Connect with us

Domaće

Tržište nekretnina ostvarilo promet od 2,4 milijarde evra uz rast od 9 odsto

Broj transakcija povećan za 6,9 procenata, dok je kreditno finansiranje poraslo na 14 odsto ukupne prodaje

Published

on

pexels-photo-8469937

Broj transakcija povećan za 6,9 procenata, dok je kreditno finansiranje poraslo na 14 odsto ukupne prodaje

Tržište nepokretnosti u Srbiji zabeležilo je snažan oporavak krajem 2025. godine, sa ukupnim prometom od 2,4 milijarde evra u poslednjem kvartalu, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda. U poređenju sa istim periodom prethodne godine, tržište je poraslo 9 odsto, dok je broj transakcija bio veći za 6,9 procenata.

Najveći udeo u ukupnoj vrednosti ostvarila je prodaja stanova, sa 1,4 milijarde evra, što čini 61 odsto prometa. Za kupovinu kuća izdvojeno je 189 miliona evra (8 odsto), za građevinsko zemljište 176 miliona evra (7 odsto), za poslovne prostore 109 miliona evra (5 odsto), a za poljoprivredno zemljište 73 miliona evra (3 odsto).

Učešće kreditnog finansiranja u prometu nepokretnosti dostiglo je 14 odsto, što je povećanje od tri procenta u odnosu na prethodnu godinu. Posebno se ističe rast kreditnog učešća u kupovini stanova, sa 24,4 na 31,8 odsto.

Broj kupoprodajnih ugovora porastao je u Beogradu za 10,9 odsto i u Kragujevcu za 5,8 odsto, dok je u Nišu zabeležen pad od 6,5 odsto, a u Novom Sadu od 8,7 odsto. U Beogradu je za stanove izdvojeno ukupno 768,5 miliona evra.

Najskuplji stan prodat je na Savskom vencu, ima 90 kvadrata i postignuta cena je 1,4 miliona evra, dok je najskuplji kvadrat iznosio 15.298 evra. Najskuplja kuća, takođe na Savskom vencu, prodata je za milion evra, a najskuplje garažno mesto za 60.000 evra.

Na Vračaru je zabeležen najskuplji kvadrat poslovnog prostora od 7.333 evra, dok je najviša ukupna cena za poslovni prostor iznosila 2.750.000 evra za objekat od 732 kvadrata na Starom gradu.

Cene kvadrata u starogradnji su najviše na Vračaru (6.240 evra, prosečno 3.542), dok je na Starom gradu prosečna cena 3.832 evra. Novogradnja je najskuplja na Savskom vencu sa prosečnom cenom od 4.792 evra. Najniže prosečne cene starogradnje su u Rakovici (2.291 evro), a novogradnje na Paliluli (2.560 evra). U Kragujevcu su najniže prosečne cene – starogradnja 1.477, novogradnja 1.555 evra po kvadratu.

Beograd na vodi prednjači među stambenim kompleksima sa prosečnom cenom od 4.685 evra po kvadratu, dok su cene dostizale i 6.000 evra. Sava residance u Voždovcu ima prosečnu cenu od 3.954 evra. Najpovoljniji kvadrat prodat je u Square garden kompleksu u Novom Sadu, po ceni od 2.369 evra.

Na delimično regulisanom tržištu broj ugovora iznosio je 3.926, što je pad od 15,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je promet iznosio 394,8 miliona evra, što je 18,1 odsto manje nego 2024. godine. Udeo ugovora na ovom segmentu tržišta takođe je u padu.

Prema ekonomskim analizama, kraj 2025. označio je prekretnicu u prometu nekretnina, sa najvišim kvartalnim nivoom od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Britanski savet sproveo program za 20 lidera iz Srbije kroz saradnju sa UK

Dvadeset mladih lidera iz Srbije tokom 2026. sarađivalo sa britanskim institucijama radi jačanja inovacija i ekonomskog razvoja

Published

on

By

Dvadeset mladih lidera iz Srbije tokom 2026. sarađivalo sa britanskim institucijama radi jačanja inovacija i ekonomskog razvoja

Program stipendija za nauku i inovacije „UK-Serbia Science and Innovation Fellowship“, koji sprovodi Britanski savet i finansira Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu, omogućio je 20 mladih lidera iz Srbije da tokom proteklih meseci sarađuju sa britanskim institucijama i stručnjacima. Cilj programa bio je da se ojača upravljanje inovacijama i unapredi saradnja između istraživanja i industrije, uz podsticanje ekosistema inovacija u Srbiji.

