dijeta ne može potpuno eliminisati rizik od raka.

Ukoliko razmišljate o promeni načina ishrane ili imate pitanja o prevenciji karcinoma, preporučuje se razgovor sa lekarom ili nutricionistom koji će vam pružiti individualne savete u skladu sa vašim zdravstvenim potrebama. Za tačnu dijagnozu i savet uvek se obratite stručnjaku.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Hodanje i disanje posle obroka smanjuju nadutost kod žena

Stručnjaci ističu da desetominutna šetnja i svesno disanje olakšavaju varenje i smanjuju nelagodnost

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hodanje i disanje posle obroka smanjuju nadutost kod žena

Stručnjaci ističu da desetominutna šetnja i svesno disanje olakšavaju varenje i smanjuju nelagodnost

Mnoge žene u Srbiji svakodnevno osećaju nadutost nakon obroka, posebno posle obilnijeg ručka ili večere. Iako je uobičajeno da se posle jela odmaramo, stručnjaci iz Beograda predlažu jednostavno rešenje. Pre svega, preporučuju desetominutnu šetnju i pravilno disanje odmah posle obroka. Ova rutina može znatno olakšati varenje i smanjiti osećaj pritiska u stomaku.

Takođe, problem nadutosti nije retkost među ženama različitih uzrasta. Statistike pokazuju da svaka treća žena povremeno ima ovaj problem. Međutim, uz male promene u svakodnevnim navikama moguće je značajno poboljšati osećaj udobnosti posle jela. Nadutost nastaje kada se plinovi zadržavaju u stomaku, što izaziva osećaj težine i neprijatnosti. Na sreću, kombinacija laganog hodanja i svesnog disanja pomaže telu da ovaj proces ubrza. Zbog toga mnoge žene primećuju razliku već nakon nekoliko dana.

Zašto hodanje i disanje posle obroka pomažu kod nadutosti

Kada završite obrok, lagana šetnja od 10 do 15 minuta može ubrzati rad creva i olakšati prolazak plinova. Osim toga, svesno disanje tokom šetnje dodatno podstiče opuštanje mišića stomaka. Pre svega, važno je disati ravnomerno, kroz nos i bez forsiranja. Udahnite tako da stomak lagano ispupčite, a izdahnite mirno i nešto duže. Na taj način, dijafragma pomaže probavnom sistemu da bolje funkcioniše.

Zapravo, ova jednostavna rutina ne zahteva posebnu pripremu ni opremu. Takođe, možete je prilagoditi svom ritmu i vremenskim mogućnostima. S druge strane, žene koje su isprobale ovu naviku često prijavljuju brze rezultate.

Kako primeniti hodanje i disanje posle obroka

Ako želite da smanjite nadutost, izdvojte desetak minuta za šetnju posle svakog obroka. U međuvremenu, obratite pažnju na disanje. Nemojte uvlačiti stomak niti forsirati duboke udise. Umesto toga, fokusirajte se na lagano i mirno disanje. Ovo je posebno važno kod žena koje imaju osetljiv stomak ili često osećaju nelagodnost.

Na kraju, rutina hodanja i svesnog disanja daje vidljive koristi bez dodatnih troškova. „Lagano hodanje i svesno disanje su moj mali ritual posle jela. Osećam se mnogo bolje i lakše,“ ističe Marija Petrović, fitnes instruktorka iz Novog Sada. Pored toga, ona savetuje ženama da slušaju svoje telo i prilagode tempo šetnje svom raspoloženju.

Praktični saveti za smanjenje nadutosti kod žena

Za žene koje često osećaju nadutost posle obroka, preporuka je jednostavna. Nakon svakog obroka krenite u laganu šetnju i obratite pažnju na disanje. Štaviše, birajte stazu ili okruženje koje vam prija. Ova navika može značajno poboljšati kvalitet svakodnevnog života. Konačno, male promene su često dovoljne za veće rezultate.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Zimska depresija kod žena: Simptomi, uzroci i efikasni načini pomoći

Manjak sunčeve svetlosti utiče na raspoloženje žena tokom zime, ali postoje praktična rešenja za prevazilaženje ovih izazova.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zimska depresija kod žena: Simptomi, uzroci i efikasni načini pomoći

Manjak sunčeve svetlosti utiče na raspoloženje žena tokom zime, ali postoje praktična rešenja za prevazilaženje ovih izazova.

