Connect with us

Domaće

Zadržavanje kamiona kod Šida traje 35 sati zbog novog carinskog sistema Hrvatske

Vozači kamiona na izlazu iz Srbije ka Hrvatskoj čekaju do 35 sati, pomerajući se samo 500 metara zbog usporene carinske procedure

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Heckimg

Vozači kamiona na izlazu iz Srbije ka Hrvatskoj čekaju do 35 sati, pomerajući se samo 500 metara zbog usporene carinske procedure

Prevoznici i vozači teretnih vozila suočavaju se sa ozbiljnim zastojima na graničnim prelazima između Srbije i Hrvatske, pri čemu neki izvode da su za 35 sati uspeli da pređu samo 500 metara. Otežan izlazak teretnih vozila iz Srbije ka Hrvatskoj traje od 2. juna, potvrđeno je iz Uprave granične policije Srbije.

Prema navodima sa same granice, kolone kamiona svakodnevno rastu, dok iz hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova navode da velika čekanja nisu uzrokovana radom sistema ulaska i izlaska (EES), niti sprovođenjem granične kontrole policije, već su posledica nadogradnje carinskog sistema i usporene procedure carinskih i špediterskih službi.

Izlazak kamiona iz Srbije ka Hrvatskoj je posebno otežan na prelazima Batrovci, Bačka Palanka i Bogojevo, dok se ulazak u Srbiju na svim prelazima odvija nesmetano. Na prelazima Šid i Bezdan saobraćaj na ulazu funkcioniše normalno, ali je izlaz za teretna motorna vozila potpuno obustavljen.

Hrvatski carinski informacijski sistem, čija je nova verzija u primeni od 1. juna, doveo je do usporavanja saobraćaja i dužih zadržavanja, a srpska Uprava granične policije naglašava da zastoje nisu izazvali nadležni organi Srbije, već implementacija sistema sa hrvatske strane.

Ovakva situacija značajno utiče na logistiku kargo transporta, stvarajući dodatne troškove i prolongirane isporuke za kompanije koje se oslanjaju na robni transport između Srbije i Hrvatske.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropska komisija priznala srpske brodarske dozvole za unutrašnju plovidbu u EU

Sertifikati i brodarske knjižice iz Srbije sada važe na plovnim putevima EU, uklonjena administrativna prepreka

Published

on

By

Sertifikati i brodarske knjižice iz Srbije sada važe na plovnim putevima EU, uklonjena administrativna prepreka

Evropska komisija priznala je sertifikate o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice i brodske dnevnike koje izdaje Srbija za unutrašnju plovidbu, saopštio je Stalni sekretarijat Transportne zajednice. Ova odluka usvojena je početkom juna 2026. godine i predstavlja važan korak za Srbiju u procesu dalje integracije sa evropskim transportnim sistemom.

Prema saopštenju Transportne zajednice, priznavanje dokumenata Srbije znači da će profesionalni dokumenti članova posade iz Srbije biti priznati na unutrašnjim plovnim putevima Evropske unije, čime se uklanja značajna administrativna prepreka i otvaraju nove mogućnosti za brodske radnike, kompanije i transportne operatere.

Direktor Stalnog sekretarijata Transportne zajednice, Matej Zakonjšek, izjavio je da je ovo „veliki korak napred za Srbiju i za integraciju zapadnog Balkana u transportno tržište EU-a“ i dodao: „Priznavanje dokumenata Srbije u oblasti unutrašnje plovidbe olakšaće kvalifikovanim radnicima rad na evropskim plovnim putevima i ojačati ulogu Srbije u regionalnoj i evropskoj transportnoj povezanosti“.

U saopštenju se navodi da je ova odluka rezultat četverogodišnjeg intenzivnog rada institucija Srbije, uz kontinuiranu podršku Transportne zajednice i saradnju sa Evropskom komisijom. Uklanjanjem administrativne prepreke stvaraju se nove mogućnosti za mobilnost, zapošljavanje i poslovnu prekograničnu saradnju.

Transportna zajednica ističe da odluka Evropske komisije potvrđuje da je Srbija preduzela neophodne mere kako bi njen sistem izdavanja dokumenata ispunjavao iste zahteve koji važe u Evropskoj uniji. Ova prekretnica direktno je povezana i sa Akcijskim planom nove generacije Transportne zajednice za vodni transport, čiji je cilj da podrži sigurniji, savremeniji i bolje povezan sistem unutrašnje plovidbe na Zapadnom Balkanu.

