Connect with us

Domaće

Toplotni talas smanjuje proizvodnju električne energije u Rumuniji i Bugarskoj

Nuklearna elektrana Kozloduj smanjuje kapacitet za 120 megavata, Rumunija bilježi uvoz struje preko 2.000 megavata

Objavljeno pre

,

Toplotni talas smanjuje proizvodnju električne energije u Rumuniji i Bugarskoj

Nuklearna elektrana Kozloduj smanjuje kapacitet za 120 megavata, Rumunija bilježi uvoz struje preko 2.000 megavata

Toplotni talas i dugotrajna suša ponovo pritiska evropsku energetiku, posebno ugrožavajući proizvodnju električne energije u Rumuniji i Bugarskoj. Prema poslednjim podacima, potrošnja električne energije u Rumuniji mogla bi da dostigne 7.200 megavata, dok se tokom večernjih sati očekuje uvoz veći od 2.000 megavata. U isto vreme, nuklearna elektrana Kozloduj u Bugarskoj preventivno smanjuje proizvodnju za 120 megavata zbog rekordno niskog nivoa reke Dunav.

Proizvodnja električne energije pod pritiskom ekstremnih uslova

U Rumuniji je energetski sistem dodatno opterećen nakon što je termoelektrana Turčeni 5, jedna od pet na ugalj, zatvorena zbog kvara. Predstavnici kompanije Oltenia Energy Complex naveli su da bi elektrana mogla biti ponovo pokrenuta početkom naredne nedelje. Do tada, manjak struje biće nadomešten vetroparkovima i povećanim uvozom. Kao rezultat, državni sekretar u rumunskom Ministarstvu energetike, Kristijan Bušoj, apelovao je na građane da smanje potrošnju tokom vršnih sati. S druge strane, u Bugarskoj je Ministarstvo energetike saopštilo da se proizvodnja petog bloka elektrane Kozloduj smanjuje sa više od 1.000 megavata za 120 megavata. To je prvi put u 52 godine da je Kozloduj morao da ograniči rad zbog ekstremnih vremenskih uslova.

Nizak vodostaj Dunava utiče na nuklearke i termocentrale

Nivo Dunava, ključan za hlađenje termo i nuklearnih postrojenja, ozbiljno preti stabilnosti energetskog sistema. U Mađarskoj je početkom avgusta smanjen kapacitet nuklearne elektrane Pakša, dok je u Rumuniji krajem jula privremeno zatvorena prva jedinica Černavode. Rumunska vlada je zbog toga celo leto proglasila povišenu pripravnost u energetici. Dugotrajne vrućine ne samo da povećavaju potrošnju struje zbog klima-uređaja, već i otežavaju rad elektrana. Nizak vodostaj ograničava dostupnost vode za hlađenje, što dodatno komplikuje proizvodnju. Osim toga, u drugim evropskim državama duž Dunava proizvodnja nuklearnih elektrana je takođe već bila smanjena ili privremeno obustavljena.

Stabilnost elektroenergetskog sistema pod rizikom

Ekstremne temperature i suša postaju sve veći rizik za stabilnost evropskog elektroenergetskog sistema. U Rumuniji se očekuje da se situacija stabilizuje tek nakon što termoelektrana Turčeni ponovo bude u pogonu. Do tada, zemlja mora da balansira između uvoza i obnovljivih izvora. Bugarska vlasti ističu da je Kozloduj do sada radio bezbedno i pouzdano, ali ovaj slučaj pokazuje ranjivost sistema na klimatske promene. Uporedo sa tim, evropski elektroenergetski sektor suočava se sa izazovima koje donose sve češći toplotni talasi i suše, što može imati dugoročne posledice po sigurnost snabdevanja i cenu električne energije.

Pročitaj još

Domaće

Alibaba povećao prihode na 269 milijardi juana, profit pao 38 odsto zbog AI ulaganja

Kineska e-trgovinska kompanija ostvarila rast prihoda u prvom kvartalu 2026, dok kapitalna ulaganja u veštačku inteligenciju utiču na pad neto dobiti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Alibaba povećao prihode na 269 milijardi juana, profit pao 38 odsto zbog AI ulaganja

Kineska e-trgovinska kompanija ostvarila rast prihoda u prvom kvartalu 2026, dok kapitalna ulaganja u veštačku inteligenciju utiču na pad neto dobiti

Alibaba, kineska kompanija specijalizovana za e-trgovinu, objavila je finansijske rezultate za prvi kvartal fiskalne 2026. godine. U ovom periodu, prihod je porastao 8,6 odsto i dostigao 269 milijardi juana. Međutim, profit je oštro pao usled velikih kapitalnih ulaganja, što je uticalo na poslovanje tokom aprila i juna.

Prilagođeni neto profit kompanije pao je 38 odsto i iznosio je 20,7 milijardi juana. Ovaj rezultat je ispod tržišnog konsenzusa, koji je iznosio 25,6 milijardi juana. Prilagođeni EBITDA (dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) iznosio je 39,1 milijardu juana, što je iznad očekivanih 36,9 milijardi juana. Akcije kompanije su tokom dana zabeležile pad od pet odsto, ali su na kraju trgovanja porasle 1,3 odsto na 130,5 dolara.

