Connect with us

Domaće

Švedska centralna banka preporučuje 1.000 kruna keša kao rezervu, bankomati u Srbiji porasli 4,5 odsto

Broj bankomata u Srbiji dostigao 3.218 krajem 2025. godine, dok ECB savetuje kućnu rezervu od 70 do 100 evra

Published

on

g7bedd3b4ce25893606cd50c55371a95661e39f3255eb45e13df45e207fbfce12b00f03e4c2c6251450d603d822a5277a91cc5169c69d768341ad44ede00f354e_1280

Broj bankomata u Srbiji dostigao 3.218 krajem 2025. godine, dok ECB savetuje kućnu rezervu od 70 do 100 evra

Švedska centralna banka (Riksbank) je početkom marta 2026. godine zvanično preporučila građanima da kod kuće čuvaju oko 1.000 švedskih kruna (približno 100 evra) po odrasloj osobi, radi obezbeđenja osnovnih kupovina u slučaju prekida elektronskih plaćanja. Ova preporuka deo je šire evropske strategije za jačanje otpornosti platnih sistema tokom kriznih situacija, a uključuje i postepeno povećanje gotovinskih rezervi uz paralelno korišćenje kartica i mobilnog plaćanja.

Regulatori u Švedskoj posebno ističu važnost redovne upotrebe gotovine kako bi se održala infrastruktura poput bankomata, transporta gotovine i prihvatanja novčanica u prodavnicama, jer je to presudno za funkcionisanje privrede u krizama. Pored toga, Švedska razvija rešenja za elektronska plaćanja koja bi radila i u slučaju prekida komunikacionih mreža, što omogućava nabavku osnovnih dobara kao što su hrana, lekovi i gorivo.

U Švajcarskoj je 8. marta 2026. održan referendum o očuvanju gotovine kao sredstva plaćanja. Građani su odbili strožu inicijativu, ali su velikom većinom podržali kompromisni predlog vlade, kojim je gotovina zaštićena na ustavnom nivou. Država je tako obavezna da obezbedi dostupnost keša u prodavnicama i bankama, što je prvi slučaj u svetu da je gotovina podignuta na nivo ustavne kategorije.

Slično preporukama u Švedskoj, norveške vlasti savetuju građanima da uvek imaju određenu zalihu gotovine kao zaštitu od mogućih kibernetičkih napada ili prekida rada digitalnih sistema. Evropska centralna banka (ECB) preporučuje domaćinstvima da kod kuće drže između 70 i 100 evra kao rezervu za slučaj prekida elektronskih plaćanja. Slovenija je u decembru 2025. godine formalno zaštitila pravo na korišćenje gotovine dodavanjem člana 74a u ustav, čime je građanima garantovano pravo na upotrebu keša u bankarskom poslovanju i drugim oblicima pravnog prometa.

U Srbiji Narodna banka Srbije (NBS) trenutno ne preporučuje dodatne zalihe gotovine. Bankarski sistem funkcioniše stabilno, a građanima je omogućen nesmetan pristup gotovini i bankarskim uslugama. Mreža bankomata u Srbiji je proširena na 3.218 uređaja do kraja 2025. godine, što je rast od 4,5 odsto u odnosu na 2023. godinu. Banke, poput OTP-a, ističu da se bankomati postavljaju u frekventnim zonama i poslovnim objektima, dok prosečna cena novog bankomata iznosi između 15.000 i 30.000 evra.

Uprkos rastu digitalnih usluga i mobilnih plaćanja, fizički bankomati i dalje imaju značajnu ulogu u Srbiji, naročito u periodima povećane potražnje za gotovinom. Evropska praksa pokazuje da, iako digitalna plaćanja dominiraju, zemlje kao što su Švedska, Švajcarska, Norveška i Slovenija pojačavaju ulogu gotovine kao sigurnosnog mehanizma za nesmetano funkcionisanje privrede tokom kriza.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

GPI PORT iz Bačke Topole prodaje kompletno poslovanje za pet miliona evra

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Published

on

By

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Kompanija GPI PORT doo iz Bačke Topole, specijalizovana za proizvodnju betonskih elemenata visokih performansi, objavila je prodaju celokupnog poslovanja po početnoj ceni od pet miliona evra. Prodaja obuhvata nepokretnosti, opremu i intelektualnu svojinu, a realizovaće se putem javne licitacije i direktnom pogodbom, kako je najavljeno iz preduzeća.

Predmet prodaje uključuje ekskluzivnu tehnologiju Mikro-Armiranog Betona (MAB), koja omogućava izradu tankih zidova, konstrukcionih nosača širokih raspona i prefabrikovanih elemenata uz značajno smanjenje materijala i transportnih troškova. Kupac preuzima i portfolio sa više od 1.000 gotovih projekata, što omogućava brz ulazak u proizvodnju bez dodatnih troškova projektovanja.

GPI PORT doo poseduje rešenja koja se mogu licencirati ili proširiti na međunarodna tržišta, uključujući EU, Rusiju, Bliski Istok i SAD. Vrednost intelektualne svojine, patenata i tehničke dokumentacije predstavlja dominantan deo ukupne vrednosti preduzeća.