Pročitaj još

Domaće

SAD uvode carine od 10 odsto na robu iz 60 zemalja proizvedenu prinudnim radom

Carine od 12,5 odsto za Kinu, Indiju i Brazil; izuzeci za govedinu, banane i metale predviđeni novim režimom

Published

on

By

Carine od 12,5 odsto za Kinu, Indiju i Brazil; izuzeci za govedinu, banane i metale predviđeni novim režimom

Sjedinjene Američke Države predložile su uvođenje novih carina od najmanje 10 odsto na uvoz robe iz 60 zemalja ako je ta roba proizvedena prinudnim radom, navodi se u saopštenju. Ove carine ne bi stupile na snagu odmah, već bi njihova primena usledila nakon javne rasprave i revizije planirane za jul.

Prema predlogu, carine od 10 odsto primenjivaće se na robu iz Kanade, Meksika, Evropske unije, Tajvana, Ujedinjenog Kraljevstva i još nekoliko drugih zemalja. Viša carinska stopa od 12,5 odsto odnosiće se na uvoz iz velikih ekonomija poput Kine, Indije, Japana, Južne Koreje, Brazila i Švajcarske.

Kancelarija trgovinskog predstavnika SAD navela je da će niže carinske stope važiti za zemlje koje su već zabranile uvoz proizvoda nastalih prinudnim radom ili su se obavezale da će takve mere uvesti, dok su više stope rezervisane za države koje to nisu učinile ili ih ne sprovode efikasno.

Planirani režim predviđa i pojedinačne izuzetke. Tako bi kvote mogle biti niže na tekstil iz zemalja u koje SAD izvoze tekstil i odeću, dok su određeni proizvodi potpuno izuzeti od novih carina, uključujući govedinu, paradajz, banane, kafu, sok od pomorandže i druge prehrambene artikle. Metali su takođe izuzeti, jer su već obuhvaćeni drugim dažbinama, kao i određena goriva i hemikalije.

Pročitaj još

Domaće

OECD predviđa pad globalnog rasta na 2,8 odsto zbog rata na Bliskom istoku

Rast svetske ekonomije usporava sa 3,4 na 2,8 odsto u 2026, uz moguć oporavak na 3,1 odsto u 2027. godini

Published

on

By

Rast svetske ekonomije usporava sa 3,4 na 2,8 odsto u 2026, uz moguć oporavak na 3,1 odsto u 2027. godini

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) saopštila je da će globalni privredni rast u 2026. godini pasti na 2,8 odsto, što je smanjenje u odnosu na prethodnu prognozu od 3,4 odsto za 2025. godinu. Kao glavni razlog navodi se rat na Bliskom istoku, dok se za 2027. godinu očekuje delimičan oporavak na 3,1 odsto.

Prema osnovnom scenariju OECD-a, pretpostavlja se da će poremećaji u snabdevanju energentima biti ograničeni i da će proizvodnja i izvoz iz zemalja Persijskog zaliva početi postepeno da se oporavljaju od sredine 2026. godine. Alternativni, nepovoljniji scenario predviđa da bi poremećaji u snabdevanju mogli potrajati tokom cele 2027. godine, što bi uzrokovalo više cene energije, veći rizik od nestašica i pogoršanje globalnih finansijskih uslova.

U slučaju dugotrajnog poremećaja na energetskim tržištima, OECD procenjuje da bi globalni rast mogao pasti na 2,1 odsto u 2026. i 1,8 odsto u 2027. godini. Posebno bi bile pogođene ekonomije Azije, Evrope i zemlje u razvoju koje su najizloženije rastu cena energije i hrane. U tom scenariju, rast ekonomija članica OECD-a iznosio bi svega 0,9 odsto u 2026. i 0,5 odsto u 2027, za razliku od 1,5 i 1,7 odsto koliko se očekuje u slučaju bržeg smirivanja krize.

OECD upozorava da energetski šok dovodi do rasta cena sirovina, a indirektni efekti prelaze na celokupnu ekonomiju, posebno kroz povećane troškove poljoprivredne proizvodnje i hrane. “Vlade imaju niz kratkoročnih opcija za ublažavanje posledica krize u snabdevanju energijom, posebno za najranjivija domaćinstva i mala preduzeća”, izjavio je glavni ekonomista OECD-a Stefano Skarpeta. Takođe je naglasio da je hitno potrebno smanjiti zavisnost privreda od uvoza fosilnih goriva.

OECD ističe da bi produženi sukob na Bliskom istoku mogao dodatno povećati inflaciju i nezaposlenost, kao i usporiti investicije širom sveta. Organizacija posebno ukazuje na ranjivost zemalja u razvoju sa ograničenim energetskim rezervama, većim učešćem hrane i energije u potrošnji domaćinstava, slabijim javnim finansijama i nestabilnim valutama.

Skarpeta je naglasio: “Trajno rešavanje sukoba donelo bi olakšanje ne samo regionu Bliskog istoka, već i globalnoj ekonomiji. Ekonomski i društveni troškovi rastu sa svakim produžavanjem krize.”

Pročitaj još

U Trendu