Domaće

Tehnološki i finansijski sektor beleže 70 odsto odbijanja izlaznih intervjua zaposlenih

U 2026. godini čak 70% radnika iz ovih sektora odbija finalni razgovor prilikom odlaska, što ukazuje na rastuću apatiju i rizik za kompanije

Published

on

gbce23ae923cda1491f34522e81aad3026e7573aeb319ee5262688257d587dc3d62ff8452b8d6483dee5a00cdfb18d8e69f4897d11649563c4f96f9005b888b74_1280

U 2026. godini čak 70% radnika iz ovih sektora odbija finalni razgovor prilikom odlaska, što ukazuje na rastuću apatiju i rizik za kompanije

U tehnološkom i finansijskom sektoru zabeležen je zabrinjavajući trend: 70 odsto zaposlenih odbija da učestvuje u izlaznim intervjuima prilikom napuštanja kompanije tokom 2026. godine, pokazali su najnoviji podaci koje prenose ekonomske analize. Ova pojava prepoznata je kao ekonomski i organizacioni signal rastuće apatije zaposlenih, koja se širi kao odgovor na toksična radna okruženja i prevelika očekivanja u AI eri.

Psiholozi ističu da apatija zaposlenih nije rezultat nedostatka ambicije, već aktivnog emocionalnog mehanizma odbrane. Dr Elen Kaningem navodi da apatija u 2026. godini predstavlja pokušaj zaposlenih da sačuvaju energiju i zaštite se od dodatnog razočaranja: „U ovo AI vreme, ljudski kapacitet za brigu je iscrpljen. Apatija nastupa kao ‘sigurnosni ventil’, kada mozak prestane da oseća umesto da ulaže dodatni trud.”

Odbijanje izlaznih intervjua tumači se kao poslednji čin očuvanja energije od strane zaposlenih, koji više ne vide smisao u davanju povratnih informacija organizaciji koju su već emotivno napustili. Analitičari upozoravaju da je apatija ‘zarazna’ – kada ključni član tima prestane da bude mentor i širi entuzijazam, efekat se širi na celu organizaciju. Markus Verner objašnjava: „Ljudi su trenirani da budu produktivni roboti, a sada reaguju kao softver koji se jednostavno ugasi. Apatija je njihov način da poruče: ‘Vi niste vredni moje iskrenosti.’”

Eksperti za poslovnu psihologiju navode ključne pokazatelje apatije: smanjenje kognitivnog doprinosa (prestaju da postavljaju pitanja i nude rešenja), povlačenje iz neformalne digitalne komunikacije (postaju ‘digitalne senke’), kao i odbijanje učešća u mentorstvu i razmeni znanja sa mlađim kolegama. Sara Dženkins iz Fortune-a ističe da milenijalci i Gen Z generacija, kada uđu u stanje apatije, prestaju da investiraju u druge i povlače se iz profesionalnih odnosa.

Stručnjaci upozoravaju menadžere da je tišina zaposlenih mnogo opasnija od otvorene kritike. Kada zaposleni kritikuje, on još uvek veruje u mogućnost promene. Ali kada zavlada apatija, povratak poverenja postaje gotovo nemoguć. „Ako menadžer čeka izlazni intervju da bi saznao zašto je tim apatičan, već je izgubio bitku”, ocenjuju psiholozi, uz zaključak Markusa Vernera: „Ne tražite od zaposlenih poverenje na kraju puta. Slušajte ih dok su još tu.”

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version