Connect with us

Domaće

Svetska banka obustavlja razvojne kredite Kini, limit od 2 milijarde dolara do 2031.

Kinesko kreditiranje smanjeno sa 2,42 milijarde dolara u 2017. na 750 miliona dolara u 2025. godini

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / glaborde7

Kinesko kreditiranje smanjeno sa 2,42 milijarde dolara u 2017. na 750 miliona dolara u 2025. godini

Svetska banka će od 2031. godine u potpunosti zaustaviti odobravanje razvojnih kredita Kini, u skladu sa novim petogodišnjim partnerstvom koje odražava ekonomski napredak te zemlje. Prema dogovorenom planu, ukupno kreditiranje Pekinga biće ograničeno na dve milijarde dolara do 2031. godine, nakon čega će svi razvojni zajmovi biti obustavljeni. Odbor direktora Svetske banke razmatraće ovaj plan tokom nedelje koja počinje 20. jula, a formalno glasanje nije predviđeno.

Zvaničnik Svetske banke, koji je želeo da ostane anoniman, naveo je da je Kina tokom proteklih decenija ostvarila značajan razvojni napredak, uz podršku Svetske banke i drugih međunarodnih institucija. ‘Sada ulazimo u novu fazu naših odnosa, koja odražava tu stvarnost’, izjavio je taj predstavnik.

Kreditiranje Kine iz sredstava Svetske banke poslednjih godina konstantno opada, prateći snažan privredni rast i smanjenje siromaštva u zemlji. Najveći obim zajmova zabeležen je 2017. godine, kada je Kina dobila 2,42 milijarde dolara, dok je u 2025. godini iznos smanjen na 750 miliona dolara.

Svetska banka navodi da se njena uloga prema Kini menja – iz kreditora u partnera koji pruža stručnu i tehničku podršku razvoju. Kina ostaje jedan od najvećih finansijera Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA), fonda Svetske banke namenjenog najsiromašnijim državama, sa doprinosom od 1,5 milijardi dolara u poslednjem ciklusu finansiranja, čime je peta po veličini donatora.

Kao deo šire strategije, Svetska banka postepeno smanjuje izloženost prema državama sa višim nivoom ekonomskog razvoja i ranije ovog meseca donela je sličnu odluku za Poljsku, kojoj će razvojni krediti biti ukinuti nakon 2031. godine.

Sjedinjene Američke Države i još nekoliko zemalja godinama su zahtevale da Svetska banka obustavi kreditiranje Kine, ukazujući da Peking više ne ispunjava kriterijume za razvojne zajmove. Portparol američkog Ministarstva finansija ocenio je da je plan Svetske banke ‘korak u dobrom pravcu’ i izrazio očekivanje da će i druge međunarodne finansijske institucije slediti isti pristup.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Nemačka povećala udeo obnovljivih izvora na 58 odsto u proizvodnji struje u prvoj polovini 2026.

Vetroparkovi zabeležili rast proizvodnje od 28,3 odsto, dok je energija sunca porasla 3,7 odsto na godišnjem nivou

Published

on

By

Vetroparkovi zabeležili rast proizvodnje od 28,3 odsto, dok je energija sunca porasla 3,7 odsto na godišnjem nivou

Nemačka je u prvoj polovini 2026. godine ostvarila rekordni udeo električne energije iz obnovljivih izvora, dostigavši 58 odsto ukupne proizvodnje, prema preliminarnim podacima Centra za istraživanje solarne energije i vodonika Baden-Virtemberga (ZSW) i Saveznog udruženja industrije energije i vode (BDEW). Ovaj rezultat je za skoro tri procentna poena veći u odnosu na prethodni rekord iz cele prošle godine.

Detaljna analiza pokazuje da su vetroparkovi na moru i kopnu dali ključan doprinos rastu, sa povećanjem proizvodnje od 28,3 odsto, odnosno sedam odsto. Proizvodnja iz energije sunca porasla je za 3,7 odsto, dok je energija iz hidroelektrana zabeležila pad od 7,7 odsto zbog manjka padavina. Biomasa je zabeležila rast proizvodnje od 0,6 odsto u odnosu na prethodni period.

Prema zajedničkom saopštenju ZSW i BDEW, ovakav razvoj obnovljivih izvora energije doprinosi smanjenju zavisnosti Nemačke od uvoznog fosilnog goriva i povećava otpornost domaće privrede na šokove na tržištu energenata.

