Connect with us

Domaće

Transportni sektor u Srbiji beleži gašenje 258 firmi od početka godine

Samo u drumskom prevozu tereta zatvoreno je 224 preduzeća, dodatnih 34 u pratećim delatnostima, dok novi propisi utiču na rast troškova

Published

on

pexels-photo-35996049

Samo u drumskom prevozu tereta zatvoreno je 224 preduzeća, dodatnih 34 u pratećim delatnostima, dok novi propisi utiču na rast troškova

Transportni sektor u Srbiji suočava se sa ozbiljnom krizom, jer je od 1. januara do danas ugašeno ukupno 258 transportnih firmi, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall. U delatnosti drumskog prevoza tereta (šifra 49.41), tokom prva tri meseca zatvorena su 224 privredna subjekta, dok je u okviru pratećih delatnosti u saobraćaju, koje obuhvataju organizaciju transporta, špediciju i srodne usluge (šifra 52.29), prestalo sa radom još 34 preduzeća.

Novi protest srpskih prevoznika na teretnim graničnim prelazima najavljen je za 14. april, nakon što višestruki sastanci sa predstavnicima Evropske komisije nisu doneli sistemsko rešenje za boravak profesionalnih vozača Zapadnog Balkana u Šengenskoj zoni. Prema aktuelnim pravilima, vozači mogu boraviti maksimalno 90 dana u periodu od 180 dana, što je značajno ograničenje za rad u međunarodnom transportu. Ovaj problem je dodatno eskalirao nakon uvođenja Entry-Exit sistema (EES) od 12. oktobra prošle godine, kojim je na graničnim prelazima EU uvedena automatizovana kontrola ulaska i izlaska. Vozači koji premaše dozvoljeni broj dana u Šengenu sada se suočavaju sa hapšenjima i deportacijama, iako puna primena sistema startuje 10. aprila.

Prevoznici su u više navrata upozoravali da novi sistem produbljuje višedecenijske probleme sektora, što može dovesti do potpunog zastoja kamionskog transporta iz regiona Zapadnog Balkana. U januaru su, zbog nedostatka rešenja, blokirali teretne granične prelaze od 26. do 30. januara.

Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković ističe da je gašenje velikog broja firmi posledica nagomilanih problema i dodatnog pritiska novih regulativa, koje produžavaju vreme transporta i povećavaju troškove. “Podatak o velikom broju zatvorenih transportnih firmi istovremeno pokazuje teškoće u kojima se nalazi naša domaća privreda – otežan je izvoz, ali i snabdevanje svih firmi koje se bave trgovinom, a koje uvoze ogromne količine robe iz Zapadne Evrope”, izjavio je Atanacković.

Prema njegovim rečima, problemi domaćih prevoznika traju godinama, a Evropska unija za sada ne pokazuje dovoljno interesovanja da ih reši. “Praktično smo jedno izolovano ostrvo. Očigledno je da se EU, na koju se odnose ovi problemi i ograničenja, njima ne bavi sa dovoljno pažnje – verovatno zato što joj nismo prioritet ili ima važnija pitanja”, navodi on. Dodaje da je rešenje moguće po uzoru na profesije sa sličnim režimom rada, kao što su zaposleni u avio-saobraćaju. Ipak, firme iz Srbije su i ranije bile opterećene dugim čekanjima na granicama, što smanjuje isplativost poslovanja.

Strani prevoznici, takođe, izbegavaju vožnju ka Srbiji zbog gubitaka usled zadržavanja na granicama, a manjak vozača će se dodatno pogoršati, što će dovesti do rasta cena transporta. “Već sada imamo manjak vozača, a ovakve okolnosti će problem samo dodatno produbiti. To će neminovno dovesti i do rasta cena transporta”, upozorava Atanacković. Prema njegovim rečima, ukoliko strane firme preuzmu transport, troškovi će biti još veći.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Privatni sektor evrozone usporio rast na 50,5 poena, evro pao 0,2 odsto

Kompozitni PMI indeks pao sa 51,9 na 50,5 poena u martu, prinos na nemačke obveznice ostao na oko tri odsto

Published

on

By

Kompozitni PMI indeks pao sa 51,9 na 50,5 poena u martu, prinos na nemačke obveznice ostao na oko tri odsto

Privatni sektor evrozone zabeležio je u martu najsporiji rast u poslednjih 10 meseci, pokazuju preliminarni podaci agencije S&P Global. Kompozitni indeks menadžera nabavke (PMI) pao je sa februarskih 51,9 poena na 50,5 poena, ali je ostao iznad ključne granice od 50 poena koja razdvaja ekspanziju od kontrakcije aktivnosti. Tržišta su, prema ovim podacima, počela da očekuju povećanje kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke.

Nemačka, koja je najveća ekonomija evrozone, beleži veći pad kompozitnog PMI indeksa od očekivanog, ali i dalje ostaje u zoni rasta. Francuska je treći mesec zaredom zabeležila vrednost indeksa ispod 50 poena, što ukazuje na pad aktivnosti. U obe zemlje sektor usluga pokazao je slabost, dok je prerađivačka industrija zabeležila nešto bolje rezultate.

