Connect with us

Kultura

Preminuo reditelj Žan-Pol Rapeno, autor filma Sirano de Beržerak

Slavni francuski reditelj i scenarista ostavio je dubok trag u evropskoj kinematografiji.

Objavljeno pre

,

Preminuo reditelj Žan-Pol Rapeno, autor filma Sirano de Beržerak – Žan-Pol Rapeno film Sirano de Beržerak Foto Izvor: Ataimages / ATA Images

Slavni francuski reditelj i scenarista ostavio je dubok trag u evropskoj kinematografiji.

Žan-Pol Rapeno, poznati francuski reditelj i scenarista, preminuo je u 94. godini. Njegova smrt označila je kraj jedne epohe u francuskoj i evropskoj kinematografiji. Rapeno je najpoznatiji po svojim filmovima kao što su “Sirano de Beržerak”, “Život dvorca” i “Jahač na krovu”.

Najznačajniji trenuci u karijeri Žan-Pola Rapenoa

Prvi film za koji je napisao scenario i režirao bio je “Stvar otpora” iz 1965. godine. Ovaj film je naišao na pozitivan prijem kritike i publike. Međutim, Rapeno se nakon toga povukao iz režije na nekoliko godina. Svoj drugi film snimio je tek 1971. godine.

Uspeh sa Siranom de Beržerakom i saradnja sa poznatim glumcima

Film “Druga godina braka” iz 1971. godine donosi mu još veću prepoznatljivost. U ovom ostvarenju igrali su poznati glumci Žan-Pol Belmondo i Marlen Žober. Ipak, Rapeno je svetsku slavu stekao filmom “Sirano de Beržerak”. Ovaj film je postao klasik evropskog filma, a Rapeno je zahvaljujući njemu ostao upisan u istoriji svetske kinematografije.

Doprinos francuskoj kinematografiji i lični pečat

Tokom svoje karijere, Žan-Pol Rapeno se isticao originalnim pristupom filmskoj umetnosti. Njegova dela bila su poznata po pažljivo razrađenim scenarijima i snažnim likovima. Osim toga, Rapeno je često sarađivao sa istaknutim francuskim glumcima, što je dodatno obogatilo njegov opus.

Nedostatak informacija o mestu i datumu smrti

Do sada nije saopšteno kada i u kojem mestu je preminuo poznati reditelj. Ipak, vest o smrti Žan-Pola Rapenoa odjeknula je širom filmske javnosti. Njegov doprinos filmu ostaje neizbrisiv trag u istoriji sedme umetnosti.

Pročitaj još

Kultura

Nastup hora “Glinka” iz Rusije u Narodnom pozorištu 23. septembra

Poznati hor iz Sankt Peterburga donosi bogatu muzičku tradiciju i novu umetničku energiju u Beograd.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nastup hora "Glinka" iz Rusije u Narodnom pozorištu 23. septembra – hor Glinka Narodno pozorište

Poznati hor iz Sankt Peterburga donosi bogatu muzičku tradiciju i novu umetničku energiju u Beograd.

Jedan od najpoznatijih ruskih ansambala, državni akademski hor “Glinka” iz Sankt Peterburga, održaće koncert 23. septembra u Narodnom pozorištu u Beogradu. Nastup će biti na Velikoj sceni i počeće u 19:30 časova, što je najavljeno iz organizacije događaja.

Ovaj koncert predstavlja posebnu priliku za domaću publiku da uživa u nastupu ansambla koji je povezan sa više od 500 godina bogate ruske muzičke istorije. Gostovanje hora “Glinka” u Beogradu, između ostalog, omogućava posetiocima da dožive specifičnu umetničku energiju koju ansambl neguje pod svojim novim rukovodstvom.

Poseban značaj gostovanja hora “Glinka”

Kako je istaknuto u najavi, dolazak hora “Glinka” u Beograd nosi dodatnu vrednost zbog promene umetničkog rukovodstva. Novo lice na čelu ansambla je Ilja Derbilov, koji je postavljen za umetničkog rukovodioca i glavnog dirigenta 2026. godine. Ova promena donosi novo tumačenje ruskih horskih tradicija i osvežava nastupe ansambla.

Pored toga, hor “Glinka” je poznat po svom doprinosu očuvanju i predstavljanju ruske muzičke kulture širom sveta. Njihov program redovno obuhvata dela iz različitih perioda i žanrova, što privlači publiku raznih generacija i muzičkih ukusa.

Veza sa ruskom muzičkom tradicijom

Publika u Beogradu imaće priliku da prisustvuje jedinstvenom događaju koji povezuje prošlost i sadašnjost ruske horske umetnosti. Ansambl “Glinka” često ističe svoju misiju očuvanja tradicionalnih vrednosti, ali i spremnost da uvede novine pod novim rukovodstvom.

Zahvaljujući ovom gostovanju, muzički ljubitelji mogu očekivati bogat i raznovrstan program, kao i prepoznatljiv stil izvođenja koji je hor izgradio tokom svoje duge istorije. Ovaj događaj dodatno ističe značaj međunarodne kulturne saradnje i promocije muzičke umetnosti na najvišem nivou.

