Connect with us

Domaće

Tržište rada beleži rast od 3 odsto, objavljeno 32.713 oglasa u Srbiji

Broj oglasa za mlade porastao 24 odsto, IT sektor sa padom od 32 odsto u prvoj polovini 2026.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / geralt

Broj oglasa za mlade porastao 24 odsto, IT sektor sa padom od 32 odsto u prvoj polovini 2026.

Tržište rada u Srbiji pokazalo je prve znake oporavka u prvih šest meseci 2026. godine, prema podacima sa platforme Poslovi Infostud. U ovom periodu objavljeno je ukupno 32.713 oglasa za posao, što predstavlja rast od 3 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Posebno je značajan rast broja oglasa namenjenih mladima – za čak 24 odsto – dok je u sektoru IT zabeležen pad broja oglasa od 32 odsto.

Najveći broj oglasa tokom prve polovine godine došao je iz sektora trgovine, sa 6.570 oglasa, zatim iz proizvodnje sa 3.389, uslužnih delatnosti i zanata sa 2.962, turizma i ugostiteljstva sa 2.429, kao i iz građevinarstva i arhitekture sa 2.232. Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabeležen je u građevinarstvu i arhitekturi, gde je broj oglasa povećan za 15 odsto, i u turizmu i ugostiteljstvu sa rastom od 13 odsto. Trgovina, uslužni sektor, zanati i prehrambena industrija takođe beleže rast broja oglasa, što ukazuje na širi oporavak privrede.

Pad u IT sektoru je izražen: broj oglasa u ovoj oblasti smanjen je sa 2.508 na 1.633 u odnosu na prošlu godinu. To predstavlja pad od oko 32 odsto. Ipak, zanimanja kao što su IT help desk i support, softverski inženjeri, programeri, full stack i backend developeri ostaju među najtraženijima, pokazuju podaci Infostuda.

Kada je reč o mladima, tokom prvih šest meseci 2026. godine objavljeno je 4.868 oglasa namenjenih studentima i mladima, što je povećanje od 24 odsto u poređenju sa prošlom godinom. Njihov udeo u ukupnom broju oglasa porastao je sa 12 na gotovo 15 odsto, što pokazuje da poslodavci ponovo otvaraju vrata kandidatima na početku karijere. Najtraženije pozicije ostale su prodavci, magacioneri, vozači, konobari, administrativni radnici, komercijalisti, radnici u proizvodnji, kuvare, telefonski operateri i prodajni savetnici.

Ponude zarada za najtraženija zanimanja pokazuju da su komercijalisti i vozači imali prosečnu ponuđenu platu od oko 125.000 dinara, radnici u proizvodnji i administrativni radnici oko 88.000 dinara, magacioneri oko 86.000 dinara, a prodavci oko 80.000 dinara. Za šefa kuhinje prosečna plata iznosila je oko 154.000 dinara, dok je za autolimare dostizala i 180.000 dinara.

Deficit radnika u pojedinim zanatskim i ugostiteljskim zanimanjima i dalje predstavlja izazov za poslodavce. Među najdeficitarnijim zanimanjima su autolimari, limari, pekari, barmeni, mesari i šefovi kuhinja, pri čemu ni natprosečne zarade ne uspevaju da privuku dovoljan broj prijava.

Podaci iz prve polovine 2026. godine pokazuju da se tržište rada u Srbiji nalazi u stabilnijoj fazi u odnosu na prethodnu godinu. Iako je još rano govoriti o potpunom oporavku, rast broja oglasa, veća potražnja za mladima i povećana aktivnost u više privrednih sektora daju pozitivne signale za nastavak godine. S druge strane, nedostatak kvalifikovanih zanatskih radnika ostaje ozbiljan izazov, uprkos rastu zarada u tim oblastima.

Pročitaj još

Domaće

Slobodna zona u Brodu otvara vrata novim investicijama i zapošljavanju

Odluka Saveta ministara omogućava niže troškove i brže carinske procedure, prve kompanije već najavile ulaganja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Odluka Saveta ministara omogućava niže troškove i brže carinske procedure, prve kompanije već najavile ulaganja

Opština Brod dobila je značajan ekonomski podsticaj usvajanjem odluke o formiranju slobodne zone, što je potvrdio Milan Zečević, načelnik ove pogranične opštine. Odluka Saveta ministara, doneta nakon 16 meseci priprema, ima za cilj da olakša poslovanje, privuče investicije i poveća zapošljavanje u regionu.

Zečević je istakao da je Brod još pre ratnih dešavanja bio projektovan kao industrijska zona i podsetio na visok tehnološki nivo Rafinerije nafte još 1990. godine. Formiranjem slobodne zone, kako je naveo, stvaraju se preduslovi za niže troškove PDV-a i energenata, kao i ubrzane carinske procedure, što je ključna prednost za privredu Republike Srpske, posebno za granične opštine poput Broda, Gradiške, Zvornika i Trebinja.

Jedna od glavnih koristi biće povratak radne snage u lokalnu privredu. Trenutno oko 400 radnika iz Broda svakodnevno odlazi na rad u Hrvatsku, a isti broj radi u okolnim opštinama kao što je Derventa. Zečević smatra da slobodna zona predstavlja potencijal za povratak tih radnika i otvaranje novih radnih mesta.

Prve kompanije već su najavile konkretne planove za ulaganje. Prema informacijama sa društvenih mreža, firma DM montaža, specijalizovana za remont energetskih postrojenja, planira preseljenje dela proizvodnje iz Nemačke u Brod. U BiH će se obavljati prefabrikacija cevovoda i drugih elemenata, koji će se potom izvoziti nazad u Nemačku na završnu montažu. Očekuje se da ovaj model poveća konkurentnost i otvori nova radna mesta u Brodu.

