Connect with us

Kultura

Srpkinja kojoj se divio i patrijarh Pavle: Za nju su govorili da je 200 godina ispred svog vremena

Objavljeno pre

,

Desanka Maksimović bila je jedna od najvećih srpskih pesnikinja. Patrijarh Pavle joj je uručio Orden Svetog Save, a malo je poznato da je pomogla Miri Alečković tokom rata.

Ime Desanke Maksimović zauvek je upisano među najvažnija imena srpske književnosti. Bila je pesnikinja čiji su stihovi rasli iz osećanja, iz naroda, iz vere u dobrotu i iz potrebe da se čovek, uprkos svemu, ne odrekne nade.

Govorilo se da je pisala baš onako kako je živela i osećala – iskreno, nežno, dostojanstveno i bez potrebe da se dopadne bilo kome. Svoje pesme doživljavala je kao decu, a generacije čitalaca učila je da se voli hrabro, tiho i bajkovito, onako kako je i sama umela da voli.

Desanka Maksimović rođena je 16. maja 1898. godine u selu kod Valjeva, kao najstarije od osmoro dece oca Mihajla i majke Draginje. Poticala je iz ugledne porodice, a bila je potomkinja srpskog kneza i vojskovođe Jovana Simića Bobovca.

Foto: Wikipedia.org/B.Milakara

Školovanje ju je odvelo u Beograd, gde je diplomirala na Filozofskom fakultetu. Predavanja je slušala zajedno sa Milošem Crnjanskim, a prve pesme objavljene su joj u književno-političkom časopisu „Misao“.

Pošto ju je posebno zanimala svetska književnost, dobila je stipendiju francuske vlade i nastavila studije u Parizu, gde je provela još godinu i po dana.

Predavala je u školi i upoznala Miru Alečković

Po povratku u Beograd, Desanka Maksimović se opredelila za prosvetni rad. Zaposlila se u Prvoj ženskoj gimnaziji, gde je predavala srpskohrvatski jezik. Upravo tamo upoznala je darovitu učenicu Miru Alečković.

Mira je bila oduševljena svojom profesorkom, a između njih se razvilo prijateljstvo koje nije ometala razlika u godinama. Povezale su ih poezija, radoznalost i ista potreba da se svet razume kroz reč.

Desanka je mladoj Miri pružala veliku podršku. Imala je razumevanja za njenu maštu, ohrabrivala je njen talenat i cenila njene stihove. Mnogi književni kritičari kasnije su Miru Alečković smatrali upravo Desankinom naslednicom.

Spasila Miru Alečković iz logora

Malo je poznato da je Desanka Maksimović, tokom rata, pomogla Miri Alečković da bude spasena iz nemačkog logora Gestapoa, i to uz pomoć Patrijaršije.

Taj podatak dodatno pokazuje kakva je Desanka bila izvan književnosti – ne samo velika pesnikinja, već i osoba koja je imala hrabrosti i spremnosti da pomogne kada je bilo najteže.

Godinama kasnije, Mira Alečković je insistirala da se na Tašmajdanu podigne spomenik Desanki Maksimović. Kada je spomenik izgrađen, Mira, međutim, nije bila pozvana na otvaranje.

Patrijarh Pavle joj uručio Orden Svetog Save

Foto: Printscreen

Desankino delo vremenom je postalo deo kulturnog identiteta Srbije. Njena poezija čitala se u školama, govorila na priredbama, pamtila u porodicama i prenosila s generacije na generaciju.

Zbog izuzetnog doprinosa kulturi, Desanka Maksimović je 1968. godine dobila Orden časti, a 1992. godine patrijarh Pavle uručio joj je Orden Svetog Save.

Tom prilikom govorio je o njenom neprocenjivom delu, ističući značaj koji je imala za srpsku kulturu, jezik i narod. Za pesnikinju koja je čitav život posvetila reči, to je bilo jedno od najdubljih priznanja.

Desanka Maksimović preminula je 1993. godine, ostavljajući iza sebe delo koje nije izgubilo snagu ni posle decenija. Poslednji govor na njenoj sahrani održao je Dobrica Ćosić.

