Connect with us

Domaće

Upravni sud poništio rešenje o preuzimanju Energoprojekta, dozvola iz 2017. proglašena nezakonitom

Vlasnici Napred Razvoja stekli su 90% udela u Energoprojektu, a mali akcionari najavljuju tužbe tražeći obeštećenje zbog razlike u ceni

Objavljeno pre

,

Upravni sud poništio rešenje o preuzimanju Energoprojekta, dozvola iz 2017. proglašena nezakonitom – preuzimanje Energoprojekta Foto Izvor: Pixabay / RonaldCandonga

Vlasnici Napred Razvoja stekli su 90% udela u Energoprojektu, a mali akcionari najavljuju tužbe tražeći obeštećenje zbog razlike u ceni

Upravni sud poništio je rešenje iz 2017. godine kojim je Komisija za hartije od vrednosti dozvolila kompaniji Napred Razvoj i povezanim firmama da objave ponudu za otkup akcija Energoprojekta. Dozvola iz 2017. proglašena je nezakonitom, što otvara mogućnost za nove pravne i ekonomske posledice u vezi sa preuzimanjem Energoprojekta. Predmet je vraćen Komisiji na ponovno odlučivanje, dok Energoprojekt odluku o prinudnom otkupu akcija treba da razmatra na skupštini zakazanoj za sutra.

Preuzimanje Energoprojekta i sporne transakcije

Preuzimanje Energoprojekta započelo je početkom 2017. godine, kada su firme Napred Razvoj, Montinvest, Jopag i GP Napred kupile akcije na berzi i stekle 35% vlasništva. Komisija za hartije od vrednosti tada je utvrdila da su povezane firme zajednički delovale i naložila im da podnesu zahtev za objavu ponude za preuzimanje. Komisija je 7. jula 2017. odobrila zahtev, nakon čega su firme otkupile dodatne akcije po ceni od 1.501 dinar i stekle većinsko vlasništvo.

U međuvremenu, Napred Razvoj i povezane firme postale su vlasnici 90% Energoprojekta, preuzimanjem i državnog udela. Time su stekli pravo na prinudni otkup akcija od malih akcionara i povlačenje Energoprojekta sa berze. Odluka Upravnog suda doneta je 26. juna 2026. i strankama je dostavljena nekoliko dana kasnije. Još nije poznato da li je ova presuda bila motiv za prodaju državnog udela po nižoj ceni u odnosu na 2017.

Pravna borba i posledice po akcionare

Spor oko preuzimanja Energoprojekta traje devet godina. Bivši direktor Energoprojekta, Vladimir Milovanović, i direktor za pravne poslove, Jovan Nikčević, tužili su Komisiju još 2017. godine. Prva odluka Upravnog suda doneta je tek 2023, kada je tužba odbijena. Oni su se žalili Vrhovnom sudu, koji je u junu 2025. poništio tu odluku, što je dovelo do nove presude Upravnog suda kojom je tužba prihvaćena.

Kao rezultat, slučaj se formalno vraća na početak, iako su transakcije sa akcijama već sprovedene. Mali akcionari, kojih ima najmanje 300 spremnih za tužbu, mogu da traže obeštećenje zbog razlike u ceni koju su dobili i one koju smatraju da su mogli dobiti. Prema izvorima bliskim Energoprojektu, moguće je da tužbi bude nekoliko hiljada. S druge strane, deo malih akcionara više nije živ, pa se postavlja pitanje isplate eventualne štete.

Komisija pred izazovom novih odluka

Sud je utvrdio da je Komisija za hartije od vrednosti više od 40 puta upozoravana na potencijalne neregularnosti u procesu preuzimanja akcija Energoprojekta. Ipak, Komisija je dopuštala ponude za preuzimanje, što sada može dovesti do tužbi i protiv samih članova Komisije. Jedno od spornih pitanja bilo je i izostanak saglasnosti Narodne banke Srbije za preuzimanje firme Energoprojekt Garant, koja je osiguravajuća kuća, što je bio deo žalbe Milovanovića i Nikčevića.

