Connect with us

Lepa&Zdrava

Više ne važi pravilo 120/80: Evo koliki krvni pritisak se smatra normalnim u odnosu na godine

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Gustavo Fring

Mnogi i dalje veruju da je vrednost 120/80 mmHg jedini pokazatelj zdravog krvnog pritiska. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ta brojka predstavlja idealnu vrednost, ali ne i jedinu koja se smatra normalnom. Sa godinama se menjaju krvni sudovi i organizam, pa se razlikuju i referentne vrednosti krvnog pritiska.

Da li je 120/80 jedina normalna vrednost?

Iako se godinama upravo 120/80 navodio kao “zlatni standard”, lekari danas ističu da procena krvnog pritiska zavisi od više faktora, među kojima su godine, opšte zdravstveno stanje i prisustvo drugih bolesti.

Zbog prirodnih promena u elastičnosti krvnih sudova, vrednosti koje su uobičajene kod osobe od 25 godina nisu iste kao kod osobe starije od 60 godina.

Orijentacione vrednosti krvnog pritiska prema godinama

Prema stručnim smernicama, prosečne vrednosti mogu izgledati ovako:

  • 20–30 godina: oko 120/75 do 125/80 mmHg
  • 30–40 godina: oko 125/80 do 130/85 mmHg
  • 40–50 godina: oko 130/85 do 135/85 mmHg
  • 50–60 godina: oko 135/85 do 140/90 mmHg
  • Stariji od 60 godina: do 140/90 mmHg, uz redovne lekarske kontrole.

Važno je naglasiti da ove vrednosti predstavljaju orijentir i ne mogu same po sebi da potvrde ili isključe dijagnozu. Jedno pojedinačno merenje nije dovoljno za procenu zdravstvenog stanja.

Različite preporuke Evrope i Amerike

Evropske i američke smernice razlikuju se kada je reč o granici za povišen krvni pritisak.

Američke preporuke, koje su uvedene 2017. godine, smatraju da hipertenzija prvog stepena počinje već pri vrednostima od 130–139/80–89 mmHg, dok evropski stručnjaci u tim slučajevima prvenstveno preporučuju promenu životnih navika, a ne odmah uvođenje terapije.

Prema objašnjenju interniste, kardiologa i kliničkog hipertenziologa prof. dr Vesne Stojanov, vrednosti 140/90 mmHg i više uglavnom zahtevaju lečenje koje podrazumeva kombinaciju promena životnog stila i, po potrebi, terapije lekovima.

Zašto je hipertenzija opasna?

Povišen krvni pritisak često ne izaziva nikakve simptome, zbog čega ga nazivaju i “tihim ubicom”. U velikom broju slučajeva uzrok nije moguće precizno utvrditi, a bolest može godinama napredovati neprimećeno.

Kada se simptomi ipak pojave, najčešće uključuju:

  • glavobolju, posebno u predelu potiljka,
  • zujanje u ušima,
  • svetlucanje ili smetnje pred očima,
  • osećaj pritiska ili bola u grudima.

Prema dostupnim podacima, nelečena hipertenzija značajno povećava rizik od moždanog udara, dok Svetska zdravstvena organizacija upozorava da veliki broj ljudi ni ne zna da ima povišen krvni pritisak.

Kako pravilno izmeriti krvni pritisak?

Da bi rezultati bili što pouzdaniji, preporučuje se da pritisak merite:

  • ujutru pre prve kafe i uveče,
  • nakon najmanje pet minuta odmora u sedećem položaju,
  • nekoliko dana uzastopno u približno isto vreme.

Lekari savetuju da se vodi dnevnik merenja tokom sedam dana, jer prosečne vrednosti daju mnogo realniju sliku od jednog slučajnog merenja.

Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne može zameniti pregled lekara. Ukoliko su vrednosti krvnog pritiska duže vreme povišene ili imate tegobe, obavezno se obratite svom izabranom lekaru ili kardiologu.

