Connect with us

Lepa&Zdrava

Najopasniji deo dana nije uvek kada je temperatura najviša: Evo kada treba posebno paziti na sunce

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Mikhail Nilov

Tokom vrelih letnjih dana mnogi gledaju samo temperaturu i izbegavaju boravak napolju kada termometar pokaže najviše vrednosti. Međutim, temperatura vazduha nije jedini pokazatelj rizika od sunca.

Ultraljubičasto (UV) zračenje može biti veoma jako i pre nego što temperatura dostigne svoj dnevni maksimum.

UV zračenje je ključno

Jačina UV zračenja zavisi od više faktora – položaja Sunca, doba dana, godišnjeg doba, oblačnosti i nadmorske visine.

Uobičajeno pravilo je da je UV zračenje najjače oko sredine dana, nekoliko sati pre i posle lokalnog solarnog podneva. Zato ni prijatnija temperatura u jutarnjim ili kasnijim popodnevnim satima ne znači da je rizik od UV zraka zanemarljiv.

Kako da se zaštitite?

Ako morate da budete napolju kada je UV indeks visok, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih mera:

  • potražite hladovinu, posebno oko sredine dana;
  • nosite laganu odeću koja pokriva kožu;
  • koristite šešir ili kačket i naočare sa UV zaštitom;
  • nanesite kremu za zaštitu od sunca na izložene delove kože;
  • posebno zaštitite decu.

Važno je imati na umu da oblaci ne blokiraju uvek UV zračenje u potpunosti, pa zaštita može biti potrebna i kada Sunce nije direktno vidljivo.

Ne gledajte samo temperaturu

Dan sa nešto nižom temperaturom može imati visok UV indeks, dok najtopliji deo dana ne mora u svakom trenutku da se poklopi sa najjačim UV zračenjem.

Zato je, kada planirate boravak na otvorenom, korisnije pogledati UV indeks, a ne samo temperaturu.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto se najlepše ideje javljaju pred spavanje? Mozak tada radi drugačije nego tokom dana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako pronaći idealno vreme za spavanje i povećati energiju tokom dana

Dešava li vam se da tokom dana ne možete da pronađete rešenje za neki problem, a onda vam se baš pred spavanje odjednom pojavi ideja koja sve menja? Mnogi ljudi primećuju da im se najbolje misli javljaju kada se umire, ugase svetla i prestanu svakodnevne obaveze.

Ovaj fenomen ima veze sa načinom na koji mozak obrađuje informacije i prelazi iz aktivnog dnevnog režima u stanje opuštanja.

Kada nestanu ometanja, misli postaju slobodnije

Tokom dana pažnju nam često odvlače posao, poruke, razgovori i brojne obaveze. Mozak je usmeren na rešavanje konkretnih zadataka, pa nema mnogo prostora za slobodno povezivanje različitih ideja.

Pred spavanje se broj spoljašnjih ometanja smanjuje. Kada se opustimo, misli mogu slobodnije da prelaze sa jedne teme na drugu.

Mozak nastavlja da obrađuje informacije

Čak i kada prestanemo aktivno da razmišljamo o nekom problemu, mozak nastavlja da obrađuje informacije.

Povezivanje ranije stečenih znanja i iskustava ponekad može dovesti do novog uvida. Zbog toga nam rešenje može delovati kao da se pojavilo niotkuda.

Zašto je važno zapisati ideju?

Jedan od problema sa idejama koje se javljaju pred spavanje jeste to što ih često zaboravimo već sledećeg jutra.

Zato je korisno držati svesku ili papir pored kreveta i zapisati najvažnije misli. Dovoljno je nekoliko rečenica koje će vas podsetiti na ono što ste zamislili.

Kako da podstaknete kreativno razmišljanje?

Pored kvalitetnog sna, kreativnosti mogu doprineti šetnja, pauze tokom rada, čitanje i vreme provedeno bez telefona.

Ne treba očekivati da će svaka ideja koja se pojavi pred spavanje biti najbolje rešenje, ali takvi trenuci mogu biti korisni za razmišljanje i pronalaženje novih perspektiva.

Ponekad je upravo odmor ono što nam nedostaje da bismo problem sagledali iz drugačijeg ugla.