Pročitaj još

Kultura

Savremena ikonografija u fokusu: Izložba ‘Svetlost Logosa’ u Beogradu

Jorgos Kordis ističe značaj međunarodne izložbe koja okuplja umetnike iz 18 zemalja i donosi nove poglede na tradiciju ikonopisa.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Savremena ikonografija u fokusu: Izložba 'Svetlost Logosa' u Beogradu – Jorgos Kordis izložba Beograd

Jorgos Kordis ističe značaj međunarodne izložbe koja okuplja umetnike iz 18 zemalja i donosi nove poglede na tradiciju ikonopisa.

Jorgos Kordis, poznati grčki ikonopisac, istakao je da je međunarodna izložba ‘Svetlost Logosa’ važan događaj za savremenu ikonografiju. Ova izložba je otvorena večeras u Galeriji Zadužbine Ilije M. Kolarca u Beogradu i traje do 16. septembra. Prema Kordisu, izložba ima poseban značaj jer ne predstavlja samo veru i crkvu, već i savremene pokušaje umetnika da nastave razvoj ikonopisa i unesu nova tumačenja umesto da ponavljaju stare obrasce.

Međunarodni značaj i raznovrsnost izložbe

Na izložbi ‘Svetlost Logosa’ predstavljeno je 124 dela, koja su stvorili 103 umetnika iz 18 različitih zemalja. Beogradska publika, zbog toga, prvi put ima priliku da vidi i tri ikone koje je lično radio Kordis. Ova dela pokazuju kako savremeni umetnici iz raznih krajeva sveta razumeju i tumače tradiciju ikonopisa, što doprinosi razmeni iskustava i ideja.

Savremeni pristupi tradiciji ikonopisa

Izložba je posebno važna jer okuplja umetnike koji se ne zadovoljavaju pukim ponavljanjem tradicionalnih formi. Naprotiv, oni nastoje da kroz svoje radove unesu autentičan umetnički izraz i pruže nova viđenja ikonografije. Takođe, izložba naglašava koliko je važno očuvati, ali i razvijati umetničku tradiciju u savremenom kontekstu.

Važnost događaja za beogradsku publiku

Beograd po prvi put domaćin je ovako obimne i značajne izložbe savremene ikonografije. Zbog toga je ‘Svetlost Logosa’ važan kulturni događaj ne samo za umetničku scenu Srbije, već i za međunarodnu zajednicu koja se bavi ikonopisom. Izložba traje do 16. septembra i pruža jedinstvenu priliku da se sagleda bogatstvo i raznolikost savremene ikonografije.

Pročitaj još

Kultura

Brunch u parku prvi put održan na Kalemegdanu uz veliki broj posetilaca

Festival Brunch u parku uneo je novu energiju u Donji grad Kalemegdana, okupljajući muzičare i publiku tokom dva dana bogatog programa.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Brunch u parku prvi put održan na Kalemegdanu uz veliki broj posetilaca

Festival Brunch u parku uneo je novu energiju u Donji grad Kalemegdana, okupljajući muzičare i publiku tokom dva dana bogatog programa.

Brunch u parku je po prvi put organizovan tokom vikenda u Donjem gradu Kalemegdana. Ovaj novi gradski festival okupio je veliki broj posetilaca koji su uživali u dinamičnom programu na tri različite bine i čak šest festivalskih zona. Atmosfera tokom manifestacije bila je izuzetno pozitivna, a program je pružio raznolika iskustva za sve generacije.

Raznovrstan sadržaj na više festivalskih zona

Tokom dva dana trajanja, Brunch u parku ponudio je bogat muzički program, dnevne žurke i umetničke sadržaje. Posetioci su mogli da biraju između različitih zona, što je omogućilo svima da pronađu deo festivala po svom ukusu. Takođe, festival je uključio i sadržaje namenjene porodicama, čime je dodatno privukao širu publiku.

Novi gradski ritual privukao pažnju Beograđana

Jedan od ciljeva festivala bio je da se stvori novi gradski ritual, dostupan svim generacijama tokom celog dana. Kao rezultat toga, veliki broj ljudi učestvovao je u zajedničkom druženju i uživanju u lepoj atmosferi. Štaviše, uspeh premijernog izdanja festivala pokazao je da ovakvi događaji imaju svoje mesto u kulturnom životu grada.

Pozitivna energija i interesovanje za buduća izdanja

Završetkom prvog izdanja, Brunch u parku je ostavio snažan utisak na sve učesnike. Organizatori su zadovoljni odzivom publike i pozitivnim reakcijama, što ukazuje na potrebu za ovakvim manifestacijama u Beogradu. Očekuje se da će festival postati redovan deo kulturne ponude, jer je već na prvom izdanju postignut visok nivo organizacije i raznovrsnosti sadržaja.

Pročitaj još

U Trendu