Connect with us

Lepa&Zdrava

Zašto pas prati vlasnika čak i do kupatila? Razlog nije uvek ono što mislite

Objavljeno pre

,

In Pioneer Park, the Animal Welfare Team of the Go-Change Movement organized an event to collect funds for animal abandonment and an exhibition of dogs waiting for adoption. U Pionirskom parku Tim za dobrobit zivotinja pokreta Kreni-Promeni je organizovao akciju prikupljanja pomoci za napustenje zivotinje i izlozbu pasa koji cekaju udomljavanje. 07, November, 2026, Belgrade - In Pioneer Park, the Animal Welfare Team of the Go-Change Movement organized an event to collect funds for animal abandonment and an exhibition of dogs waiting for adoption. Photo: Antonio Ahel/ATAImages 07, novembar 2026, Beograd - U Pionirskom parku Tim za dobrobit zivotinja pokreta Kreni-Promeni je organizovao akciju prikupljanja pomoci za napustenje zivotinje i izlozbu pasa koji cekaju udomljavanje. Photo: Antonio Ahel/ATAImages

Ako vaš pas ide za vama iz sobe u sobu, čeka ispred vrata i ne odvaja se od vas čak ni kada krenete u kupatilo, verovatno ste se zapitali zbog čega to radi.

Ovakvo ponašanje veoma je često kod pasa, a najčešće ima veze sa njihovom privrženošću vlasniku, radoznalošću i potrebom za društvom.

Psi su društvene životinje

Psi su kroz istoriju razvili snažnu povezanost sa ljudima. Za njih vlasnik predstavlja važan deo svakodnevice, pa nije neobično da žele da budu u njegovoj blizini.

Kada vas prate po kući, moguće je da jednostavno žele da provode vreme sa vama i da učestvuju u svemu što radite.

Radoznalost je takođe važan razlog

Psi istražuju svet pomoću čula mirisa, sluha i vida. Svaka promena u vašem ponašanju može im privući pažnju.

Ako ustanete sa kauča i krenete u drugu prostoriju, pas može poći za vama jer želi da proveri šta se događa.

Ponekad očekuje i da će dobiti poslasticu, igračku ili priliku za šetnju.

Kada bi trebalo obratiti pažnju?

Ukoliko pas ne može da ostane sam ni kratko vreme, postaje uznemiren kada izađete iz kuće, laje, uništava predmete ili pokazuje druge znake stresa, moguće je da ima problem sa odvajanjem.

U takvim situacijama korisno je posavetovati se sa veterinarom ili stručnjakom za ponašanje pasa.

U većini slučajeva, međutim, vaš četvoronožni prijatelj samo želi da bude tamo gde ste i vi.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Nova pravila ponašanja u zgradama: Zbog ovih stvari komšije najčešće ulaze u sukobe

Objavljeno pre

,

Objavio:

Red tile roof seen through a large window in an urban setting.

Život u stambenoj zgradi podrazumeva svakodnevno deljenje prostora sa ljudima različitih navika. Iako većina stanara želi mir i prijatno okruženje, pojedine situacije mogu brzo da prerastu u komšijske rasprave.

Buka, ostavljanje stvari u hodniku, neodgovorno korišćenje zajedničkih prostorija i nepoštovanje kućnog reda samo su neki od razloga zbog kojih dolazi do nesuglasica.

Buka je jedan od najčešćih problema

Glasna muzika, pomeranje nameštaja, bušenje zidova i glasni razgovori u kasnim večernjim satima mogu predstavljati ozbiljan problem za ostale stanare.

Posebno je važno poštovati propisano vreme odmora i voditi računa o tome da zvuk iz stana ne ometa komšije.

Hodnici nisu privatno skladište

Ostavljanje obuće, ormarića, bicikala i drugih predmeta u zajedničkim hodnicima takođe može izazvati nezadovoljstvo. Osim što narušava izgled zgrade, takvo ponašanje može ometati prolaz i predstavljati problem u slučaju evakuacije.

