Connect with us

Ishrana

Cimet u jutarnjoj rutini: ima li uticaja na prevenciju Alchajmerove bolesti?

Cinamaldehid iz cimeta donosi brojne benefite za zdravlje mozga, ali nije jedina zaštita od Alchajmera.

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Cinamaldehid iz cimeta donosi brojne benefite za zdravlje mozga, ali nije jedina zaštita od Alchajmera.

Mnoge žene danas traže jednostavne načine da očuvaju zdravlje i umanje rizik od ozbiljnih bolesti poput Alchajmerove. Jedna od popularnih navika je svakodnevno dodavanje cimeta u kafu, ali postavlja se pitanje da li ova praksa zaista može doprineti zaštiti mozga i koliko je efikasna. Cimet je poznat začin koji se koristi u ishrani i tradicionalnoj medicini već vekovima, a njegov glavni aktivni sastojak, cinamaldehid, zaslužan je za specifičan miris i veliki deo korisnih svojstava. Ovaj začin je bogat prirodnim antioksidansima, posebno polifenolima, koji pomažu u neutralisanju slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa, što može usporiti starenje ćelija. Zdravstvene prednosti cimeta su potvrđene kroz brojna istraživanja – pokazano je da može doprineti boljoj regulaciji šećera u krvi povećanjem osetljivosti na insulin i snižavanjem šećera natašte. Ova svojstva posebno su korisna za žene sa insulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2. Redovno i umereno konzumiranje cimeta takođe pomaže u smanjenju holesterola, triglicerida i krvnog pritiska, što doprinosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Cimet ima i izraženo antiinflamatorno i antimikrobno dejstvo – podržava borbu protiv hroničnih upala, sprečava rast određenih bakterija i gljivica, a pozitivan je i za zdravlje usne šupljine. Nutricionista dr Ivana Petrović ističe: “Cimet može biti odličan saveznik u podršci imunom sistemu, ali i zdravlju creva i varenju.” Kada je reč o očuvanju moždanih funkcija, neka istraživanja sugerišu da cimet može pomoći u prevenciji neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove, zahvaljujući antioksidativnim i protivupalnim efektima. Ipak, stručnjaci napominju da su za značajan uticaj potrebni redovna i umerena upotreba. Preporučena dnevna količina je 1 do 3 grama cimeta (odnosno pola do cele kašičice), dok se veće doze ne preporučuju za svakodnevno korišćenje. Samo stavljanje cimeta u kafu, posebno u minimalnim količinama, obično nije dovoljno da se ostvare svi benefiti – idealno je cimet unositi kroz različite obroke kao što su ovsena kaša, smutiji, jogurt ili voće. Prilikom izbora, preporučuje se cejlonski cimet jer je bezbedniji za svakodnevnu upotrebu, dok kasija sadrži više kumarina koji može biti štetan u većim dozama. Na kraju, važno je zapamtiti da nijedna namirnica ne može sama sprečiti pojavu Alchajmerove bolesti. Cimet može biti koristan deo svakodnevnog jelovnika, ali ga treba kombinovati sa uravnoteženom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću i zdravim navikama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Kako izbeći popodnevni umor nakon ručka: saveti endokrinologa za više energije

Sa pravim izborom pića i balansiranom ishranom možete sprečiti nagle padove šećera i umor tokom radnog dana

Published

on

Sa pravim izborom pića i balansiranom ishranom možete sprečiti nagle padove šećera i umor tokom radnog dana

Mnoge žene osećaju nagli pad energije i pospanost nakon ručka, što može poremetiti produktivnost u drugom delu dana. Prema endokrinologu dr Eiriny Eskander, osnovni razlog ovog problema su nagle promene nivoa šećera u krvi izazvane obrocima bogatim ugljenim hidratima ili preobilnim ručkom. Kada pojedemo takav obrok, telo luči više insulina, pa šećer brzo opadne i javlja se osećaj umora, nervoze ili ubrzan rad srca.

“Visok nivo šećera u krvi može se javiti kroz glavobolju i umor, a zatim često sledi nagli pad koji izaziva nervozu i razdražljivost”, ističe dr Eskander. Iako se ovakve oscilacije obično vezuju za dijabetes, stabilan šećer u krvi važan je i za ljude bez ovog stanja.

Glavni uzrok popodnevnog umora leži u sastavu ručka. Obroci sa puno ugljenih hidrata podstiču organizam na pojačano lučenje insulina, što uzrokuje brzi pad šećera sat-dva kasnije. Još jedan faktor je preusmeravanje krvi ka sistemu za varenje nakon obilnog jela, zbog čega se dodatno smanjuje koncentracija i javlja pospanost.

Važno je i kakva pića birate uz obrok. Gazirani sokovi i napici sa puno šećera mogu trenutno povećati šećer u krvi i izazvati još veće oscilacije – istraživanja pokazuju da ovakva pića mogu povisiti šećer čak do 72% za pola sata.

Zato dr Eskander savetuje zeleni čaj kao odličan izbor za ručak ili prepodnevni obrok. „Aktivno jedinjenje EGCG, koje je najzastupljeniji katehin u zelenom čaju, pomaže da izbegnemo nagle padove insulina i šećera u krvi”, ističe ona. Studije su pokazale da svakodnevno konzumiranje zelenog čaja može sniziti nivo glukoze u krvi natašte i poboljšati energiju i raspoloženje.