Nakon objave ovih podataka, prinos na nemačke desetogodišnje obveznice ostao je gotovo nepromenjen na oko tri odsto, dok je evro oslabio za 0,2 odsto na 1,1593 dolara. Prema oceni glavnog ekonomiste agencije S&P Global, Krisa Vilijamsona, “preliminarni PMI za evrozonu šalje upozorenje na stagflaciju, jer rat na Bliskom istoku istovremeno podiže cene i guši privredni rast”.

Troškovi kompanija rastu najbržim tempom u više od tri godine, pre svega zbog skoka cena energije i poremećaja u lancima snabdevanja usled sukoba na Bliskom istoku. Ovi faktori dodatno ugrožavaju ionako slab ekonomski oporavak evrozone, dok tržišta sve više računaju na mogućnost povećanja kamatnih stopa kako bi se obuzdao novi talas inflacije.

Evropska centralna banka za sada zauzima oprezan stav i čeka nove ekonomske podatke, ali prema najavama nije isključeno da će već na sledećem sastanku o monetarnoj politici krajem aprila razmatrati povećanje kamatnih stopa.

Pročitaj još

Domaće

Putevi Srbije upozoravaju na zloupotrebu SMS poruka o putarini i saobraćajnim prekršajima

Građanima upućen apel da ne otvaraju sumnjive linkove i ne unose podatke sa platnih kartica zbog rizika od finansijske prevare

Published

on

By

Građanima upućen apel da ne otvaraju sumnjive linkove i ne unose podatke sa platnih kartica zbog rizika od finansijske prevare

Javno preduzeće Putevi Srbije izdalo je 24. marta 2026. godine saopštenje u kojem upozorava građane na pojavu zlonamernih SMS poruka kojima se korisnici obaveštavaju o navodnoj nenaplaćenoj putarini, prekoračenju brzine ili drugim saobraćajnim prekršajima. U porukama se od građana traži da otvore link i unesu podatke sa platne kartice, što predstavlja ozbiljnu zloupotrebu i može dovesti do finansijskih gubitaka.

Putevi Srbije naglašavaju da takve poruke nisu poslate od strane ovog javnog preduzeća, te apeluju na sve korisnike da ne otvaraju sumnjive linkove niti dostavljaju lične ili finansijske podatke putem ovakvih kanala. Preduzeće podseća da je cilj ovakvih poruka isključivo krađa podataka i upozorava na povećan broj pokušaja finansijskih prevara ovim putem.

Iz Puteva Srbije poručuju da zvanične informacije o putarinama i saobraćajnim prekršajima građani mogu proveriti isključivo putem zvaničnih kanala komunikacije ovog preduzeća. Građani se pozivaju na oprez i preporučuje im se da u slučaju prijema sumnjivih poruka kontaktiraju nadležne institucije ili korisnički servis Puteva Srbije.

“Ne otvarajte linkove iz neproverenih izvora i ne unosite podatke sa platnih kartica kako biste sprečili moguće zloupotrebe”, ističu iz Puteva Srbije.

Ovim saopštenjem, Putevi Srbije žele da zaštite korisnike od potencijalnih finansijskih gubitaka i podstaknu bezbedno korišćenje digitalnih servisa u saobraćaju.

Pročitaj još

Domaće

Registracije novih automobila u EU porasle 1,4 odsto na 865.437 vozila u februaru

Prodaja električnih vozila na baterije dostigla 158.280 jedinica, rast od 20,6 odsto u odnosu na prošlu godinu

Published

on

By

Prodaja električnih vozila na baterije dostigla 158.280 jedinica, rast od 20,6 odsto u odnosu na prošlu godinu

Prema najnovijim podacima Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA), u Evropskoj uniji tokom februara 2026. godine registrovano je 865.437 novih putničkih automobila, što predstavlja rast od 1,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ovaj blagi porast označava preokret u odnosu na januar, kada je zabeležen pad registracija od 3,9 odsto na godišnjem nivou.

Najveća evropska tržišta pokazala su različite trendove: u Nemačkoj je zabeležen rast od 3,8 odsto, u Španiji 7,5 odsto, dok je u Italiji rast iznosio 14 odsto. Sa druge strane, Francuska je zabeležila značajan pad sa smanjenjem broja registracija za 14,7 odsto.

Segment električnih vozila na baterije (BEV) izdvojio se snažnim rastom, sa 158.280 novih registrovanih vozila, što je povećanje od 20,6 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Posebno su visoke stope rasta BEV vozila zabeležene u Nemačkoj (28,7 odsto), Francuskoj (27,8 odsto), Danskoj (26,1 odsto) i Italiji (81,3 odsto).

U februaru je u Evropskoj uniji najveći udeo među novim vozilima imala hibrid-električna vozila (HEV) sa 38,7 odsto, dok su vozila na benzin činila 23,1 odsto, električna vozila na baterije 18,3 odsto, plug-in hibridi (PHEV) 9,7 odsto, a vozila na dizel 8,1 odsto, navodi ACEA.

Analiza podataka za prva dva meseca 2026. pokazuje da je ukupni broj novih registracija pao za 1,2 odsto na 1.664.680 vozila, najviše zbog slabijeg januara. Udeo registrovanih električnih vozila na baterije u tom periodu iznosi 18,8 odsto.

Pročitaj još

U Trendu