Osim toga, ostaje otvoreno pitanje zašto država nije prodala svoj udeo po višoj ceni 2017, kao i koliki će biti konačni trošak za budžet zbog gubitka Energoprojekta. Presuda Vrhovnog suda iz 2025. ukazala je na bitno povređena pravila postupka prilikom davanja saglasnosti za preuzimanje.

Šta sledi za Energoprojekt i tržište kapitala

Prema izjavama upućenih izvora, realno je očekivati da Komisija ponovi postupak odlučivanja, ali i da ponovo donese odluku sličnu onoj iz 2017. Time bi se pokrenuo novi ciklus tužbi i potencijalno dodatno odužili sporovi. Trenutno se u vezi sa preuzimanjem Energoprojekta vodi nekoliko desetina sudskih postupaka. Ovaj slučaj stvara neizvesnost za male akcionare, investitore i samu Komisiju, a može imati dugoročne posledice po poverenje u tržište kapitala u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Stelantis šalje više od 4.500 radnika u Kragujevcu na dvonedeljni kolektivni odmor

Automobilska fabrika uvodi letnji prekid rada od 3. do 17. avgusta, među zaposlenima do 1.000 stranih radnika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stelantis šalje više od 4.500 radnika u Kragujevcu na dvonedeljni kolektivni odmor – ferragosto u Kragujevcu

Automobilska fabrika uvodi letnji prekid rada od 3. do 17. avgusta, među zaposlenima do 1.000 stranih radnika

Stelantis fabrika automobila u Kragujevcu obustaviće proizvodnju zbog dvonedeljnog kolektivnog godišnjeg odmora počev od 3. avgusta. Svi radnici, njih više od 4.500, uključujući između 500 i 1.000 zaposlenih iz inostranstva, privremeno će pauzirati rad do 17. avgusta, što potvrđuje tradiciju ferragosto odmora u automobilskoj industriji. Ovu informaciju potvrdio je predsednik Samostalnog sindikata fabrike Ivan Ristić, uz napomenu da je zapošljavanje trenutno zaustavljeno, ali postoji mogućnost kasnijeg popunjavanja kadrova.

Rad u fabrici odvija se u tri smene, a tokom vikenda angažovani su radnici na određeno vreme, koji rade po 12 sati. Ovaj model omogućava fleksibilno prilagođavanje proizvodnim potrebama i održavanje kontinuiteta, posebno u periodima povećane tražnje. U kragujevačkoj fabrici proizvode se modeli „grande panda“ u električnoj, hibridnoj i benzinskoj verziji, kao i električni „citroen C3“.

Ferragosto odmor i organizacija rada

Letnji kolektivni odmor u Stelantisovoj fabrici prati italijansku tradiciju ferragosto praznika, koji se svake godine obeležava oko 15. avgusta. Ovaj period označava vreme kada većina industrijskih pogona u Italiji privremeno obustavlja rad, a radnici odlaze na godišnji odmor. Na taj način, fabrika u Kragujevcu prilagođava se korporativnoj kulturi i globalnim standardima, što doprinosi kvalitetu radne klime i produktivnosti tokom ostatka godine.

Prema rečima Ivana Ristića, broj stranih radnika u fabrici varira, ali se redovno kreće između 500 i 1.000, što ukazuje na internacionalizaciju proizvodnog procesa i potražnju za dodatnom radnom snagom. Proizvodnja tokom godine obuhvata više smena, uključujući i produžene vikend smene za privremeno angažovane radnike, što omogućava veću izlaznu proizvodnju i fleksibilnu raspodelu radnog vremena.

Proizvodni portfolio i značaj za sektor

U kragujevačkoj fabrici Stelantis proizvodi „grande panda“ u električnoj, hibridnoj i benzinskoj verziji, kao i električni „citroen C3“. Ovi modeli predstavljaju deo strategije elektrifikacije i diverzifikacije portfolija, što je u skladu sa globalnim trendovima u automobilskoj industriji. Tokom letnjeg odmora, proizvodni procesi su privremeno zaustavljeni, ali se očekuje nastavak aktivnosti odmah nakon povratka radnika na posao.