Zeleni čaj je najbolje piti ujutru ili uz ručak, dok bi uveče trebalo izbegavati zbog prisutnog kofeina koji može poremetiti san. Ipak, dr Eskander naglašava da je najvažnija izbalansirana ishrana, dok napici kao što je zeleni čaj mogu biti korisna dopuna svakodnevnim navikama.

Obratite pažnju na to šta jedete i pijete tokom dana – i male promene mogu značajno uticati na nivo energije i dobro raspoloženje dok ste na poslu.

Pročitaj još

Ishrana

Sočan banana kolač za pola sata: brz desert koji svima uspeva

Iskoristite zrele banane za jednostavan kolač od osnovnih sastojaka, spreman za samo 30 minuta

Published

on

Iskoristite zrele banane za jednostavan kolač od osnovnih sastojaka, spreman za samo 30 minuta

Ako su vam ostale prezrele banane i ne znate šta biste s njima, ovaj brzi kolač je savršeno rešenje. Banana kolač je postao omiljeni izbor za žene koje žele ukusan desert na brzinu – idealan je za neplanirane goste, ali i kao slatkiš uz popodnevnu kafu ili dečiju užinu. Priprema je vrlo jednostavna i ne zahteva posebne veštine – dovoljno je da imate tri zrele banane, dva jaja, 100 grama šećera, jedan vanilin šećer, 100 ml ulja, 200 grama brašna, jedan prašak za pecivo i prstohvat soli. Po želji možete dodati i seckane orahe ili komadiće čokolade kako biste obogatili ukus.

Prvo izgnječite banane viljuškom dok ne dobijete glatku smesu. Zatim u tu masu dodajte jaja i šećer i dobro umutite, ručno ili mikserom. Tokom mešanja dodajte ulje, pa postepeno umešajte brašno koje ste prethodno pomešali s praškom za pecivo i solju. Smesu izlijte u podmazan i pobrašnjen pleh i pecite je u rerni zagrejanoj na 180 stepeni oko 25 do 30 minuta, dok kolač ne porumeni.

Ovaj kolač se izdvaja sočnošću i prirodnom slatkoćom koju daju zrele banane. Poslužite ga sa šećerom u prahu ili uz kuglu sladoleda – odličan je i uz doručak, kao i za popodnevni predah. Domaćice često ističu da je recept nepogrešiv čak i za one bez mnogo iskustva: “Ovaj kolač pravim kad god mi ostanu banane koje niko ne želi da pojede. Uvek je sočan i nestane za čas”, kaže Marija R., domaćica iz Novog Sada.

Kombinacija lakoće pripreme, dostupnih sastojaka i sjajnog ukusa čini ovaj kolač pravim izborom za svaku priliku. Kada ga jednom probate, verovatno će zauzeti stalno mesto u vašoj zbirci omiljenih recepata.

Pročitaj još

Ishrana

Pravilno pranje sremuša: ključan korak za sigurno uživanje u divljem luku

Divlji beli luk je zdrav, ali neophodno je temeljno ga oprati zbog rizika od parazita sa šumskog tla

Published

on

Divlji beli luk je zdrav, ali neophodno je temeljno ga oprati zbog rizika od parazita sa šumskog tla

Sremuš, poznat i kao divlji beli ili medveđi luk, postao je omiljen prolećni izbor u mnogim domaćinstvima širom Srbije. Ova biljka se od davnina koristi zbog svojih lekovitih svojstava, naročito među ženama koje žele da svojoj porodici obezbede prirodne izvore zdravlja. Sremuš se uglavnom konzumira sirov, u salatama ili kao dodatak raznim jelima, a poznat je po tome što pozitivno utiče na imuni sistem, krvni pritisak i proces varenja.

Ipak, važno je imati na umu da sremuš raste na šumskom tlu, što ga izlaže mogućnosti kontaminacije jajima parazita Echinococcus multilocularis, poznatog kao lisičja pantljičara. Ovaj parazit može prouzrokovati ozbiljnu bolest jetre, alveolarnu ehinokokozu, koja se razvija sporo i često ostaje neprimećena dugi niz godina. Infektolog dr Milena Petrović upozorava: ‘zaraza se najčešće prenosi unošenjem sirovih, neoprane hrane sa šumskog tla ili kontaktom sa zaraženim životinjama.’

Lisičja pantljičara je najčešće prisutna kod lisica, vukova i sitnih glodara, ali i kućni ljubimci poput pasa i mačaka povremeno mogu biti prenosioci. Do infekcije kod ljudi dolazi unošenjem jaja parazita preko prljavih ruku, zagađene hrane ili vode. Alveolarna ehinokokoza zahteva dugotrajno i skupo lečenje, a potpuno izlečenje je retkost.

Pošto se sremuš kod nas najčešće jede sirov, stručnjaci preporučuju poseban oprez u pripremi. Listove je potrebno temeljno oprati u toploj vodi, a idealno je ostaviti ih potopljene sat do dva pre konzumacije, a zatim ih još jednom dobro isprati. Ovaj jednostavan postupak značajno smanjuje rizik od infekcije, a pri tome ne umanjuje korisne efekte koje sremuš ima na zdravlje.

Za žene koje brinu o zdravlju porodice, bitno je da budu informisane o mogućim zdravstvenim rizicima i da sremuš pripremaju na bezbedan način. Uz pažljivo pranje i pravilnu obradu, sremuš može ostati dragocen dodatak ishrani i saveznik u očuvanju zdravlja.

Pročitaj još

U Trendu