Connect with us

Ishrana

Pravilno pranje sremuša: ključan korak za sigurno uživanje u divljem luku

Divlji beli luk je zdrav, ali neophodno je temeljno ga oprati zbog rizika od parazita sa šumskog tla

Published

on

Foto Izvor:

Divlji beli luk je zdrav, ali neophodno je temeljno ga oprati zbog rizika od parazita sa šumskog tla

Sremuš, poznat i kao divlji beli ili medveđi luk, postao je omiljen prolećni izbor u mnogim domaćinstvima širom Srbije. Ova biljka se od davnina koristi zbog svojih lekovitih svojstava, naročito među ženama koje žele da svojoj porodici obezbede prirodne izvore zdravlja. Sremuš se uglavnom konzumira sirov, u salatama ili kao dodatak raznim jelima, a poznat je po tome što pozitivno utiče na imuni sistem, krvni pritisak i proces varenja.

Ipak, važno je imati na umu da sremuš raste na šumskom tlu, što ga izlaže mogućnosti kontaminacije jajima parazita Echinococcus multilocularis, poznatog kao lisičja pantljičara. Ovaj parazit može prouzrokovati ozbiljnu bolest jetre, alveolarnu ehinokokozu, koja se razvija sporo i često ostaje neprimećena dugi niz godina. Infektolog dr Milena Petrović upozorava: ‘zaraza se najčešće prenosi unošenjem sirovih, neoprane hrane sa šumskog tla ili kontaktom sa zaraženim životinjama.’

Lisičja pantljičara je najčešće prisutna kod lisica, vukova i sitnih glodara, ali i kućni ljubimci poput pasa i mačaka povremeno mogu biti prenosioci. Do infekcije kod ljudi dolazi unošenjem jaja parazita preko prljavih ruku, zagađene hrane ili vode. Alveolarna ehinokokoza zahteva dugotrajno i skupo lečenje, a potpuno izlečenje je retkost.

Pošto se sremuš kod nas najčešće jede sirov, stručnjaci preporučuju poseban oprez u pripremi. Listove je potrebno temeljno oprati u toploj vodi, a idealno je ostaviti ih potopljene sat do dva pre konzumacije, a zatim ih još jednom dobro isprati. Ovaj jednostavan postupak značajno smanjuje rizik od infekcije, a pri tome ne umanjuje korisne efekte koje sremuš ima na zdravlje.

Za žene koje brinu o zdravlju porodice, bitno je da budu informisane o mogućim zdravstvenim rizicima i da sremuš pripremaju na bezbedan način. Uz pažljivo pranje i pravilnu obradu, sremuš može ostati dragocen dodatak ishrani i saveznik u očuvanju zdravlja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Kremasti domaći sladoled od jagoda: zdrav izbor za vrele letnje dane

Osvežite se laganim i prirodnim desertom od jagoda koji možete lako napraviti kod kuće, bez posebne opreme

Published

on

Osvežite se laganim i prirodnim desertom od jagoda koji možete lako napraviti kod kuće, bez posebne opreme

Kada temperature porastu, svi tražimo načine da se rashladimo, a domaći sladoled od jagoda je savršeno rešenje za one koji žele da izbegnu industrijske sladolede i biraju sastojke sami. Ova poslastica se priprema brzo i lako, ne zahteva napredne kuhinjske aparate, a idealna je za zajedničke trenutke sa porodicom ili prijateljicama tokom toplih dana.

Jagode su poznate po bogatom ukusu i brojnim benefitima za zdravlje, što ih čini odličnim izborom za pripremu domaćeg sladoleda. Recept je jednostavan i zahteva minimalno vremena, što ga čini posebno praktičnim za zaposlene žene i mame koje žele da porodici pruže prirodan i osvežavajući desert.