Sa dolaskom hladnijih meseci, mnoge žene primećuju promene u raspoloženju, energiji i svakodnevnom funkcionisanju. Ključna tema, zimska depresija (poznata i kao sezonski afektivni poremećaj), pogađa žene u Srbiji najčešće između 20. i 50. godine. Ovaj zdravstveni problem javlja se kada su dani kraći, a sunčeve svetlosti ima manje. Statistika pokazuje da su žene pogođene dvostruko češće od muškaraca, a poremećaj se javlja kod 2 do 5 odsto odraslih osoba. Ipak, mnoge žene simptome kao što su umor, pojačana potreba za snom i bezvoljnost često zanemaruju, misleći da su posledica običnog umora ili stresa.

Zimska depresija nije znak slabosti niti lenjosti. Zbog smanjenog izlaganja svetlu, nivo hormona serotonina (hormon dobrog raspoloženja) opada, dok telo proizvodi više melatonina (hormon sna). Kao rezultat, žene se češće osećaju pospano i povlače se iz društva, dok potreba za slatkišima i ugljenim hidratima raste. Takođe, simptomi mogu trajati od novembra do marta, što utiče na svakodnevni život, odnose i radne obaveze.

Kako prepoznati simptome i razlikovati ih od običnog umora

Najčešći simptomi koje donosi zimska depresija uključuju osećaj umora, gubitak motivacije, povlačenje iz društva i pojačanu želju za snom. Međutim, pored toga, mnoge žene primećuju povećan apetit i potrebu za slatkišima, što dodatno može uticati na samopouzdanje i zdravlje. Iako se simptomi često pogoršavaju sa dolaskom zime, važno je razlikovati ih od svakodnevnog umora. Ako osećate iscrpljenost i bezvoljnost duže od dve nedelje i to utiče na vašu svakodnevicu, obratite pažnju na ove znakove.

Takođe, ignorisanje simptoma može dovesti do dubljih problema sa mentalnim zdravljem. S druge strane, mnoge žene primećuju poboljšanje raspoloženja već sa prvim sunčanim danima, što potvrđuje povezanost sa manjkom svetlosti tokom zime.

Veza između vitamina D, svetlosti i ženskog zdravlja

Vitamin D nastaje u koži pod uticajem sunčevih zraka, ali tokom zime njegov nivo često opada. Osobe koje retko borave napolju posebno su u riziku. Istraživanja pokazuju da nizak nivo vitamina D može povećati rizik od zimske depresije.

Dr Nevena Jovanović, specijalista psihijatrije, ističe: „Vitamin D ima važnu ulogu u održavanju dobrog raspoloženja. Kod žena koje imaju simptome zimske depresije, proveravamo nivo vitamina D i savetujemo dodatke ukoliko je potrebno.”

Osim toga, redovno izlaganje dnevnom svetlu, čak i kada je oblačno, može biti značajno za ublažavanje simptoma. Šetnja tokom dana ili upotreba posebnih lampi za terapiju svetlom mogu doprineti boljem raspoloženju. Na kraju, fizička aktivnost i redovan san dodatno pomažu u održavanju mentalnog zdravlja.

Praktični saveti za svakodnevni život i kada potražiti pomoć

Kako biste ublažili simptome zimska depresija, provedite najmanje 30 minuta dnevno napolju. Takođe, obogatite ishranu namirnicama bogatim vitaminom D kao što su riba, jaja i mlečni proizvodi. Na taj način, telo može lakše nadoknaditi manjak ovog vitamina tokom zime. Pre svega, obratite pažnju na svoje raspoloženje i energiju. Ako primetite da simptomi traju duže od dve nedelje ili ometaju vaš svakodnevni život, javite se svom lekaru.

Na kraju, zapamtite: „Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.”

Iako je zimska depresija česta među ženama, pravovremena reakcija i male promene u svakodnevnom životu mogu pomoći da zimski meseci prođu lakše i sa više energije. Pratite signale svog tela i ne oklevajte da potražite stručnu podršku kada je potrebno.