Prihodi iz cloud sektora i ulaganja u veštačku inteligenciju

Segment cloud i računarskih usluga bio je ključni pokretač rasta. Prihodi su dostigli 48,4 milijarde juana, uz povećanje od 45 odsto u odnosu na isti period prošle godine. To je iznad konsenzusa od 47,5 milijardi juana. Proizvodi zasnovani na veštačkoj inteligenciji doneli su 12,4 milijarde juana, što je 12. uzastopni kvartal trocifrenog rasta.

Zbog toga je Alibaba tokom kvartala povećala kapitalne izdatke za 75 odsto, koji sada iznose 67,7 milijardi juana. Ova sredstva su prvenstveno usmerena na razvoj AI infrastrukture, novih modela i aplikacija. Polovina planiranih AI investicija od 380 milijardi juana za period 2026–2029. već je realizovana u tekućoj godini. Uprava očekuje da će ulaganja u veštačku inteligenciju biti profitabilna u naredne tri godine.

Tržišni segmenti, izazovi i kretanje akcija

Prihod iz osnovnog trgovačkog biznisa u Kini, koji obuhvata platforme Taobao i Tmall, opao je osam odsto i iznosi 110,9 milijardi juana. Prihodi od marketinških usluga (CMR) u istom segmentu smanjeni su sedam odsto. Ipak, ukupni prihodi iz e-trgovine porasli su četiri odsto i sada iznose 205,9 milijardi juana, zahvaljujući rastu podsegmenta brze dostave od 45 odsto.

Zbog kratkoročnih makroekonomskih izazova, uprava Alibaba očekuje da će biznis brze dostave postati profitabilan do fiskalne 2029. godine. Akcijama kompanije, koje su od početka godine u minusu 11 odsto, trenutno se trguje uz očekivani P/E ratio od 19,5 na osnovu projekcija za tekuću fiskalnu godinu.

Pored toga, Alibaba je ostala lider u cloud uslugama na kineskom tržištu, što potvrđuje njen strateški fokus na razvoj novih tehnologija. Kao rezultat toga, kompanija nastoji da balansira između rasta prihoda i izazova koje donose velika ulaganja u inovacije.

Pročitaj još

Domaće

VELIKA VEST ZA VLASNIKE KUĆA I STANOVA! Rešeno čak 328.000 predmeta, još 95.000 u proceduri – Vučić najavio IZMENE ZAKONA „SVOJ NA SVOME“

Zahvaljujući zakonu ‘Svoj na svome’, većina rešenih predmeta odnosi se na stambene objekte, dok izmene zakona slede zbog uočenih slabosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Upis prava na nepokretnostima: Rešeno 328.000 predmeta, u proceduri još 95.000

Zahvaljujući zakonu ‘Svoj na svome’, većina rešenih predmeta odnosi se na stambene objekte, dok izmene zakona slede zbog uočenih slabosti

Upis prava na nepokretnostima u Srbiji beleži značajan napredak, jer je do sada rešeno 328.000 predmeta podnetih na osnovu zakona ‘Svoj na svome’. Ovu informaciju izneo je Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, ističući da je još 95.000 predmeta u proceduri i da se proces ubrzava. Većina rešenih predmeta odnosi se na stambene objekte i kuće, dok su poslovni objekti činili svega 0,5 do 0,6 odsto ukupno obrađenih slučajeva.

Zakon ‘Svoj na svome’ usmeren je pre svega na omogućavanje građanima da evidentiraju i upišu prava na svojim nekretninama. Prioritet je, prema rečima predsednika, bio narod, što znači da su stambeni objekti imali prednost u rešavanju. Poslovni objekti ostali su u manjem obimu zastupljeni u procesu. U proceduri je još 95.000 predmeta, a nadležni organi ulažu napore kako bi ubrzali rešavanje preostalih slučajeva.

Izmene zakona zbog identifikovanih slabosti

Predsednik Aleksandar Vučić naglasio je da će doći do izmena Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, upravo zbog uočenih slabosti tokom primene. „Mi već sada imamo 328.000 rešenih predmeta, u proceduri je još 95.000 i to sada ubrzavamo“, istakao je Vučić. On je dodao da se ubrzanje očekuje zahvaljujući promenama u radu katastra i unapređenju procesa.

„Svega je 0,5 ili 0,6 odsto poslovnih objekata koje smo rešavali. Za nas je narod bio prioritetni interes. Da li je išlo dovoljno brzo? Naravno da nije. Usledile su promene, verujem da i katastar danas više radi, da će brže, bolje da isporučuje rezultate“, rekao je Vučić. On je izrazio uverenje da će izmene omogućiti brže i preciznije rešavanje predmeta, kao i otklanjanje postojećih nejasnoća.

