Connect with us

Domaće

Više od 60 elektrana izgubilo povlašćeni status, ukupna snaga iznad 36 megavata

Od 2022. godine bez podsticaja 28 malih hidroelektrana (23 MW), 27 solarnih (3,6 MW) i dve biogasne (1,6 MW)

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Sumanley

Od 2022. godine bez podsticaja 28 malih hidroelektrana (23 MW), 27 solarnih (3,6 MW) i dve biogasne (1,6 MW)

Više od 60 elektrana širom Srbije izgubilo je status povlašćenog proizvođača električne energije od 2022. godine, saopštilo je udruženje za obnovljive izvore energije. Nakon isteka perioda od 12 godina tokom kojih su uživale beneficije garantovanih fid-in tarifa, deo postrojenja je prestao sa radom, dok su ostali nastavili poslovanje u tržišnim uslovima.

Status povlašćenog proizvođača bio je uveden Uredbom o fid-in tarifama iz 2009. godine, čime je domaćim kompanijama omogućeno da električnu energiju iz obnovljivih izvora plasiraju po unapred zagarantovanim cenama. Prema podacima udruženja, elektrane koje su izgubile ovaj status imaju ukupnu instalisanu snagu veću od 36 megavata, što smanjuje finansijsko opterećenje za Elektroprivredu Srbije, jer više nije obavezna kupovina energije po povlašćenim cenama.

Od ukupnog broja, dominantno su zastupljene male hidroelektrane – njih 28, sa zbirnom instalisanom snagom oko 23 MW. Slede 27 solarnih elektrana sa ukupno 3,6 MW, kao i dve biogasne elektrane koje zajedno proizvode 1,6 MW. Povlašćeni status prestao je i za jedini vetroprojekat Devreč 1 u Tutinu, snage 0,5 MW.

Udruženje obnovljivih izvora energije navodi da je istekom fid-in tarifa došlo do promena na tržištu – pojedini pionirski projekti su zatvoreni, dok neki nastavljaju rad i bez podsticaja. Ova promena ima direktan uticaj na sektor obnovljivih izvora energije u Srbiji, ali i na ukupnu energetsku stabilnost i planiranje budućih investicija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Poljoprivredni krediti porasli četiri odsto u maju, ukupni dug dostigao 4.549 milijardi dinara

Krediti stanovništva povećani na 2.072 milijarde dinara, dok su preduzetnički zajmovi rasli 1,6 odsto

Published

on

By

Krediti stanovništva povećani na 2.072 milijarde dinara, dok su preduzetnički zajmovi rasli 1,6 odsto

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju maja 2026. iznosili su 4.549 milijardi dinara, što predstavlja rast od 0,9 odsto u poređenju sa aprilom, saopštilo je Udruženje banaka Srbije. Najveći doprinos ovom rastu dali su poljoprivredni krediti, čija je vrednost povećana za četiri odsto.

Krediti pravnih lica u maju su dostigli oko 2.377 milijardi dinara, što je rast od 0,3 odsto u odnosu na prethodni mesec. Pozajmice preduzetnika uvećane su 1,6 odsto i iznose oko 99,7 milijardi dinara. Dug građana prema bankama povećan je za 1,6 odsto, na oko 2.072 milijarde dinara.

U okviru kredita stanovništva, gotovinski zajmovi su porasli za 1,4 odsto, potrošački krediti za 3,1 odsto, stambeni za 1,5 odsto, dok su zajmovi za refinansiranje povećani 0,6 odsto. Najizraženiji rast zabeležen je kod poljoprivrednih kredita, koji su u maju porasli četiri odsto. Udeo kredita sa kašnjenjem u otplati ostao je na 1,9 odsto ukupnih bankarskih pozajmica, što je nepromenjeno u odnosu na april.

Analiza pokazuje da su prošle godine, u maju 2025, poljoprivredni krediti bili u padu od 0,1 odsto u odnosu na april. Ove godine, ukupna vrednost poljoprivrednih kredita narasla je na 102.214 miliona dinara, što je povećanje od 3,9 milijardi dinara u odnosu na prethodni mesec.

Ostaje otvoreno pitanje da li je na rast poljoprivrednih kredita uticalo pogoršanje položaja poljoprivrednika, klimatske promene ili novi program državne kreditne podrške koji Ministarstvo poljoprivrede realizuje kroz poslovne banke.

Izvor: Udruženje banaka Srbije

Pročitaj još

Domaće

Infostud istraživanje: 60 odsto zaposlenih u Srbiji planira promenu posla

Samo 14 odsto zaposlenih pokazuje visoku angažovanost, dok 61 odsto ne bi preporučilo svoju kompaniju

Published

on

By

Samo 14 odsto zaposlenih pokazuje visoku angažovanost, dok 61 odsto ne bi preporučilo svoju kompaniju

Prema istraživanju ‘Šta to rade uspešne kompanije u Srbiji’, sprovedenom među 3.111 zaposlenih i 759 donosilaca odluka iz 15 industrija, čak 60 odsto zaposlenih u Srbiji namerava da promeni posao u narednih godinu dana. Istovremeno, menadžeri procenjuju da svega 15 odsto radnika trenutno traži drugi posao, što ukazuje na značajan raskorak između percepcije rukovodilaca i stvarnog stanja među zaposlenima.