U okviru studijske posete Londonu i Liverpulu, stipendisti su razvili konkretne predloge vezane za komercijalizaciju istraživanja, spin-autove i koordinaciju ekosistema, a rezultate su predstavili na završnom događaju u Privrednoj komori Srbije. Na skupu su učestvovali predstavnici srpskih i britanskih institucija, akademske zajednice, preduzeća i međunarodnih partnera, koji su diskutovali o načinima da se kroz saradnju vlade, industrije i civilnog društva dodatno podrži inovacioni razvoj Srbije.

Britanski ambasador u Republici Srbiji, Nj.E. Edvard Ferguson, istakao je: „Imamo dva cilja. Prvo da pomognemo Srbiji da sazna više o tome kako je Britanija izgradila kompletan ekosistem koji podstiče inovaciju, cutting edge nauku. I drugi, da izgradimo jače vezu između budućih lidera iz naših zemalja.“

Program je završen panelom između mentora iz Velike Britanije i stipendista, gde su predstavljena ključna saznanja i njihova praktična primena za Srbiju. Učesnici su tokom četiri nedelje, po povratku iz UK, radili sa britanskim mentorima na razvoju ideja koje mogu biti implementirane u domaćem ekosistemu, kako bi ono što su naučili pretvorili u opipljive rezultate. Gospodin Ferguson naglasio je: „Učesnici su videli kako se nauka i inovacije razvijaju u Britaniji, kako institucije podstiču nauku i inovacije, kako univerziteti rade sa privredom i lokalne vlasti sarađuju sa naučnicima. Po povratku su četiri nedelje radili sa britanskim mentorima razvijajući praktične ideje koje mogu da implementiraju u Srbiji kako bi ono što su naučili pretvorili u konkretne rezultate.“

Program doprinosi održivom razvoju, smanjenju fragmentacije ekosistema i jačanju veza između istraživanja i javnih politika, uz promovisanje raznolikosti, transparentnosti i inkluzivnosti. Učestvovalo je 20 stipendista iz različitih institucija, među kojima su: Marija Gnjatović, Vukašin Grozdić, Nemanja Martinović, Milena Vujaklija, Saša Lazović, Goran Mladenović, Adela Ljajić, Branislav Muškatirović, Marijana Krkić, Dragana Bećić, Nikola Tarbuk, Miloš Grozdanović, Srđan Davidović, Teodora Pavićević, Tanja Kuzman, Jovan Nikolić, Petar Stakić, Boško Blagojević, Marko Pavlović i Dragana Daničić.

Mentori programa bili su Amanda Lamb, Alan Roberts, Poli Mekenzi i Luk Šarbonie-Bevan.

Pročitaj još

Domaće

Tesla Palace emituje 30.000 digitalnih tokena po 100 evra za izgradnju apartmana na Kosmaju

Kompanija završila 2024. s profitom od 49 miliona dinara, regulator odobrio prvu emisiju digitalne imovine ove godine

Published

on

By

Kompanija završila 2024. s profitom od 49 miliona dinara, regulator odobrio prvu emisiju digitalne imovine ove godine

Kompanija Tesla Palace iz Novog Sada, u vlasništvu Danijele Karić-Mileusnić, pokrenula je inicijalnu ponudu digitalnih tokena sa ciljem prikupljanja finansijskih sredstava za nastavak izgradnje luksuznog stambeno-turističkog kompleksa Kosmaj Residence. Ova emisija digitalne imovine prva je koju je domaći regulator odobrio u 2024. godini, a zvanično je započeta u ponedeljak, potvrđeno je iz kompanije.