Pozitivne efekte očekuju i postojeće kompanije. Firma Skaj adapter, proizvođač metalnih komponenti za automobilsku industriju, ističe da će pojednostavljene carinske procedure značajno smanjiti troškove. Svaki sat čekanja kamiona na granici može koštati između 10.000 i 20.000 evra, pa će brži protok robe povećati efikasnost poslovanja.

Slobodne zone već uspešno funkcionišu u Gradišci i Trebinju, dok je nakon Broda u planu osnivanje još jedne zone u Bijeljini. Ovaj model ekonomske liberalizacije ima potencijal da dodatno podstakne privredni razvoj i konkurentnost regiona.

Pročitaj još

Domaće

Kineska ekonomija ostvarila rast BDP-a od 4,7 odsto u prvih šest meseci 2026.

Industrijska proizvodnja porasla 5,4 odsto, spoljna trgovina dostigla 25,47 biliona juana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Industrijska proizvodnja porasla 5,4 odsto, spoljna trgovina dostigla 25,47 biliona juana

Kineska ekonomija zabeležila je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,7 odsto u prvoj polovini 2026. godine, ostajući u okviru ciljanog raspona rasta od 4,5 do 5 odsto, pokazuju najnoviji podaci Nacionalnog biroa za statistiku Kine. Ukupni BDP dostigao je 69,57 biliona juana (oko 8,59 biliona evra), uprkos izazovima kao što su geopolitičke tenzije i usporavanje globalne ekonomije.

U drugom kvartalu 2026. godine, kineska privreda ostvarila je međugodišnji rast od 4,3 odsto, nakon što je u prvom tromesečju zabeležen rast od 5 odsto. Prema oceni zamenika direktora Nacionalnog biroa za statistiku Mao Šengjonga, kineska ekonomija je u prvoj polovini godine zadržala stabilan trend, a ključni makroekonomski indikatori ostali su u predviđenim okvirima.

U istom periodu, industrijska proizvodnja većih kineskih kompanija porasla je za 5,4 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je promet u maloprodaji povećan za 2,7 odsto. S druge strane, ulaganja u osnovna sredstva su opala za 5,7 odsto, što ukazuje na zaostajanje investicione aktivnosti u poređenju sa rastom industrijske proizvodnje.

Visokotehnološke industrije i dalje su glavni pokretač rasta. Proizvodnja u sektoru opreme povećana je za 9,3 odsto, dok je visokotehnološka proizvodnja zabeležila rast od 13,3 odsto, znatno iznad proseka ukupne industrije. Spoljna trgovina dala je značajan doprinos, sa rastom ukupne robne razmene od 16,9 odsto na godišnjem nivou, dostigavši 25,47 biliona juana (oko 3,14 biliona evra), što predstavlja rekord za prvo polugodište.

Poseban rast zabeležen je u trgovini računarskom opremom, elektronskim komponentama i delovima za računare, koja je porasla 56,6 odsto i dostigla 5,13 biliona juana (oko 633 milijarde evra).

Kineski ekonomski analitičari ističu da primena veštačke inteligencije, razvoj domaćih tehnologija i širenje saradnje sa zemljama iz inicijative „Pojas i put“ obezbeđuju nove izvore dugoročnog privrednog rasta.

Pročitaj još

Domaće

OMV dobila kredit od 450 miliona evra za izgradnju postrojenja za zeleni vodonik

Evropska investiciona banka finansira 75% investicije vredne 600 miliona evra, kapacitet 23.000 tona godišnje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska investiciona banka finansira 75% investicije vredne 600 miliona evra, kapacitet 23.000 tona godišnje

Austrijska energetska kompanija OMV obezbedila je kredit od 450 miliona evra od Evropske investicione banke za izgradnju velikog postrojenja za proizvodnju zelenog vodonika u Bruku na Lajti, Donja Austrija. Ovo je do sada najveće pojedinačno finansiranje EIB-a za energetski sektor u Austriji, a kredit pokriva skoro tri četvrtine ukupne investicije, čija je vrednost procenjena na oko 600 miliona evra.

Novo postrojenje, čija je izgradnja već u toku, biće opremljeno elektrolizerom snage 140 megavata koji će koristiti električnu energiju iz obnovljivih izvora. Očekuje se da počne sa radom do kraja 2027. godine. Godišnji kapacitet proizvodnje iznosiće do 23.000 tona zelenog vodonika, što će ovo postrojenje svrstati među pet najvećih u Evropi i biti najveće u Austriji.

Proizvedeni zeleni vodonik biće transportovan cevovodom dugim 22 kilometra do OMV-ove rafinerije u Švehatu. Tamo će postepeno zamenjivati vodonik dobijen iz fosilnih goriva u procesu prerade nafte. Ova promena omogućava smanjenje direktnih emisija ugljen-dioksida u rafineriji za oko 150.000 tona godišnje, odnosno približno 10% trenutnih emisija.

Projekat predstavlja osnovu i za buduću proizvodnju održivog avionskog goriva i drugih proizvoda sa niskim emisijama ugljenika. Potpredsednik EIB-a Karl Nehamer izjavio je da je zeleni vodonik jedan od ključnih elemenata evropske energetske tranzicije. Finansijski direktor OMV-a Rajnhard Florej istakao je: „Kredit predstavlja potvrdu poverenja u strategiju transformacije kompanije i njen plan dekarbonizacije industrijskih procesa.“

Pročitaj još

U Trendu