Pročitaj još

Zdravlje

Mešovita demencija: Prvi znaci koje žene ne bi trebalo da ignorišu

Simptomi mešovite demencije kod žena često nisu očigledni, što otežava pravovremeno prepoznavanje i adekvatan odgovor.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Mešovita demencija: Prvi znaci koje žene ne bi trebalo da ignorišu – mešovita demencija kod žena

Simptomi mešovite demencije kod žena često nisu očigledni, što otežava pravovremeno prepoznavanje i adekvatan odgovor.

Mešovita demencija predstavlja ozbiljan zdravstveni izazov za žene širom sveta. Ovo stanje, koje kombinuje promene u mozgu karakteristične za više vrsta demencije, pogađa najčešće stariju populaciju, ali i mlađe žene mogu biti u riziku. U poslednje vreme, slučaj poznatog glumca Patrika Stjuarta, koji je preminuo u Los Anđelesu okružen porodicom, ponovo je otvorio važno pitanje: kako na vreme prepoznati prve znake mešovite demencije kod žena? Prvi simptomi često se javljaju neprimetno, pa žene i njihove porodice mogu dugo da ih zanemaruju. Zbog toga je ključno znati šta je mešovita demencija i na koje znake treba obratiti posebnu pažnju.

Kako prepoznati prve simptome mešovite demencije kod žena

Mešovita demencija najčešće podrazumeva kombinaciju Alchajmerove bolesti (bolest u kojoj se pamćenje i razmišljanje postepeno pogoršavaju) i demencije sa Levijevim telima (poremećaj sa promenama u pokretima i ponašanju). Iako mnogi simptomi mogu ličiti na tipično starenje, postoje znaci koji ukazuju na ozbiljniji problem. Žene sa ovim stanjem često doživljavaju zaboravnost, teškoće u govoru ili razmišljanju, kao i promene raspoloženja. Osim toga, mogu se pojaviti problemi sa pokretima, ukočenost mišića ili padovi. Ponekad se javljaju i vizuelne halucinacije ili poremećaji sna. Štaviše, prvi simptomi ne moraju nužno biti vezani za pamćenje. Ponekad pažnja, emocionalna nestabilnost ili neobične promene u ponašanju mogu biti prvi alarm da je potrebno potražiti pomoć.

Zašto je rano prepoznavanje važno za žene

Nažalost, mnoge žene simptome mešovite demencije pripisuju stresu ili starenju. Međutim, rano prepoznavanje omogućava brže postavljanje dijagnoze i bolju kontrolu simptoma. Prema istraživanjima, žene češće razvijaju demenciju nego muškarci, a prvi znaci mogu biti prisutni godinama pre nego što postanu očigledni. Takođe, žene su često i glavne negovateljke u porodici, pa mogu prve primetiti promene kod sebe ili bližnjih. Zbog toga treba obratiti pažnju na sve neobične promene u svakodnevnim navikama, posebno ako su praćene problemima sa snom ili halucinacijama.

Izjave stručnjaka i praktične preporuke

Dr Milena Petrović, neurolog, naglašava: „Mešovita demencija je izazov za dijagnostiku jer simptomi variraju. Zato je važno obratiti pažnju na promene u kognitivnim sposobnostima, ali i na motoriku i raspoloženje.“ Ona dodaje: „Žene, kao negovateljke, često prve primete simptome kod svojih bližnjih, ali i kod sebe. Ne treba zanemariti ni manje promene, posebno ako su udružene sa poremećajem sna ili halucinacijama.“

Šta žene mogu da urade i gde da potraže pomoć

Ako primetite zaboravnost, promene u ponašanju, teškoće sa hodom ili neobične snove, obratite se izabranom lekaru ili neurologu. Na taj način možete dobiti jasnu dijagnozu i preporuke za dalji tretman. Osim toga, uključite porodicu i prijatelje u proces brige. Takođe, informišite se o mogućnostima rehabilitacije i grupama za podršku u svojoj zajednici. Pravilna ishrana, fizička aktivnost i mentalna stimulacija mogu pomoći da se simptomi mešovite demencije uspore. Na kraju, najvažnije je ne odlagati odlazak kod lekara i ne zanemarivati prve znake. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu