Connect with us

Domaće

Veštačka inteligencija može ubrzati rast BDP-a SAD do 10 odsto do 2050

Nuriel Rubini očekuje univerzalni osnovni dohodak ili javno vlasništvo nad AI kompanijama zbog tehnoloških promena

Objavljeno pre

,

Veštačka inteligencija može ubrzati rast BDP-a SAD do 10 odsto do 2050 Foto Izvor: Pixabay / geralt

Nuriel Rubini očekuje univerzalni osnovni dohodak ili javno vlasništvo nad AI kompanijama zbog tehnoloških promena

Veštačka inteligencija može ubrzati rast BDP-a Sjedinjenih Američkih Država na čak 10 odsto godišnje do 2050. godine, smatra ekonomista Nuriel Rubini. On je u intervjuu za Bloomberg ocenio da će razvoj veštačke inteligencije i robota tokom narednih 20 do 25 godina dovesti do zamene velikog broja radnih mesta. Tradicionalna rešenja, kao što je povećanje starosne granice za penziju, prema njegovom mišljenju, neće biti dovoljna za očuvanje socijalnog sistema.

AI tehnologija i rast BDP-a SAD

Rubini procenjuje da bi godišnja stopa rasta BDP-a SAD do kraja decenije mogla da se poveća na između dva i četiri odsto, zatim do 2040. na oko šest odsto, a do 2050. na čak 10 odsto. Ove brojke nisu konsenzusna ekonomska prognoza, već optimističan scenario zasnovan na pretpostavci da će veštačka inteligencija izazvati istorijski skok produktivnosti. Međutim, prema zvaničnom izveštaju Uprave za socijalno osiguranje SAD, fond za penzije mogao bi da iscrpi rezerve u poslednjem kvartalu 2032. godine, dok su objedinjene rezerve fonda i fonda invalidskog osiguranja dovoljne do 2034. godine.

Univerzalni osnovni dohodak ili socijalizacija AI profita

Rubini smatra da bi masovno uvođenje veštačke inteligencije moglo da dovede do univerzalnog osnovnog dohotka. To je redovna novčana isplata svim građanima, bez obzira na zaposlenje ili visinu zarade. On navodi da bi podrška građanima bila potrebna ne samo posle penzionisanja, već i tokom radnog veka, jer AI smanjuje tražnju za ljudskim radom. Kao rezultat, ekonomska nužnost mogla bi da ubrza političke odluke o univerzalnom dohotku, a ne samo socijalni motivi.

Modeli preraspodele profita tehnoloških kompanija

Rubini vidi dva moguća modela preraspodele koristi od AI. Prvi je naknadna, „ex-post“ preraspodela kroz oporezivanje profita tehnoloških kompanija i isplatu univerzalnog dohotka. Drugi je unapred uspostavljena, „ex-ante“ preraspodela kroz javno vlasništvo nad delom najvrednijih AI kompanija. Ova opcija podrazumeva da država postane suvlasnik kompanija koje kontrolišu ključnu AI infrastrukturu i modele, što Rubini opisuje kao „neki oblik socijalizma“.

Primeri iz prakse i reakcije tržišta

Prema informacijama Financial Timesa, kompanija OpenAI je razmatrala mogućnost da američkoj državi ustupi vlasnički udio od pet odsto. Cilj je da javnost posredno učestvuje u rastu vrednosti i ekonomskim koristima koje donosi AI. Slične predloge mogle bi da usvoje i druge vodeće američke AI kompanije, iako su razgovori u ranoj fazi. Sem Altman, direktor OpenAI-ja, ranije je bio poznat zagovornik univerzalnog osnovnog dohotka. Tokom 2026. godine, Altman je revidirao stav i naglasio da same novčane isplate nisu dovoljne, već da građani treba da dobiju vlasničke udjele u kapitalu i bogatstvu koje stvaraju AI kompanije.

Društveni i ekonomski uticaji veštačke inteligencije

Veštačka inteligencija može izazvati promene u osnovnim ekonomskim odnosima. Kao rezultat, tržište rada, raspodela kapitala i socijalna sigurnost biće pod pritiskom da se prilagode. Očekuje se da će političke debate o univerzalnom dohotku i javnom vlasništvu nad AI kompanijama biti sve aktuelnije. Kako se AI razvija i stvara novu vrednost, pitanje preraspodele prihoda i kapitala postaće ključno za ekonomsku stabilnost i društvenu koheziju.

Pročitaj još

Domaće

MOL kupuje BG Cyprus za 720 miliona dolara, stiče 35 odsto udela u gasnom polju na Kipru

Mađarska naftna kompanija širi međunarodni portfelj ulaganjem u razvoj dubokomorskog bloka 12, očekuje se početak proizvodnje gasa 2031. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

MOL kupuje BG Cyprus za 720 miliona dolara, stiče 35 odsto udela u gasnom polju na Kipru

Mađarska naftna kompanija širi međunarodni portfelj ulaganjem u razvoj dubokomorskog bloka 12, očekuje se početak proizvodnje gasa 2031. godine

MOL, mađarska naftna kompanija, potpisala je ugovor o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus za 720 miliona dolara. Ova transakcija omogućava MOL-u da stekne 35 odsto udela u projektu razvoja gasnog polja Afrodita u dubokomorskom bloku 12 kod Kipra. Prema dokumentu koji je MOL dostavio Budimpeštanskoj berzi, zaključenje transakcije očekuje se u prvoj polovini 2027. godine, po dobijanju regulatornih odobrenja i ispunjenju ugovornih uslova.

Investicija MOL-a u gasno polje Afrodita na Kipru

Plan razvoja gasnog polja Afrodita predviđa bušenje četiri bušotine i postavljanje plutajuće proizvodne jedinice. Takođe, biće izgrađen podmorski gasovod dužine oko 250 kilometara, kojim će polje biti povezano sa egipatskom mrežom za transport prirodnog gasa. Deo kupoprodajne cene iznosi najviše 720 miliona dolara, a deo iznosa biće isplaćen naknadno, nakon ispunjenja definisanih razvojnih etapa projekta. Kao rezultat ovog ulaganja, MOL će proširiti svoje prisustvo na tržištu istočnog Mediterana, poznatom po značajnim zalihama prirodnog gasa.

Strateški značaj i saradnja sa globalnim partnerima

U projektu Afrodita, MOL će sarađivati sa kompanijama Chevron i NewMed, koje imaju dugogodišnje iskustvo u razvoju dubokomorskih nalazišta u regionu. Ovaj projekat je ključan korak za MOL u jačanju međunarodnog portfelja, posebno imajući u vidu prethodno sticanje udela u azerbejdžanskom polju ACG 2019. godine. Predsednik i izvršni direktor MOL-a, Žolt Hernadi, izjavio je da je ulazak u projekat Afrodita najveća razvojna prilika za sektor istraživanja i proizvodnje kompanije od pomenute akvizicije. Osim toga, projekat doprinosi diversifikaciji energetskih izvora MOL-a i jačanju regionalne energetske bezbednosti.

Regulatorni okvir i očekivanja za proizvodnju gasa

Zaključenje transakcije očekuje se u prvoj polovini 2027. godine, nakon dobijanja svih potrebnih regulatornih odobrenja. Proizvodnja gasa iz bloka 12 planirana je za 2031. godinu, što ostavlja dovoljno vremena za realizaciju infrastrukturnih radova i povezivanje sa egipatskom mrežom. Deo kupoprodajne cene biće isplaćen po ostvarenju ključnih razvojnih faza. Ovakav model investiranja omogućava MOL-u da postepeno ulaže i smanjuje rizik projekta.

Pozicija MOL-a u regionalnom gasnom sektoru

MOL je ovom akvizicijom dodatno ojačao poziciju na tržištu prirodnog gasa u istočnom Mediteranu. Projekat Afrodita ima strateški značaj za energetsku bezbednost regiona i omogućava diversifikaciju izvora snabdevanja gasom. Istovremeno, saradnja sa kompanijama Chevron i NewMed pruža dodatnu stručnu podršku i iskustvo u realizaciji složenih dubokomorskih projekata. Na taj način, MOL nastavlja da širi svoj međunarodni portfelj i investira u projekte sa dugoročnim potencijalom.

Pročitaj još

Domaće

EU smanjuje socijalna izdvajanja: Socijalni fond ESF+ ukinut, rizik gubitka 33 milijarde evra

Novi budžet EU predviđa minimum od 14 odsto za socijalne politike, Italija i Španija gube do 80 odsto sredstava

Objavljeno pre

,

Objavio:

EU smanjuje socijalna izdvajanja: Socijalni fond ESF+ ukinut, rizik gubitka 33 milijarde evra

Novi budžet EU predviđa minimum od 14 odsto za socijalne politike, Italija i Španija gube do 80 odsto sredstava

Evropska komisija predložila je da Evropski socijalni fond plus (ESF+) bude ukinut od 2028. godine, čime socijalna izdvajanja više nisu zagarantovana. Sa trenutnih 96 milijardi evra, koliko je EU namenila socijalnim programima kroz ESF+ u aktuelnom budžetskom okviru, novi predlog može dovesti do pada ukupne socijalne potrošnje na 63 do 87 milijardi evra. Ova promena, deo je plana za Višegodišnji finansijski okvir (VFO) 2028–2034, a sredstva za zapošljavanje, inkluziju i podršku najugroženijima više neće biti unapred određena već će zavisiti od prioriteta država članica.