Pročitaj još

Ishrana

Brzi kolač sa jabukama i cimetom: Miris koji će ispuniti celu kuću, a pravi se od nekoliko sastojaka

Objavljeno pre

,

Objavio:

Starinski kolač sa jabukama koji osvaja toplinom i mirisom

Kada poželite nešto slatko, a nemate mnogo vremena za komplikovanu pripremu, jednostavan kolač sa jabukama i cimetom može biti pravi izbor. Mekan, sočan i mirisan, idealan je uz popodnevnu kafu ili čaj.

Za pripremu su potrebni sastojci koje većina domaćinstava već ima u kuhinji.

Sastojci

  • 3 srednje jabuke
  • 2 jajeta
  • 150 g šećera
  • 100 ml ulja
  • 150 ml mleka
  • 250 g brašna
  • 1 kesica praška za pecivo
  • 1 kašičica cimeta
  • 1 kesica vanilin šećera
  • Malo šećera u prahu za posipanje

Priprema

Najpre oljuštite jabuke, uklonite semenke i isecite ih na sitne kockice ili ih krupno izrendajte.

U većoj posudi umutite jaja sa šećerom i vanilin šećerom. Dodajte ulje i mleko, pa sve dobro sjedinite.

U posebnoj posudi pomešajte brašno, prašak za pecivo i cimet. Suve sastojke postepeno dodajte u smesu sa jajima i mešajte dok ne dobijete ujednačenu masu.

Na kraju dodajte pripremljene jabuke i lagano promešajte.

Smesu sipajte u podmazan pleh ili kalup obložen papirom za pečenje.

Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180 stepeni oko 35 do 40 minuta. Proverite čačkalicom da li je kolač pečen.

Kada se malo prohladi, pospite ga šećerom u prahu i isecite na kocke.

Tajna sočnog kolača

Najbolje je koristiti jabuke koje imaju izraženiju aromu i dovoljno soka. One će kolaču dati prirodnu slatkoću i mekanu teksturu.

Kolač možete poslužiti samostalno ili uz kuglu sladoleda od vanile.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto jež izlazi noću i gde provodi dan? Mala životinja krije zanimljiv način života

Objavljeno pre

,

Objavio:

animal, hedgehog, mammal, insectivorous, gardens, grass, autumn, thorns, nature

Ježevi su među najprepoznatljivijim stanovnicima naših vrtova, dvorišta i zelenih površina. Ipak, iako ih mnogi ljudi povremeno primete, posebno tokom toplijih meseci, malo ko zna kako izgleda njihov svakodnevni život.

Ove male životinje uglavnom su aktivne noću, dok dan provode skrivene na bezbednim mestima.

Noć je vreme za potragu za hranom

Ježevi su pretežno noćne životinje. Kada padne mrak, izlaze iz svojih skrovišta i kreću u potragu za hranom.

Njihovu ishranu čine različiti beskičmenjaci, poput insekata, glista i puževa, ali mogu jesti i druge dostupne izvore hrane.

Zbog toga ih ljudi često sreću u baštama i dvorištima, gde pronalaze povoljne uslove za život.

Gde se kriju tokom dana?

Tokom dana ježevi se odmaraju u skrovitim mestima. To mogu biti gomile lišća, žbunje, prostori ispod granja ili druga zaštićena mesta.

Zbog toga je važno da se prilikom sređivanja dvorišta obrati pažnja na gomile lišća i granja koje mogu predstavljati njihovo sklonište.

Zašto se sklupčaju kada osete opasnost?

Najpoznatija odbrambena reakcija ježa jeste sklupčavanje. Kada oseti pretnju, ova životinja uvlači glavu i noge, a bodlje postaju zaštita od potencijalnih napadača.

Bodlje nisu otrovne, ali predstavljaju veoma efikasnu fizičku odbranu.

Kako možemo da im pomognemo?

Ako želite da vaše dvorište bude pogodnije za ježeve, možete ostaviti jedan miran, prirodan kutak sa lišćem i grančicama.

Važno je i da obratite pažnju na upotrebu pesticida, kao i da proverite teren pre košenja visoke trave ili uklanjanja gomila lišća.

Ako pronađete povređenog ili izrazito iscrpljenog ježa, najbolje je da se obratite veterinaru ili organizaciji koja se bavi zbrinjavanjem divljih životinja.

Malo prirodnog prostora u dvorištu može napraviti veliku razliku za životinje koje žive u našem okruženju.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link