Foto: Printscreen YouTube

Za života, a i posle smrti je ostala izuzetno cenjena i obožavana.

Pogledajte u galeriji i izbor ličnih predmeta Desanke Maksimović koji se čuvaju u njenoj zadužbini:

Pisaća mašina na kojoj je Desanka Maksimović napisala neke od svojih najlepših stihova, kao i jedna unikatna posveta „pesniku divne poezije“ – Petru Pajiću. 

“Bila je 200 godina ispred svog vremena, koliki je melem za uši slušati ovako nešto, prelepo…”, “Ova velika žena zaslužuje aplauz koji bi trajao satima, njen govor treba puštati na rasglasu u školama”, “Tako je, pravi učitelj mora biti i dobar pedagog”, “Svaka njena reč je zlata vredna”, “Satkana od ljubavi, bila je univerzum za sebe”…

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Kultura

Japanski pisac Rju Murakami preminuo u 75. godini života

Poznati autor romana ‘Plavo, gotovo prozirno’ preminuo je u svom domu, a porodica ga je ispratila u tišini.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Japanski pisac Rju Murakami preminuo u 75. godini života – Rju Murakami Plavo gotovo prozirno

Poznati autor romana ‘Plavo, gotovo prozirno’ preminuo je u svom domu, a porodica ga je ispratila u tišini.

Rju Murakami, istaknuti japanski pisac i autor dela ‘Plavo, gotovo prozirno’, preminuo je u 75. godini. Ova vest potresla je književnu javnost u Tokiju i šire, jer je Murakami ostavio dubok trag u savremenoj japanskoj književnosti. Njegovo ime povezano je sa romanom koji je osvojio nagradu Akutagava 1976. godine.

Murakamijev doprinos japanskoj književnosti

Murakami je stvorio svoj prvi roman dok je bio student na Umetničkom univerzitetu Musašino. Ovo delo, ‘Plavo, gotovo prozirno’, odmah je postalo bestseler nakon što mu je dodeljena prestižna nagrada. Zahvaljujući autentičnom stilu i temama koje je obrađivao, Murakami je stekao međunarodno priznanje. Njegovo delo često je inspirisalo nove generacije pisaca.

Kratak životopis i poslednji dani

Murakami je preminuo prošle subote, u svom domu, okružen članovima porodice. Sahrana je održana tiho, u najužem krugu. Iako se povremeno povlačio iz javnosti, njegov uticaj nikada nije slabio. Brojni čitaoci širom sveta i dalje cene njegov doprinos savremenoj književnosti.

Nagrada Akutagava i književno nasleđe

Nagrada Akutagava, koju je dobio 1976. godine, donela je Murakamiju široku popularnost. Osvojio ju je zahvaljujući svom debitantskom romanu. Ova nagrada često se dodeljuje za inovativnost i kvalitet u književnom izrazu. Shodno tome, Murakami je postao jedan od najvažnijih pisaca svoje generacije.

Značaj romana ‘Plavo, gotovo prozirno’

Roman ‘Plavo, gotovo prozirno’ ostavio je snažan utisak na čitaoce i kritiku. Tema romana, kao i način na koji je prikazao japansko društvo, učinili su ga relevantnim i danas. Takođe, Murakamijevo delo često je analizirano u književnim krugovima. Na kraju, njegova smrt predstavlja veliki gubitak za svet književnosti.

Pročitaj još

Kultura

Nastup Sofijske filharmonije na BEMUS-u u Kolarcu 24. oktobra

Sofijska filharmonija, pod vođstvom Najdena Todorova i uz violinistu Sergeja Krilova, nastupiće na BEMUS festivalu u Kolarcu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nastup Sofijske filharmonije na BEMUS-u u Kolarcu 24. oktobra – Sofijska filharmonija koncert Kolarac

Sofijska filharmonija, pod vođstvom Najdena Todorova i uz violinistu Sergeja Krilova, nastupiće na BEMUS festivalu u Kolarcu.

Sofijska filharmonija će 24. oktobra održati koncert u Velikoj sali Kolarčeve zadužbine u Beogradu u okviru 58. izdanja BEMUS festivala. Ovaj nastup je najavljen kao jedan od centralnih događaja festivala i okuplja ljubitelje klasične muzike iz regiona.