Odluka o kolektivnom odmoru ima važan uticaj na planiranje proizvodnje, logistiku i održavanje opreme. Na taj način, fabrika koristi ovaj period za servisiranje mašina i pripremu za naredni ciklus rada. Uporedo sa tim, radnici imaju priliku za odmor, što doprinosi dugoročnoj efikasnosti i smanjenju stresa na radnom mestu.

Tržišni kontekst i implikacije

Kragujevačka fabrika, deo Stelantis grupacije, prati praksu svoje matične kompanije iz Italije, čime se dodatno pozicionira kao značajan akter u regionalnoj automobilskoj industriji. Kolektivni odmor tokom ferragosta može kratkoročno uticati na tok isporuka, ali je uobičajen deo industrijskog kalendara.

Zapošljavanje velikog broja radnika iz inostranstva ukazuje na rastuću potražnju za kvalifikovanom radnom snagom i internacionalizaciju poslovanja. Zbog toga, ovakav model rada i organizacije odmora ima dugoročne pozitivne efekte na produktivnost i konkurentnost fabrike na evropskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

SOS Dečija sela Srbija pružila podršku mladima kroz Centar „Jaki mladi“

Organizacija omogućila besplatne radionice i stipendije za ranjive grupe, olakšavajući pristup obrazovanju i tržištu rada

Objavljeno pre

,

Objavio:

SOS Dečija sela Srbija pružila podršku mladima kroz Centar „Jaki mladi“

Organizacija omogućila besplatne radionice i stipendije za ranjive grupe, olakšavajući pristup obrazovanju i tržištu rada

SOS Dečija sela Srbija kroz Centar „Jaki mladi“ obezbeđuje podršku mladima iz ranjivih društvenih grupa. Ove aktivnosti uključuju karijerno savetovanje, psihosocijalnu pomoć i radionice koje pomažu mladima da se lakše uključe na tržište rada. Takav pristup posebno je važan za one čiji razvoj, bezbednost ili dobrobit mogu biti ugroženi siromaštvom, prekidom školovanja ili neadekvatnim staranjem roditelja.

Podrška mladima kroz radionice i stipendije

Kroz Centar „Jaki mladi“, SOS Dečija sela Srbija nudi besplatne radionice i savetovanje, kao i mogućnost povezivanja sa kompanijama koje dodeljuju stipendije. To je omogućilo mladima poput Aleksandra Milanovića da pruže otpor teškim životnim okolnostima i steknu obrazovanje. Aleksandar je odrastao bez stabilne porodične podrške, radio je razne poslove i borio se za osnovne životne uslove. Međutim, njegova odluka da se obrati organizaciji pokazala se ključnom za njegov napredak. Kao rezultat, kroz radionice je dobio priliku da razgovara o svojim izazovima i pronađe rešenja za budućnost. Takođe, dobio je stipendiju koja mu je omogućila da upiše željeni fakultet i nastavi studije bez finansijskog pritiska.

Ekonomija solidarnosti i jačanje tržišta rada

Organizacije poput SOS Dečija sela Srbija igraju značajnu ulogu u razvoju ekonomije solidarnosti. Na taj način pomažu mladima da steknu veštine potrebne za zapošljavanje i smanjuju rizik od siromaštva. Aleksandar je, zahvaljujući mentorstvu i podršci, upisao Fakultet primenjenih umetnosti kao samofinansirajući student. Uz dodatnu pomoć fondacije i partnera koji dodeljuju stipendije, uspeo je da završi prvu godinu i pređe na budžetsko finansiranje studija. S druge strane, njegova priča pokazuje kako dostupnost besplatnih radionica i finansijske podrške može direktno uticati na smanjenje nezaposlenosti među mladima iz osetljivih grupa.