Za izradu sladoleda biće vam potrebno: 400 grama svežih jagoda, 200 mililitara slatke pavlake, 150 grama grčkog jogurta, tri kašike meda ili šećera i kašičica limunovog soka. Jagode operite i očistite, pa ih izmiksajte u blenderu dok ne dobijete potpuno glatku voćnu bazu. Nakon toga dodajte slatku pavlaku, grčki jogurt, zaslađivač po izboru i limunov sok, pa sve zajedno kratko umutite dok ne dobijete kremastu smesu. Ovaj spoj sastojaka daje sladoledu savršenu teksturu i osvežavajući ukus, dok limun unosi blagu notu svežine.

Smesu sipajte u posudu sa poklopcem i stavite u zamrzivač na najmanje četiri do pet sati. Da bi sladoled bio što kremastiji, preporučuje se da ga tokom zamrzavanja jednom ili dva puta promešate, čime ćete izbeći stvaranje velikih kristala leda i dobiti glatku strukturu koja je često bolja od kupovne varijante.

Nakon što se sladoled dovoljno stegne, poslužite ga u omiljenim činijama i ukrasite svežim jagodama, listićima mente ili, po želji, rendanom belom čokoladom. Po ukusu možete dodati i sitne komadiće voća ili mrvljeni keks – savršeno za decu i odrasle.

Ovaj desert nije samo ukusan, već i praktičan izbor za sve koji vode računa o zdravoj ishrani, jer sami određujete količinu šećera i birate kvalitetne sastojke. Tako unapređujete navike u ishrani cele porodice, a sladoled može postati omiljeni letnji ritual. “Domaći recepti su najbolja garancija za zdravlje porodice”, kaže Sanja Paunović, majka dvoje dece koja često priprema ovakve poslastice.

Priprema ovog sladoleda može biti i zabavna porodična aktivnost, idealna prilika da svi zajedno uživate u sezoni jagoda i osvežavajućim ukusima leta.

Pročitaj još

Ishrana

Zdravlje u tanjiru: Zašto tikvice ne treba ljuštiti pre kuvanja

Kora tikvica je bogata vitaminima i vlaknima – stručnjaci savetuju da ih samo dobro operete i pripremite sa sve korom.

Published

on

Kora tikvica je bogata vitaminima i vlaknima – stručnjaci savetuju da ih samo dobro operete i pripremite sa sve korom.

Tikvice su nezaobilazan deo letnje ishrane mnogih žena, ali često grešimo kada pre pripreme uklanjamo njihovu koru. Registrovana dijetetičarka Lara Whitson ističe da upravo u kori ovog povrća leži najviše vitamina C i B6. Umesto ljuštenja, dovoljno je da tikvice detaljno operete pod mlazom vode kako biste sačuvali sve njihove nutricionističke vrednosti.

Osim što su bogate vitaminima, tikvice sa korom obiluju vlaknima, mineralima i biljnim jedinjenjima korisnim za zdravlje. Njihova tanka i blaga kora ne menja ukus ili teksturu jela, pa se lako uklapa u različite recepte. Redovno konzumiranje tikvica sa korom posebno je korisno ženama koje vode računa o unosu kalorija i žele da poboljšaju zdravlje creva.

Velika prednost tikvica je niska kalorijska vrednost – savršene su kao zamena za klasičnu testeninu. Popularni „zudle“, odnosno rezanci od tikvica, imaju svega 30 do 40 kalorija po šolji, dok ista količina pšenične testenine sadrži oko 200 kalorija. Ovakve rezance preporučuju žene koje žele lagan, ukusan obrok, bez suvišnih ugljenih hidrata i griže savesti. Zudle su odličan izbor i za osobe sa dijabetesom, jer ne izazivaju nagle skokove šećera u krvi. Dijetetičarka Whitson savetuje da se zudle pripremaju kratkim blanširanjem ili laganim dinstanjem, kako bi zadržale čvrstoću.

Vlakna iz kore tikvica doprinose zdravlju creva i boljem varenju – jedno srednje povrće sadrži oko 2 grama vlakana. Žene koje se bore sa zatvorom ili nadutošću mogu primetiti poboljšanje upravo zahvaljujući redovnoj konzumaciji ovog povrća. Vlakna takođe hrane korisne bakterije u crevima, što jača imunitet i doprinosi opštem zdravlju. Tikvice su bogate i vitaminom C, ključnim za snažan imunitet i brži oporavak tkiva.