Emitovan je ukupno 30.000 TeslaKarić tokena, svaki u nominalnoj vrednosti od 100 evra (u dinarskoj protivvrednosti). Prema dokumentaciji objavljenoj na sajtu kompanije, investitori mogu birati između dva investiciona perioda: trogodišnjeg i petogodišnjeg. U okviru trogodišnjeg perioda ponuđene su dve opcije – Proizvod 1 sa kamatnom stopom od 6% u prvoj, 7% u drugoj i 8% u trećoj godini, i Proizvod 2 koji uz bonus za lojalnost donosi kamatu od 6,5%, 7,5% i 8,5% po godinama. Petogodišnji period obuhvata Proizvod 3 sa kamatama od 6%, 7%, 8%, 8,5% i 9% po godinama, dok Proizvod 4 omogućava povećanu stopu od 9% u četvrtoj i 10% u petoj godini, ukoliko investitor ne povuče kamatu ranije.

Pravo na kupovinu imaju domaća i strana fizička i pravna lica, a dokumentacija predviđa mogućnost sekundarnog trgovanja tokenima. Prikupljena sredstva prvenstveno su namenjena finansiranju izgradnje Kosmaj Residence kompleksa, jedinom apartmanskom projektu na ovoj planini u blizini Beograda, ali mogu biti iskorišćena i za druge projekte Tesla Palace i povezanih društava. Kompanija planira završetak Kosmaj Residence do kraja 2027. godine.

Prema zvaničnim podacima, Danijela Karić-Mileusnić poseduje 75% vlasničkog udela u Tesla Palace, dok se preostalih 25% vodi na Construction&trade.co., gde ona ima većinsko vlasništvo. Tesla Palace je osnovan 2022. godine i 2024. završio je sa profitom od gotovo 49 miliona dinara.

„Projekat je osmišljen kao celovit kompleks sa brojnim sadržajima – sportski tereni, bioskopi na otvorenom, pijace lokalnih proizvođača i druge aktivnosti, što omogućava stabilnost i potencijal za dugoročni rast investicije“, navodi se u objavljenom dokumentu. Kompanija ističe da je saradnja sa povezanim društvima omogućila prethodne projekte, uključujući i izgradnju prvog kondominijuma u Kragujevcu 2024. godine.

Pročitaj još

Domaće

OpenAI uvodi naplatu veštačke inteligencije prema utrošku, model poput komunalnih usluga

Korisnici će plaćati AI kao električnu energiju ili vodu, najavljeno na BlackRock Infrastructure Summit u Vašingtonu

Published

on

By

Korisnici će plaćati AI kao električnu energiju ili vodu, najavljeno na BlackRock Infrastructure Summit u Vašingtonu

Kompanija OpenAI najavila je mogućnost da veštačka inteligencija postane komunalna usluga, što bi korisnicima omogućilo da plaćaju prema utrošku, slično kao kod električne energije ili vode. Direktor OpenAI, Sem Altman, izjavio je 24. marta 2026. godine na BlackRock Infrastructure Summit u Vašingtonu da bi novi model podrazumevao naplatu po utrošku umesto mesečne pretplate, čime bi korisnici imali fleksibilnost u trošenju računskih resursa.

Altman je precizirao da model naplate podrazumeva prodaju tokena, gde će građani plaćati onoliko koliko koriste AI resurse. Naglasio je da tehnološke firme, uključujući OpenAI, razvijaju poslovanje koje omogućava isporuku inteligencije na zahtev. „Naše poslovanje izgledaće kao prodaja tokena“, izjavio je Altman, dodajući: „Vidimo budućnost u kojoj je inteligencija komunalna usluga, poput električne energije ili vode, i ljudi je kupuju od nas po utrošku i koriste za šta god žele.“

Ovaj pristup može značajno promeniti način na koji se AI koristi u svakodnevnom životu i poslovanju, jer omogućava dinamično korišćenje bez vezivanja za fiksne pakete ili pretplate. Prema rečima Altman-a, ovakav model donosi veću dostupnost i ekonomsku fleksibilnost korisnicima koji AI mogu koristiti baš onoliko koliko im je potrebno.

Pročitaj još

U Trendu