Socijalna izdvajanja više nisu zagarantovana

ESF+ je decenijama bio glavni instrument Evropske unije za ulaganje u ljude, sa jasnim pravnim osnovom i preciznim ciljevima. Obezbeđivao je predvidivo finansiranje za zapošljavanje, podršku deci i porodicama, programe za osobe sa invaliditetom i dugotrajnu negu. Prema novom predlogu, države članice bi bile obavezne da najmanje 14 odsto prihvatljivih rashoda usmere na socijalne ciljeve, ali bez posebnog fonda kao garancije. Evropska mreža socijalnih službi (ESN) upozorava da opšte političke obaveze nisu dovoljne i da bez posebnog fonda socijalna potrošnja postaje ranjiva na pritiske budžeta i konkurentske prioritete poput odbrane ili poljoprivrede.

Države članice suočene sa velikim gubicima

Italija bi prema internim procenama mogla da izgubi do 80 odsto sredstava — sa 14,98 milijardi evra na samo 3,22 milijarde evra. Španija bi pala sa 11,43 na 2,94 milijarde evra, što je smanjenje od gotovo tri četvrtine. Portugal bi mogao da ostane bez 6,29 milijardi evra, dok bi Rumunija izgubila do dve trećine sredstava namenjenih socijalnim programima. Čak i velike ekonomije, poput Nemačke, suočavaju se sa rezovima do 68 odsto, dok bi Poljska mogla da izgubi više od sedam milijardi evra. Ove milijarde trenutno finansiraju ključne usluge za inkluziju, dugotrajnu negu i razvoj kadrova u sektoru socijalnih usluga.

Iskustva iz prošlosti i budući rizici

Primer Severne Irske, koja je nakon Bregzita izgubila pristup EU fondovima, pokazuje posledice ukidanja strukturnog finansiranja. Finansiranje kroz UK Shared Prosperity Fund bilo je za trećinu manje od prethodnih EU fondova, što je dovelo do gašenja projekata za marginalizovane grupe. Komisija navodi da minimum od 14 odsto garantuje nastavak ulaganja u socijalnu zaštitu. Međutim, bez posebnog fonda, ciljevi potrošnje lako mogu biti promenjeni ili zanemareni kada budžeti dođu pod pritisak. Stručnjaci iz ESN ističu da su predvidiva, namenski opredeljena sredstva ključ za održanje socijalnih programa i stabilnosti socijalne zaštite u Evropi.

Pročitaj još

Domaće

Hotelijerski sektor povećao kapacitet restorana za 13 odsto primenom Lean metode

Kopaonički hotel uz pomoć Lean alata povećao broj stolova sa 47 na 57 i smanjio gužve tokom skijaške sezone

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hotelijerski sektor povećao kapacitet restorana za 13 odsto primenom Lean metode

Kopaonički hotel uz pomoć Lean alata povećao broj stolova sa 47 na 57 i smanjio gužve tokom skijaške sezone

Hotelijerski sektor na Kopaoniku primenio je Lean metodu koja je omogućila povećanje kapaciteta restorana za 13 odsto. U sezoni kada su gužve bile posebno izražene, restoran je povećao broj stolova sa 47 na 57. Na taj način, broj mesta je porastao sa 101 na 114, što je značajno uticalo na smanjenje čekanja gostiju.

Lean analiza otkrila usko grlo u zoni posluženja

Tokom početka skijaške sezone, vlasnik poznatog hotela angažovao je Tecor Consulting kako bi rešio problem gužvi u restoranu. Iako je hotel uložio značajna sredstva u opremu i infrastrukturu, kapacitet restorana nije pratio broj gostiju u vreme obroka. Konsultanti su upotrebili Lean alat poznat kao Špageti analiza. Time su detaljno pratili kretanje gostiju i identifikovali tačno mesto gde nastaje zastoje. Najveća zagušenja javila su se kod stola sa čorbama i supama. Gosti koji nisu želeli supu morali su da čekaju zajedno sa ostalima, što je produžavalo redove i smanjivalo protok kroz restoran.

Povećanje kapaciteta bez dodatnih ulaganja

Nakon pažljive analize, tim je predložio reorganizaciju rasporeda stolova. Samo promenom postavke, broj stolova povećan je na 57, a broj mesta na 114. Važno je istaći da nije bilo potrebe za dodatnim investicijama, već je optimizacijom prostora postignut bolji efekat. Osim toga, sto sa supama i čorbama je izmešten na novu poziciju. Tako je eliminisano usko grlo i omogućen brži protok gostiju kroz liniju posluženja. Već na sledećem ručku, gužve su bile znatno manje, a i osoblje i gosti su prijavili veće zadovoljstvo.

Implikacije za hotelijerski sektor

Upotreba Lean metode u hotelijerstvu pokazala je kako pažljiva analiza i optimizacija procesa mogu doneti konkretne rezultate bez velikih ulaganja. Hotel na Kopaoniku je ovom promenom povećao logistički komfor i smanjio zastoje. Pored toga, primer iz prakse pokazuje da šira primena Lean alata može doprineti efikasnosti i u drugim segmentima ugostiteljstva. Ovakva iskustva su posebno značajna u periodima visoke popunjenosti, kada svaki dodatni sto i brža usluga direktno utiču na prihode i zadovoljstvo gostiju.

Pročitaj još

U Trendu