Pročitaj još

Zdravlje

Manje intenzivna hemoterapija kao opcija za žene sa HER2-pozitivnim rakom dojke

Kraća i blaža terapija donosi nadu ženama sa ovim tipom karcinoma i smanjuje nuspojave

Objavljeno pre

,

Objavio:

Manje intenzivna hemoterapija kao opcija za žene sa HER2-pozitivnim rakom dojke

Kraća i blaža terapija donosi nadu ženama sa ovim tipom karcinoma i smanjuje nuspojave

Nedavno istraživanje u Sjedinjenim Američkim Državama donosi ohrabrujuće vesti za žene koje se suočavaju sa HER2-pozitivnim rakom dojke. Naučnici su ispitali kako manje intenzivna hemoterapija može pomoći ženama sa HER2-pozitivnim rakom dojke, što je posebno važno jer ovaj tip bolesti često pogađa žene u mlađoj i srednjoj životnoj dobi. U studiji je učestvovalo 2.175 žena u stadijumu II do IIIA bolesti, a cilj je bio da se proceni efikasnost kraće terapije.

Tokom istraživanja, žene su primale 12-nedeljnu terapiju poznatu kao THP, koja sadrži jedan lek iz grupe taksana i dva ciljana leka za HER2 receptor (trastuzumab i pertuzumab). Međutim, one žene koje su ostvarile potpuni odgovor na terapiju nisu dobijale dodatnu hemoterapiju posle operacije, već su nastavile samo sa ciljanom terapijom. Kao rezultat, manje žena je bilo izloženo dugotrajnim nuspojavama agresivne hemoterapije.

Rezultati manje intenzivne hemoterapije kod HER2-pozitivnog raka dojke

Rezultati pokazuju da je potpuni nestanak raka u tkivu postignut kod 43,8% ispitanica. Zanimljivo je da je kod žena sa tumorima koji nisu zavisni od estrogena (ER-negativni tumori), procenat potpunog odgovora bio čak 63,7%, dok je kod onih sa ER-pozitivnim tumorima uspešnost iznosila 32,4%. Zbog toga, deo pacijentkinja sa određenim tipovima tumora može biti pošteđen dodatne hemoterapije.

Takođe, istraživači su koristili molekularni test HER2DX. Kod žena sa visokim skorom na testu, potpuni odgovor postignut je u 68% slučajeva, dok je kod niskog skora bio samo 19%. Ovi podaci naglašavaju važnost preciznog određivanja tipa tumora i korišćenja savremenih testova za bolje planiranje lečenja.

Kako novi nalazi mogu uticati na žene u terapiji

Za mnoge žene, opcija manje intenzivne hemoterapije znači manji fizički i emotivni teret. Osim toga, personalizacija terapije može poboljšati kvalitet života tokom i nakon lečenja. Ipak, važno je napomenuti da se rezultati dugoročnih ishoda još prate, pa su konsultacije sa lekarom neophodne pre svake odluke.

Dr Nadine Muskatel Tung, medicinski onkolog iz Beth Israel Deaconess Medical Center u Bostonu, ističe: „Naš cilj nije samo da pacijentkinjama damo manje terapije. Želimo da svakoj damo baš onu terapiju koja joj je potrebna za najbolji mogući ishod, a da pritom izbegnemo nepotrebnu hemoterapiju.“

Praktični saveti za žene sa HER2-pozitivnim rakom dojke

Ako ste suočeni sa dijagnozom HER2-pozitivnog raka dojke, razgovarajte sa svojim onkologom o mogućnostima personalizovane terapije. Pitajte da li je za vas relevantan molekularni test ili kraća terapija. Takođe, redovno pratite preporuke stručnjaka i ne donosite odluke o prekidu terapije na svoju ruku. Na kraju, svaka žena ima jedinstvenu situaciju i lečenje mora biti individualno prilagođeno.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Akupresurna prostirka olakšava napetost i umanjuje bol u mišićima

Žene širom Srbije otkrivaju prednosti ove prirodne metode za opuštanje posle napornog dana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Akupresurna prostirka olakšava napetost i umanjuje bol u mišićima

Žene širom Srbije otkrivaju prednosti ove prirodne metode za opuštanje posle napornog dana

Sve veći broj žena u Srbiji traži rešenja za svakodnevni stres i bol u mišićima. Zato mnoge isprobavaju akupresurna prostirka. Ovaj jednostavan rekvizit pomaže ženama koje satima sede na poslu ili osećaju napetost u leđima i vratu. Bol i umor često prate savremeni način života, posebno kod žena koje balansiraju posao, porodicu i fizičku aktivnost. Kao rezultat toga, mnoge su u potrazi za prirodnim i praktičnim rešenjem.