Zajedničke prostorije treba koristiti u skladu sa pravilima zgrade.

Kako izbeći komšijske sukobe?

Najbolje rešenje je otvorena komunikacija. Umesto svađe i neprijatnih poruka na oglasnoj tabli, problem je često moguće rešiti mirnim razgovorom.

Stanari bi trebalo da poštuju kućni red, vode računa o zajedničkim prostorijama i imaju razumevanja za potrebe drugih.

Dobra komšijska atmosfera ne zavisi samo od propisa već i od svakodnevne kulture ponašanja.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto sve više ljudi bira život na selu? Jedna stvar presudila je u korist manjih mesta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Explore rustic architecture and lush greenery in a picturesque village setting.

Život u velikim gradovima donosi brojne mogućnosti, ali i svakodnevne izazove. Gužve, buka, visoki troškovi stanovanja i ubrzan tempo života navode sve više ljudi da razmišljaju o preseljenju u manja mesta i seoska domaćinstva.

Za neke je to želja za mirnijim životom, dok drugi u tome vide priliku da imaju sopstvenu baštu, dvorište i više prostora za porodicu.

Mir i prostor postaju sve važniji

Jedna od najvećih prednosti života na selu jeste mogućnost da se svakodnevica organizuje drugačije. Umesto buke saobraćaja, mnogi uživaju u tišini, zelenilu i neposrednom kontaktu sa prirodom.

Posebno je privlačna mogućnost da porodica ima dvorište, prostor za decu i mesto za uzgoj sopstvenog voća i povrća.

Za ljude koji mogu da rade na daljinu, preseljenje u manje mesto postalo je realnija opcija nego ranije.

Nije sve tako jednostavno

Ipak, život na selu ima i svoje izazove. U pojedinim mestima zdravstvene ustanove, prodavnice, škole i javni prevoz nisu lako dostupni. Zbog toga je automobil često neophodan, a pojedini poslovi zahtevaju svakodnevno putovanje do grada.

Pre odluke o preseljenju važno je razmotriti dostupnost infrastrukture, zaposlenja i osnovnih usluga.

Ipak, za one koji žele više prostora, sporiji ritam i drugačiji način života, selo može predstavljati veoma privlačnu alternativu.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Mnogi ovo rade čim ustanu, a stručnjaci upozoravaju da bi trebalo promeniti jutarnju naviku

Objavljeno pre

,

Objavio:

A man sleeps peacefully in a sunlit bedroom, with soft shadows cast on his face.

Jutro za mnoge počinje gotovo identično – čim otvore oči, posegnu za telefonom, proveravaju poruke, društvene mreže i vesti. Iako ova navika deluje bezazleno, način na koji započinjemo dan može da utiče na naše raspoloženje, koncentraciju i organizaciju obaveza.

Umesto da odmah posegnemo za telefonom, korisnije je da sebi ostavimo nekoliko minuta mira i omogućimo organizmu da se postepeno razbudi.

Zašto nije dobro odmah gledati u telefon?

Kada dan započnemo čitanjem poruka, poslovnih mejlova i negativnih vesti, pažnju odmah usmeravamo na tuđe zahteve i probleme. Umesto da sami odredimo tempo jutra, dozvoljavamo da nas informacije sa ekrana preplave pre nego što smo se potpuno razbudili.

To kod nekih ljudi može doprineti osećaju napetosti i žurbe, naročito ako ih odmah sačekaju poslovne obaveze ili neprijatne vesti.

Kako bi trebalo započeti dan?

Dobra alternativa je da prvih 15 do 20 minuta nakon buđenja provedemo bez telefona. Možemo otvoriti prozor, popiti čašu vode, umiti se, doručkovati ili napraviti kratak plan obaveza.

Važno je i da ne preskačemo doručak ukoliko nam prija i odgovara našem dnevnom ritmu.

Male promene jutarnje rutine mogu pomoći da dan započnemo organizovanije i sa manje nepotrebnog stresa.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link