Program koncerta i izvođači

Na sceni će orkestar predvoditi Najden Todorov, koji je od 2017. godine šef-dirigent i direktor Sofijske filharmonije. Tokom koncerta pridružiće im se i istaknuti ruski violinista Sergej Krilov. Repertoar uključuje dela kompozitora Stojanova, Rahmanjinova, kao i Mendelsonov čuveni Koncert za violinu i orkestar u e-molu. Ovim izborom programa publika ima priliku da uživa u raznovrsnim muzičkim stilovima i bogatstvu izraza.

Biografija dirigenta i značaj nastupa

Najden Todorov je pre dolaska na čelo Sofijske filharmonije bio muzički direktor Opere i filharmonije u Plovdivu, kao i direktor Državne opere u Ruseu. Njegovo iskustvo i umetnički izraz doprinose kvalitetu nastupa ovog orkestra, što je prepoznato i na međunarodnoj sceni. Zbog toga je koncert Sofijske filharmonije na BEMUS-u značajan događaj za domaću kulturnu javnost.

BEMUS kao vodeći muzički festival

Festival BEMUS svake godine okuplja prestižne domaće i strane umetnike, a ovogodišnji program potvrđuje njegovu važnost za promociju klasične muzike u Srbiji. Osim toga, nastup renomiranih ansambala poput Sofijske filharmonije doprinosi jačanju kulturnih veza u regionu. Organizatori festivala su istakli da je ovaj koncert prilika za publiku da doživi vrhunsko izvođenje dela svetske muzičke literature.

Pročitaj još

Kultura

Izložba Branislava Petrića „Kosamdesete” uskoro u Muzeju savremene umetnosti

Retrospektiva stvaralaštva Branislava Petrića biće otvorena 29. oktobra u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Izložba Branislava Petrića „Kosamdesete” uskoro u Muzeju savremene umetnosti – Branislav Petrić izložba Novi Sad

Retrospektiva stvaralaštva Branislava Petrića biće otvorena 29. oktobra u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine.

Branislav Petrić predstaviće izložbu „Kosamdesete” u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novi Sad od 29. oktobra, što je značajan događaj za umetničku scenu. Ova izložba biće otvorena u 19 časova i trajaće do 14. januara 2027. godine. Prikazana kolekcija obuhvata dva važna perioda Petrićevog umetničkog rada, što dodatno osvetljava njegov doprinos savremenoj umetnosti.

Pregled izložbe Kosamdesete u MSUV-u

Prvi deo izložbe „Kosamdesete” izdvaja radove nastale tokom druge polovine osamdesetih godina. U to vreme Petrić je bio jedan od ključnih aktera na novosadskoj alternativnoj umetničkoj sceni. Njegova dela iz tog perioda odražavaju duh vremena i eksperimentisanje sa umetničkim izrazom, što je ostavilo trag na lokalnu, ali i širu umetničku zajednicu.

Povratak slikarstvu i tematski segmenti

Drugi segment izložbe prikazuje radove koje je Petrić stvarao od sredine prošle decenije, kada se ponovo posvetio slikarstvu. Na taj način, izložba „Kosamdesete” omogućava posetiocima da sagledaju razvoj njegovog umetničkog izraza kroz vreme. Postavka je podeljena u četiri tematska segmenta i prostire se od suterena do krova muzeja, što posetiocima daje priliku da kroz različite nivoe upoznaju autorov razvoj.

Značaj izložbe za umetničku scenu

Osim toga, retrospektiva rada Branislava Petrića naglašava uticaj koji je imao na savremenu umetnost Vojvodine. Izložba „Kosamdesete” ističe važnost povezivanja generacija umetnika i obogaćuje kulturni život Novi Sad kroz prezentaciju autentičnih dela. Na kraju, raznovrsnost umetničkih faza i tematska raznolikost čine ovu postavku privlačnom za široku publiku. Svi ljubitelji umetnosti imaće priliku da do 14. januara 2027. godine pogledaju radove koji su oblikovali umetničku scenu osamdesetih, ali i savremeni izraz autora.

Pročitaj još

U Trendu