Širi značaj zakona ‘Svoj na svome’

Ovaj zakon predstavlja prvi ovako sveobuhvatan pokušaj da se reši pitanje upisa prava na nepokretnostima u Srbiji. Do sada je, prema ranijim podacima, 451.404 domaćinstava izrazilo interesovanje za legalizaciju i upis svojih objekata. Kao rezultat toga, zakon ima značajan društveni efekat, jer omogućava građanima da ostvare pravnu sigurnost nad svojim nekretninama.

Vučić je istakao da je svaki zakon „živ organizam“ koji zahteva prilagođavanja kroz praksu. „Vidite gde su vam falinke, vidite gde su slabosti i idete to da menjate“, naveo je predsednik. Izmene zakona omogućiće da se proces evidentiranja i upisa prava na nepokretnostima završi efikasnije i sa manje prepreka za građane.

U međuvremenu, lokalne samouprave i katastar nastavljaju sa digitalizacijom i ubrzavanjem administrativnih procedura. Očekuje se da će predstojeće izmene doprineti još bržoj realizaciji ciljeva zakona ‘Svoj na svome’, čime će se dodatno unaprediti pravna sigurnost na tržištu nepokretnosti u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Bundesbanka procenjuje blagi rast BDP-a u Nemačkoj tokom trećeg kvartala

Pozitivna kretanja podstiču oporavak nemačke privrede, investiciono raspoloženje raste uz stabilan izvoz

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bundesbanka procenjuje blagi rast BDP-a u Nemačkoj tokom trećeg kvartala – bndesbanka nemačka privreda

Pozitivna kretanja podstiču oporavak nemačke privrede, investiciono raspoloženje raste uz stabilan izvoz

Bundesbanka je u najnovijem mesečnom izveštaju navela da je nemačka privreda sada jasno na putu oporavka. Prema proceni ove centralne banke, bruto domaći proizvod (BDP) u Nemačkoj u trećem kvartalu 2026. godine beležiće blagi rast. Ova procena dolazi nakon što su podaci za prva dva kvartala pokazali jači zamah privrede od očekivanog, a to je potvrđeno i poslednjom revizijom ekonomskih rezultata od kraja 2023. godine.

Rast nemačke privrede i pozitivni investicioni signali

Uprkos izazovima, kao što je rekordno nizak vodostaj reke Rajne koji usporava isporuke, Bundesbanka ističe da su ekonomski pokazatelji bolji nego što je ranije procenjivano. Naime, prethodne procene nisu u potpunosti sagledale snagu oporavka koji je privreda razvila tokom poslednjih nekoliko kvartala. Kao rezultat, nemačka privreda pokazuje znake otpornosti i sposobnosti prilagođavanja promenama na tržištu.

Raspoloženje investitora u Nemačkoj dodatno je ojačalo. Preliminarni rezultati ankete Lajbnicovog centra za evropska ekonomska istraživanja (ZEW) iz Manhajma pokazuju da je investiciono poverenje u avgustu dostiglo najviši nivo u poslednjih šest meseci. Ovaj skok optimizma, kako navodi predsednik ZEW-a Ahim Vambah, može se povezati sa dobrim kvartalnim rezultatima i kontinuiranim rastom izvoza.

Pozitivni trendovi i struktura privrednog oporavka

„Pozitivan trend u očekivanjima potvrđuje se i u avgustu. To bi moglo da bude povezano sa dobrim kvartalnim rezultatima i nedavnim rastom izvoza“, izjavio je Ahim Vambah, predsednik ZEW-a. On smatra da nemačka privreda i dalje profitira od infrastrukturnih ulaganja savezne vlade, što dodatno podržava stabilnost i dugoročan rast.

Uporedo sa tim, Bundesbanka naglašava da je revidirani rast u prva dva kvartala 2026. godine premašio ranija očekivanja. Ova revizija donosi dodatni optimizam za treći kvartal, uprkos postojećim logističkim izazovima. Izvoz je zabeležio solidan rast, a to je podstaklo ukupnu privrednu aktivnost i dodatno ojačalo investicionu klimu u zemlji.

Uticaj oporavka na tržište i ekonomske perspektive

Oporavak nemačke privrede ima značajan uticaj na evropsko tržište, jer se Nemačka smatra glavnim motorom ekonomskog rasta u regionu. Stabilizacija BDP-a i rast izvoza mogu doprineti poboljšanju ukupne ekonomske slike u Evropskoj uniji. Istovremeno, infrastrukturna ulaganja i povećano investiciono poverenje stvaraju osnovu za dalji rast i jačanje konkurentnosti nemačke privrede.

Bundesbanka će nastaviti da pažljivo prati razvoj ekonomske situacije. Prema aktuelnim podacima, očekuje se da će pozitivni trendovi imati dugoročan uticaj na makroekonomske pokazatelje zemlje. To bi moglo dovesti do daljih poboljšanja na tržištu rada i povećanja ukupne investicione aktivnosti u narednim kvartalima.

Pročitaj još

U Trendu