Psihosocijalna podrška i dugoročni efekti

Aleksandar sada kao edukator pomaže drugima da prepoznaju sopstvene mogućnosti i pronađu rešenja za izazove sa kojima se suočavaju. „Mladi sa kojima radim ne moraju ništa da kažu, dovoljan je pogled ili ćutanje da prepoznam šta ih muči“, ističe on. Takođe, organizacija ne uslovljava podršku i ne očekuje ništa zauzvrat. To doprinosi izgradnji poverenja i motiviše mlade da istraju u obrazovanju i traženju posla. Na kraju, slučaj SOS Dečija sela Srbija ilustruje kako ulaganje u socijalne programe i obrazovanje može imati direktan uticaj na jačanje tržišta rada i smanjenje ekonomskih nejednakosti.

Pročitaj još

Domaće

Nelt Grupa menja rukovodstvo: Marko Cilić postaje CEO i predsednik Izvršnog odbora

Novi generalni direktor Nelt Grupe preuzima odgovornost za realizaciju strategije Ascend 2030 i jačanje partnerstava

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nelt Grupa menja rukovodstvo: Marko Cilić postaje CEO i predsednik Izvršnog odbora

Novi generalni direktor Nelt Grupe preuzima odgovornost za realizaciju strategije Ascend 2030 i jačanje partnerstava

Nelt Grupa zvanično je saopštila da će Marko Cilić od 1. avgusta preuzeti funkciju generalnog direktora (CEO) i predsednika Izvršnog odbora. Ova promena rukovodstva deo je korporativne strategije Ascend 2030, koja ima za cilj unapređenje poslovanja i rast kompanije u narednim godinama. Prema informacijama iz kompanije, ključni fokus biće na jačanju dugoročnih partnerstava, razvoju zaposlenih i novim investicijama.

Promene u rukovodstvu i strateške smernice

Marko Cilić pridružio se Nelt Grupi 2022. godine kao izvršni direktor za finansije (CFO). Od marta 2026. godine obavljao je funkciju vršioca dužnosti generalnog direktora. Njegovo bogato međunarodno iskustvo u finansijama i industriji robe široke potrošnje (FMCG) stekao je radeći u kompanijama kao što su Procter & Gamble i Novartis. Kao rezultat toga, kompanija očekuje da će Cilićevo iskustvo doprineti daljem razvoju Nelt Grupe. Takođe, u fokusu će biti realizacija strategije Ascend 2030, koja podrazumeva rast poslovanja i unapređenje operativne efikasnosti.

Realizacija strategije Ascend 2030

Prema planu, Nelt Grupa će uz novo rukovodstvo nastojati da ostane pouzdan partner na tržištu i podigne standarde poslovanja. „Velika mi je čast i odgovornost što zvanično preuzimam ulogu generalnog direktora Nelt Grupe. Verujem da je naša najveća snaga u ljudima, njihovom znanju, iskustvu i veštinama“, izjavio je Marko Cilić. On je naglasio da će kroz timski rad i doslednu realizaciju strategije kompanija nastaviti da ostvaruje rezultate i investira u razvoj zaposlenih. Osim toga, iz Nelt Grupe su ocenili da će Cilićevo strateško vođenje predstavljati važan oslonac za budući rast.

Uticaj na sektor i tržište

Nelt Grupa je jedan od vodećih distributera i logističkih operatera u regionu, sa snažnom pozicijom u industriji robe široke potrošnje. Promena na čelu kompanije dolazi u trenutku kada je tržište u fazi transformacije i zahteva prilagođavanje novim globalnim standardima. Uporedo sa tim, očekuje se da će realizacija strateških ciljeva doprineti jačanju konkurentnosti i dugoročnom održivom rastu. Na kraju, iskustvo novog CEO-a u međunarodnim kompanijama može predstavljati prednost u vođenju kompleksnih projekata i širenju poslovanja na nova tržišta.

Pročitaj još

U Trendu