Pored toga, tikvice sadrže vitamin B6, gvožđe i vitamin C, pa njihova konzumacija može doprineti prevenciji anemije. Kako objašnjava Whitson: „Nizak nivo vitamina B6 i gvožđa može dovesti do anemije. Vitamin C iz tikvica dodatno pomaže telu da bolje apsorbuje gvožđe.“

Zato stručnjaci preporučuju da tikvice pred pripremu samo dobro operete, bez ljuštenja kore, kako biste iskoristili sve korisne sastojke. Tikvice sa korom idealne su za salate, grilovana jela, supe i čorbe, pružajući podršku zdravlju žena tokom svih životnih faza.

Pročitaj još

Ishrana

Tajna uživanja Grkinja u tavernama: kako naručuju i dele hranu

Otkrijte jednostavne navike koje donose autentično grčko iskustvo i bogatstvo ukusa na sledećem letovanju

Published

on

Otkrijte jednostavne navike koje donose autentično grčko iskustvo i bogatstvo ukusa na sledećem letovanju

Letovanje u Grčkoj mnogima je omiljeno, ali malo žena zaista zna kako lokalke uživaju u tavernama. Srpkinja Marija Mikić, koja živi u Grčkoj, podelila je na društvenim mrežama kako Grkinje naručuju i dele hranu, što može potpuno promeniti vaš doživljaj taverne. Ako želite opuštenu atmosferu i raznovrsne ukuse, dovoljno je da usvojite nekoliko lokalnih navika.

Za razliku od tipičnih turista, Grkinje ne naručuju svaka svoje pojedinačno jelo, već se dogovaraju i biraju više jela koja zajednički dele. Marija navodi: “Turisti često uzmu grčku salatu i po jedno glavno jelo. Grci naruče skoro ceo meni, sve stave na sredinu i počinje prava gozba.” Tako nastaje bogata trpeza i vesela atmosfera, jer svi probaju sve.

Predjela su deo tradicije. Na početku obroka na sto se iznosi hleb, salata od patlidžana, ikra ili klasična grčka salata, a zatim slede razna meza: ćuftice od tikvica, mini pite sa suvim mesom, saganaki sir, riba ili sardine na žaru. “Sto se polako puni malim tanjirima, svako uzima šta mu prija i svi probaju sve”, ističe Marija.

Ovakav način obedovanja u grčkim tavernama nije samo stvar hrane, već i posebnog stila života. Obroci traju dugo, razgovori teku lagano, a zajedništvo je u središtu svega. Deljenje hrane omogućava svima da uživaju u raznim ukusima i dodatno se zbliže. Marija kaže: “Naruči se sve, pa se deli, priča i sedi satima.” Na taj način, ručak postaje mnogo više od običnog obroka, a preporuke konobara često vas vode do novih specijaliteta.

Ako želite da doživite atmosferu kao Grkinje, sledeći put u taverni dogovorite porodičnu ili prijateljsku narudžbinu. Podelite što više predjela i nekoliko glavnih jela, a obavezno pitajte konobara šta preporučuje tog dana. Svaki zalogaj delite s društvom – možda otkrijete novo omiljeno jelo. Ukoliko više volite da svako ima svoj tanjir, i to je u redu, ali prirodno je da neko ponudi svoj deo na probu. Na kraju, ono što čini grčko iskustvo posebnim su zajednički trenuci, priča i smeh.

Isprobajte ovaj lokalni pristup tokom sledećeg letovanja i možda baš tada stvorite najlepše uspomene, usvajajući deo grčke tradicije. Da li ste vi više za deljenje ili individualni tanjir? Izbor je vaš, ali grčka taverna je mesto gde oba stila lepo funkcionišu.

Pročitaj još

U Trendu