Direktor ZSW Frithjof Staiss istakao je: „Razvoj obnovljivih izvora smanjuje zavisnost od uvoznog fosilnog goriva i čini domaću privredu otpornijom na šokove sa tržišta energenata. Energetske krize proteklih meseci i godina izazvane su fosilnim gorivima, a ne obnovljivim izvorima.“ On je dodao i da su obnovljivi izvori među najefikasnijim alatima za suzbijanje klimatskih promena i da elektrifikacija ima punu korist samo kada se koristi zelena energija.

Ovaj rezultat Nemačku dodatno izdvaja na evropskom tržištu električne energije, imajući u vidu da je, prema poslednjim podacima, Evropska unija u 2025. godini proizvela 47,3 odsto električne energije iz obnovljivih izvora.

Pročitaj još

Domaće

Cena zlata pala 16 odsto u drugom kvartalu, najniži rezultat od 2013. godine

Zlato dostiglo maksimum od 5.586,20 dolara, potom palo na 3.974,51 dolara zbog očekivanog rasta kamatnih stopa

Published

on

By

Zlato dostiglo maksimum od 5.586,20 dolara, potom palo na 3.974,51 dolara zbog očekivanog rasta kamatnih stopa

Cena zlata zabeležila je pad od 16 odsto u periodu od aprila do juna 2026. godine, što predstavlja najlošiji kvartalni rezultat još od drugog tromesečja 2013. Investitori su izgubili interesovanje za imovinu bez prinosa usled mogućeg rasta kamatnih stopa, kako pokazuju ekonomske analize. Početkom godine zlato je dostiglo istorijski maksimum od 5.586,20 dolara po unci, ali je potom došlo do naglog pada.

Rat na Bliskom istoku uticao je na povećanje cena energenata, što je podstaklo strah od inflacije i mogućnost daljeg povećanja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi, prenosi CNBC. Fjučersi zlata su 1. jula u ranoj trgovini pali za 1,24 odsto na 3.989 dolara, dok je cena zlata na spot tržištu zabeležila pad od 0,82 odsto i iznosila 3.974,51 dolar.

Srebro je takođe pretrpelo oštar pad: fjučersi su izgubili 3,34 odsto i trgovali se na 57,49 dolara, dok je spot cena srebra pala za 1,31 odsto na 57,8 dolara.

Investicioni institut Amundi ukazuje da bi strožije monetarne mere, uz visok javni dug i težnje centralnih banaka da diverzifikuju rezerve van dolara, mogle povećati tražnju za zlatom i drugim plemenitim metalima u drugoj polovini godine. Najnovije istraživanje Svetskog saveta za zlato pokazuje da sve veći broj centralnih banaka planira povećanje zlatnih rezervi u narednih godinu dana, što znači da optimizam na tržištu nije u potpunosti nestao.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u evrozoni pala na 2,8 odsto u junu, usporen rast cena energenata

Cene energenata porasle 8,7 odsto, dok je inflacija u Nemačkoj smanjena na 2,4 odsto

Published

on

By

Cene energenata porasle 8,7 odsto, dok je inflacija u Nemačkoj smanjena na 2,4 odsto

Godišnja inflacija u evrozoni pala je u junu na 2,8 odsto, prema preliminarnoj proceni Evrostata, što je pad u odnosu na majskih 3,2 odsto. Ovaj rezultat pre svega je posledica slabijeg rasta cena energenata, koji su u junu porasli za 8,7 odsto na godišnjem nivou, dok je u maju rast iznosio 10,8 odsto.

Rast cena u sektoru usluga takođe je usporen i iznosi 3,2 odsto međugodišnje, što je niže u poređenju sa 3,5 odsto iz prethodnog meseca. Inflacija u kategoriji hrane, alkohola i duvana iznosila je 1,6 odsto, što je manje u odnosu na 1,9 odsto iz maja. Cene industrijskih proizvoda, izuzimajući energiju, beleže rast od svega 0,9 odsto, što je isti nivo kao i u prethodnom mesecu.

Analiza po najvećim privredama evrozone pokazuje da je inflacija merena harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP) u Nemačkoj smanjena sa 2,7 odsto u maju na 2,4 odsto u junu. U Francuskoj je inflacija takođe pala, sa 2,8 odsto na 2 odsto, dok je u Italiji zabeležen blagi pad sa 3,2 odsto na 3,1 odsto. U Španiji je stopa inflacije ostala stabilna na 3,6 odsto, navodi se na veb stranici Evrostata.

Prema ekonomskim analizama, usporavanje inflacije u evrozoni rezultat je pre svega promena u cenama energenata i slabijeg rasta cena u uslužnom sektoru i kategoriji hrane, alkohola i duvana.

Pročitaj još

U Trendu