Connect with us

Domaće

Više od 60% odraslih u SAD ima hronične bolesti, 70% koristi lekove

U SAD 40% stanovništva ima više hroničnih oboljenja, dok broj gojaznih prelazi 30% populacije

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Michelle leman

U SAD 40% stanovništva ima više hroničnih oboljenja, dok broj gojaznih prelazi 30% populacije

U Sjedinjenim Američkim Državama, najbogatijoj ekonomiji sveta, 60% odraslih pati od hroničnih poremećaja poput visokog krvnog pritiska ili dijabetesa, dok je kod 40% ljudi dijagnostifikovano više hroničnih oboljenja, navodi se u najnovijim analizama. Skoro 70% Amerikanaca koristi najmanje jedan prepisan lek, dok više od polovine uzima dva ili više lekova. Istovremeno, više od 30% odraslih u SAD svrstava se u kategoriju gojaznih, što dodatno povećava zdravstvene rizike.

Situacija nije bolja ni u Kanadi i Australiji, gde broj gojaznih i hronično obolelih stalno raste. U Kanadi je primećen ubrzan porast autoimunih bolesti, a raste i broj mladih koji obolevaju od tipova raka koji nisu izazvani pušenjem. Nedavno je Meksiko prestigao SAD po broju gojaznih, gde se dijabetes dijagnostikuje kod 38 stanovnika svakog sata. Azijske zemlje, posebno Kina, suočavaju se sa naglim porastom broja gojazne dece.

Broj mentalnih poremećaja takođe beleži dramatičan rast u zapadnim državama. U Kanadi su depresija i anksioznost bolesti sa najbržim rastom, dok se u SAD više od 50 miliona odraslih, odnosno 20% populacije, suočava sa mentalnim problemima. Milionima dece i adolescenata u Severnoj Americi prepisani su stimulansi, antidepresivi i antipsihotici, čije dugoročne posledice na razvoj mozga još nisu u potpunosti poznate. Mentalni poremećaji su postali jedan od najvećih izazova ovog veka i u Evropi, a zapadni svet beleži zabrinjavajući porast samoubistava među mladima.

Iako su ulaganja u industriju zdravlja i velnesa dostigla milijarde dolara, a ljudi sve više koriste suplemente, genetska testiranja i različite tretmane, kolektivno zdravlje se pogoršava. Stručnjaci upozoravaju da su uzroci ovog paradoksa dublji i povezani sa toksičnom kulturom i percepcijom zdravlja u savremenom društvu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

Žitoproizvod investirao milion evra u novu liniju i solarnu elektranu

Kompanija povećala kapacitet proizvodnje testenine četiri puta i ostvarila energetsku uštedu od 15 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Žitoproizvod investirao milion evra u novu liniju i solarnu elektranu – investicija Žitoproizvoda

Kompanija povećala kapacitet proizvodnje testenine četiri puta i ostvarila energetsku uštedu od 15 odsto

Žitoproizvod je završio investicioni projekat vredan više od milion evra, pokrenuvši novu liniju za proizvodnju sveže nepunjene testenine i fotonaponsku solarnu elektranu snage 160 kW. Ova investicija, deo programa sufinansiranog sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), omogućila je kompaniji da poveća kapacitet proizvodnje sveže nepunjene testenine četiri puta u odnosu na prethodni nivo.

Povećanje kapaciteta i energetska efikasnost

Nova proizvodna linija stvorila je preduslove za širenje proizvodnje, razvoj izvoza i sklapanje novih poslovnih ugovora na domaćem i međunarodnim tržištima. Kao rezultat, Žitoproizvod sada ima veću fleksibilnost i može da odgovori na rastuću potražnju, što ranije nije bilo moguće zbog ograničenih kapaciteta. Instalacijom solarne elektrane instalisane snage 160 kW, kompanija je već u probnom periodu rada ostvarila uštedu veće od 15 odsto ukupno potrošene električne energije. Osim toga, emisija ugljen-dioksida smanjena je za čak 80 tona, što prema procenama odgovara sadnji više od 100 novih stabala.

Izjave rukovodstva i razvojni ciljevi

Prema rečima Vanje Hanića, predsednika Uprave Žitoproizvoda, investicija predstavlja važan razvojni iskorak za kompaniju. „Nova linija omogućuje nam znatno veći proizvodni kapacitet i veću fleksibilnost, što je posebno važno jer smo zbog ograničenih kapaciteta ranije morali odbijati deo poslovnih prilika, posebno na izvoznim tržištima. Sada stvaramo uslove za dalji rast proizvodnje i jačanje naše konkurentnosti“, izjavio je Hanić. Ova ulaganja deo su dugoročnog razvojnog ciklusa sa ciljem da kompanija odgovori na izazove prehrambene industrije, kao što su rast troškova poslovanja, promene na tržištu rada i potreba za većom energetskom efikasnošću.