Akupresurna prostirka ima stotine plastičnih bodlji koje pritiskaju određene tačke na telu. Na taj način, podstiče cirkulaciju (kretanje krvi) i pomaže mišićima da se opuste. Takođe, korisnice često primete olakšanje već nakon nekoliko minuta korišćenja. Štaviše, mnoge žene izjavljuju da im redovno korišćenje prostirke olakšava san i smanjuje napetost posle stresnog dana.

Kako koristiti akupresurna prostirka za svakodnevno opuštanje

Za optimalne rezultate, stručnjaci savetuju da akupresurna prostirka bude deo dnevne rutine. Pre svega, preporučuje se da žene počnu sa 5 do 10 minuta dnevno. U međuvremenu, vreme korišćenja može se postepeno povećavati. Pored toga, prostirku možete koristiti dok čitate, gledate serije ili slušate muziku. Na taj način, akupresurna prostirka ne zahteva mnogo vremena i lako se uklapa u svakodnevne obaveze.

Osim toga, fizioterapeuti i instruktori fitnesa često preporučuju ovu metodu svojim klijentkinjama. Natascha Grief, NASM-CPT, objašnjava: „Redovno korišćenje akupresurne prostirke može pomoći u smanjenju napetosti mišića i poboljšanju opšteg osećaja opuštenosti.“ Međutim, ona ističe: „Važno je slušati svoje telo i početi postepeno, posebno ako ste osetljiviji na bol.“

Praktične preporuke prilikom izbora i upotrebe

Na tržištu postoje različiti modeli. Neki su intenzivniji, dok su drugi blaži i namenjeni osobama sa osetljivijom kožom. Prilikom izbora, obratite pažnju na materijal i veličinu. Takođe, proverite da li uz prostirku dolazi jastuk za vrat, jer može dodatno olakšati napetost u gornjem delu tela.

Pored toga, akupresurna prostirka je lagana i praktična za putovanja. Možete je koristiti i van kuće. Ipak, važno je napomenuti da akupresurna prostirka ne može zameniti medicinski tretman. Ako imate hronične bolove, kožna oboljenja ili ste trudni, obavezno se konsultujte sa lekarom pre upotrebe. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Na kraju, akupresurna prostirka može biti odličan dodatak rutini opuštanja. Tako žene mogu lakše upravljati stresom i poboljšati kvalitet svakodnevnog života.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Svekrva joj dala 2.000 evra za svadbu, a sedam godina kasnije tražila novac nazad sa kamatom: Istina koju je slučajno čula šokirala ju je

Objavljeno pre

,

Objavio:

A groom kisses his bride's forehead during their outdoor wedding ceremony.

Kada je Jelena na svadbi od svekrve dobila 2.000 evra, verovala je da je reč o iskrenom poklonu za početak zajedničkog života. Međutim, sedam godina kasnije, kada su ona i suprug štedeli za prvo porodično letovanje sa ćerkom, usledio je šok – svekrva je zatražila da joj vrate novac, i to sa kamatom.

Situacija je postala još neprijatnija kada je Jelena slučajno čula razgovor u kojem je svekrva otkrila da novac zapravo nije bio njen, već da je pripadao njenom pokojnom suprugu.

Pod pritiskom i neprijatnim komentarima pred rodbinom, Jelena je odlučila da svekrvi vrati deo novca, uz obećanje da će ostatak isplatiti u narednih godinu dana. Ipak, presekla je i jasno joj stavila do znanja da više ne želi da trpi takav odnos.

Ova porodična priča otvorila je pitanje koje je mnoge navelo na razmišljanje: može li se svadbeni poklon godinama kasnije pretvoriti u dug i da li novac zaista može da bude važniji od porodičnih odnosa?

Pročitaj još

U Trendu