Istraživanje, koje su sproveli Infostud, TIM Centar, Osiguranik i Rezilient, analiziralo je i lojalnost i angažovanost radnika. Rezultati pokazuju da čak 61 odsto zaposlenih ne bi preporučilo svoju kompaniju kao dobro mesto za rad, dok bi samo 16 odsto to učinilo. Nivo angažovanosti zaposlenih je takođe na niskom nivou – samo 14 odsto njih izjavljuje da oseća snažnu povezanost sa kompanijom, pokazuje inicijativu i spremno je da uloži dodatni napor u cilju boljih rezultata. Više od polovine ispitanih (52%) priznaje nezadovoljstvo svojim poslodavcem, a dodatnih 34 odsto je neangažovano i radi bez veće motivacije.

Analiza ukazuje da samo zadovoljstvo uslovima rada nije dovoljno za ostvarivanje vrhunskih rezultata. Angažovanost zaposlenih se ističe kao ključan faktor za napredak organizacije. Među najuspešnijim kompanijama u Srbiji identifikovana su dva modela upravljanja – prvi, koji se zasniva na poverenju, razvoju zaposlenih i transparentnosti, i drugi, koji podrazumeva snažnu kontrolu, visok pritisak i rigidnu hijerarhiju. Više od polovine najuspešnijih kompanija (58%) rezultate ostvaruje kroz pritisak i kontrolu zaposlenih, dok 42 odsto gradi uspeh na poverenju i razvoju ljudi.

Istraživanje zaključuje da kompanije koje ulažu u razvoj zaposlenih, otvorenu komunikaciju i međusobno poverenje imaju bolje pokazatelje lojalnosti i dugoročnu održivost. S druge strane, ostvarivanje rezultata kroz strogu kontrolu i pritisak može dovesti do čestih odlazaka iz firme i niske motivacije zaposlenih. Uspešna kompanija, kako pokazuje analiza, nije uvek i dobro mesto za rad.

Pročitaj još

Domaće

Poreska uprava obradila 1,18 miliona građana, utvrđena nesrazmera kod 13.522 lica

Samo jedan slučaj posebnog poreza zvanično poznat u pet godina primene zakona, bez redovnog objavljivanja rezultata

Published

on

By

Samo jedan slučaj posebnog poreza zvanično poznat u pet godina primene zakona, bez redovnog objavljivanja rezultata

Poreska uprava Republike Srbije obradila je više od 1,18 miliona građana od početka primene Zakona o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu, koji je na snazi od marta 2021. godine. Kod 13.522 lica utvrđena je potencijalna nesrazmera između imovine i prihoda veća od 150.000 evra, dok je za oko 150 njih sproveden prethodni postupak i sačinjeni izveštaji. Ipak, prema dostupnim zvaničnim podacima, javnosti je poznat samo jedan slučaj u kojem je doneto rešenje o posebnom porezu za osobu koja nije uspela da dokaže poreklo imovine, a podaci o naplaćenim iznosima i ukupnim rezultatima nisu redovno objavljivani.

Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu usvojen je 2020. godine, neposredno pre parlamentarnih izbora, a njegova primena započeta je godinu dana kasnije. Prema informacijama iz 2024. godine, prvi poznati slučaj primene ovog zakona odnosio se na utaju poreza u iznosu većem od milion evra, što je do sada jedini javno poznat slučaj. Poreska uprava je navela da do kraja 2023. godine nije doneto nijedno konačno rešenje o posebnom porezu po ovom zakonu.

Programski direktor organizacije Transparentnost Srbija, Nemanja Nenadić, istakao je da se o primeni zakona objavljuje veoma malo podataka. “Vrlo malo toga se objavljuje. Pre možda godinu dana sam vadio neke podatke i pronašao iz medija da je bio jedan slučaj rešen i ne znam koliko njih da je bilo ispitivano. U svakom slučaju malo, a poenta je da nemamo ništa drugo osim onoga što je rečeno kroz izjave direktorke Poreske uprave”, naveo je Nenadić.

Nenadić je ukazao i na to da metodologia po kojoj Poreska uprava bira slučajeve za proveru nije javno dostupna, kao ni detaljni podaci o sprovedenim kontrolama. On je dodao da postoje ograničenja u proveri pojedinih oblika imovine, posebno one koja nije evidentirana u javnim registrima ili je u vlasništvu pravnih lica. Kada je reč o imovini u inostranstvu, Nenadić je naglasio da ne postoji automatska razmena podataka koja bi omogućila sistematsko pretraživanje, što dodatno otežava postupak.

Pitanja upućena Ministarstvu unutrašnjih poslova i Poreskoj upravi o proverama imovine, uključujući i aktuelni slučaj bivšeg direktora Policijske uprave za grad Beograd, Milana Milića, ostala su bez odgovora do objavljivanja ovog teksta. Više javno tužilaštvo saopštilo je da će finansijska istraga u tom predmetu biti sprovedena u skladu sa Zakonom o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela.

Pročitaj još

U Trendu