Dalje investicije i pozicija na tržištu

Ukupne investicije Žitoproizvoda u razvoj, modernizaciju proizvodnje, energetsku efikasnost i poboljšanje radnih uslova zaposlenih tokom poslednjih pet godina premašile su četiri miliona evra. U toku su projekti izgradnje novih bunkera za brašno sa više nego dvostruko većim kapacitetom, automatizacije procesa u pekarskoj proizvodnji, kao i proširenja linija za pakovanje hleba i brašna od pet kilograma. Takođe, kompanija gradi nova skladišta za smrznutu i ambijentalnu robu. Žitoproizvod je deo Mlinotest Grupe i bavi se proizvodnjom brašna, hleba, pekarskih proizvoda i sveže testenine. Kompanija 2026. godine obeležava 80 godina poslovanja, a glavni cilj ostaje nastavak razvoja i jačanje prisutnosti na domaćem i izvoznim tržištima.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije smanjuje akcize na gorivo za maksimalno dozvoljenih 20 odsto

Privremena mera obuhvata benzinske i dizel derivate, akcize 57,60 dinara za benzin i 59,23 dinara za dizel

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vlada Srbije smanjuje akcize na gorivo za maksimalno dozvoljenih 20 odsto – akcize smanjenje za maksimalno dozvoljenih 20 odsto

Privremena mera obuhvata benzinske i dizel derivate, akcize 57,60 dinara za benzin i 59,23 dinara za dizel

Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte za maksimalno dozvoljenih 20 odsto. Odluka stupa na snagu od ponedeljka, 20. jula, i važiće do nedelje, 26. jula 2026. godine. Prema zvaničnom saopštenju, novi iznos akcize iznosi 57,60 dinara po litru bezolovnog benzina i 59,23 dinara po litru dizela, što predstavlja najveće zakonski dozvoljeno smanjenje.

Akcize smanjenje za maksimalno dozvoljenih 20 odsto: detalji odluke

Privremeno smanjenje akciza deo je šire strategije za očuvanje stabilnosti snabdevanja energentima i zaštitu domaćeg tržišta. Vlada je navela da je ova mera odgovor na poremećaje u međunarodnim tokovima i promene cena na svetskom tržištu nafte. Prethodno je u periodu od 13. do 19. jula važio popust od 10 odsto na akcize, dok aktuelna odluka donosi punih 20 odsto smanjenja, što je maksimum dozvoljen Zakonom o akcizama.

Uticaj na tržište goriva i državne prihode

Prema Zakonu o akcizama, Vlada Srbije ima pravnu mogućnost da u vanrednim okolnostima privremeno smanji akcize na derivate nafte. Ova odluka ima za cilj stabilizaciju cena i zaštitu privrede i potrošača od naglih poskupljenja. Kao rezultat, država se privremeno odriče dela prihoda od akciza, što može imati kratkoročan uticaj na budžetske prihode, ali istovremeno doprinosi kontroli inflacije izazvane rastom energetskih troškova.

Širi ekonomski kontekst i prethodna iskustva

U prethodnim periodima, Vlada je povremeno sprovodila i veća smanjenja od zakonski dozvoljenih, pozivajući se na posebne propise o vanrednom regulisanju cena i tržišta. Ipak, u aktuelnom slučaju akcize smanjenje za maksimalno dozvoljenih 20 odsto sprovodi se striktno po zakonu. Ovakve privremene fiskalne mere često koriste evropske zemlje kako bi ublažile posledice volatilnosti naftnog tržišta i zaštitile domaće potrošače. S obzirom na to da energenti čine značajan deo ukupne potrošačke korpe, ovakve odluke mogu imati direktan uticaj na inflaciju i konkurentnost domaće privrede. Osim toga, privremeno smanjenje akciza može doprineti većoj likvidnosti preduzeća iz transportnog i logističkog sektora, koji su posebno osetljivi na promene u ceni goriva.

Pročitaj još

Domaće

humanoidni roboti prvi put izveli dve hirurške operacije na životinjama

dve operacije izvedene 8. jula, roboti uklonili žučnu kesu svinjama, novi korak ka primeni u medicini

Objavljeno pre

,

Objavio:

humanoidni roboti prvi put izveli dve hirurške operacije na životinjama – humanoidni roboti hirurške operacije

dve operacije izvedene 8. jula, roboti uklonili žučnu kesu svinjama, novi korak ka primeni u medicini

Humanoidni roboti prvi put izveli su dve hirurške operacije na svinjama 8. jula, što istraživači sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu ocenjuju kao prekretnicu za budućnost medicinske robotike. Detalji eksperimenta i rezultati objavljeni su u naučnom časopisu Nature, a projekat je vodio tim inženjera i hirurga ovog univerziteta.

Jedna od operacija izvedena je pod nadzorom humanoidnog robota uz asistenciju hirurga, dok su drugu samostalno izvela dva humanoidna robota, navodi se u saopštenju univerziteta. Roboti su uspešno uklonili žučnu kesu svinjama, čime je potvrđena izvodljivost koncepta pre primene na ljudima.

Humanoidni roboti, nazvani Serdži (Surgie), dizajnirani su sa glavom i rukama, a manji su od trenutno korišćenih hirurških robota u bolnicama. Prema rečima dr Rajana Broderika, vršioca dužnosti direktora Centra za budućnost hirurgije Univerziteta Kalifornije u San Dijegu, humanoidni roboti ne zahtevaju dodatni prostor u operacionoj sali i efikasno funkcionišu kao asistenti tokom laparoskopske hirurgije. „Kao dokaz da je koncept izvodljiv, sve je funkcionisalo“, istakao je dr Broderik.

Lekari očekuju da bi Serdži mogao da se koristi i izvan tradicionalnih bolničkih sala, na primer na brodovima ili u udaljenim mestima, čime bi se povećala dostupnost hirurške nege. „Možete da zamislite da se ovaj uređaj koristi na brodu, u nekom udaljenom selu ili u manjim operacionim uslovima, van velikih gradova“, rekao je dr Šanglej Liu, kolorektalni hirurg sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.

Istraživači smatraju da bi primena humanoidnih robota mogla ublažiti nedostatak medicinskog osoblja i omogućiti veći broj hirurških intervencija u budućnosti. „Verujem da smo pokazali da je moguće koristiti humanoidne robote u operacionoj sali za izvođenje stvarnih hirurških zahvata koji bi jednog dana mogli da spasavaju ljudske živote“, izjavio je dr Majkl Jip, profesor Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.

Pročitaj još

U Trendu