Zainteresovani kupci mogu pregledati dokumentaciju i posetiti pogon uz prethodnu najavu, dok će javna prezentacija tehnologije i prodaje biti organizovana tokom Međunarodnog sajma građevinarstva u Beogradu od 21. do 24. aprila 2026. godine i na sajmu u Bursi, Turska, od 23. do 26. aprila 2026.

Licitacija je zakazana za 5. maj 2026. u 11 časova u prostorijama kompanije u Bačkoj Topoli. Depozit za učešće iznosi 250.000 evra, što je pet odsto početne cene, i može se uplatiti u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS ili putem neopozive bankarske garancije. Depozit omogućava pristup kompletnoj dokumentaciji, susret sa menadžmentom i prezentaciju vlasnika.

Pismena ponuda je obavezna za sve učesnike licitacije i mora odgovarati ili premašivati početnu cenu, uz mogućnost naknadnog korigovanja ponude nakon javnog otvaranja. Komisija na čelu sa vlasnikom odlučivaće o pobedniku licitacije, pri čemu će pored ponuđene cene važiti i rok za konačnu isplatu. Depozit se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cenu, dok se u slučaju odustajanja nakon proglašenja pobednika depozit gubi. U slučaju direktnog dogovora pre licitacije, ostalim ponuđačima koji su uplatili depozit sredstva će biti vraćena u celosti. Po zatvaranju procesa, rezultati licitacije biće javno objavljeni.

Pročitaj još

Domaće

Nemačka auto-industrija beleži pad indikatora na minus 18,7 poena u martu

Izvozna očekivanja porasla na 30,7 poena, dok je spremnost na zapošljavanje poboljšana na minus 19,8 poena

Published

on

By

Izvozna očekivanja porasla na 30,7 poena, dok je spremnost na zapošljavanje poboljšana na minus 19,8 poena

Nemačka auto-industrija zabeležila je pogoršanje poslovnog sentimenta u martu, prema izveštaju Instituta za ekonomska istraživanja Ifo iz Minhena. Relevantni indikator pao je sa minus 15,7 poena u februaru na minus 18,7 poena u martu, pokazuju najnoviji podaci. Kompanije iz ovog sektora ocenile su trenutnu poslovnu situaciju znatno lošijom u odnosu na prethodni mesec, iako su očekivanja za naredni period unapređena.

Ekspert Ifo instituta za industriju, Anita Velfl, istakla je da je razlika između trenutnih uslova i budućih očekivanja sve izraženija. Kompanije su pozitivnije ocenile stanje zaostalih porudžbina, ali ovaj indikator i dalje ostaje u negativnoj zoni.

Očekivanja u vezi sa izvozom poboljšana su četvrti mesec zaredom, dostigavši 30,7 poena u martu, što signalizira jačanje spoljne tražnje za nemačkim automobilima. Takođe, očekivanja u vezi sa zapošljavanjem pokazuju da bi talas otpuštanja u nemačkoj auto-industriji mogao da uspori u narednim mesecima. Indikator spremnosti na zapošljavanje porastao je na minus 19,8 poena, sa minus 44 poena u februaru, navedeno je na veb stranici Ifo instituta.

Pročitaj još

Domaće

Cene vojvođanske oranicе rastu na 36.800 evra po hektaru, rekord u Sremu

Južnobanatski okrug ostvario 543 prodaje u kvartalu, srednja cena hektara 11.250 evra u 2025. godini

Published

on

By

Južnobanatski okrug ostvario 543 prodaje u kvartalu, srednja cena hektara 11.250 evra u 2025. godini

Tržište poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini beleži istorijske maksimume, sa cenom hektara koja je u Sremu dostigla 36.800 evra, što je najviša zabeležena vrednost na domaćem tržištu. Najniža cena hektara u južnobanatskoj oblasti iznosi 1.500 evra, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda za 2025. godinu.

Najveću dinamiku beleži Južnobanatski okrug, gde je tokom jednog kvartala zaključeno 543 ugovora o prodaji zemljišta, dok je 2022. godine u ovom okrugu bilo 554 transakcije. U poređenju, u Beogradskom regionu realizovano je 155 ugovora. Srednja cena hektara u Južnom Banatu iznosi 11.250 evra, sa maksimalnom vrednošću od 27.600 evra i minimalnom od 1.500 evra. U Sremu je ponuda slobodnog zemljišta manja, ali potražnja raste, pa je srednja cena porasla na gotovo 15.000 evra. Broj ugovora u ovom okrugu ostaje stabilan na oko 386 po kvartalu, a minimalna cena iznosi 1.900 evra.

U Srednjobanatskom okrugu, sa 374 ugovora 2022. godine, beleži se kontinuirani interes za zemljište srednjeg cenovnog ranga. Medijalna cena je 9.800 evra, dok maksimalna vrednost nije prelazila 20.550 evra, a minimalna je 1.350 evra po hektaru. Južnobački okrug je zabeležio blagi pad broja transakcija, sa 497 u 2022. na 430 u 2025. godini. Ukupno, u regionu južne i istočne Srbije tokom kvartala proda se 862 njive, dok dva vojvođanska okruga – Južnobanatski i Južnobački – zajedno ostvaruju gotovo 1.000 prodaja u istom periodu.

Najvišu cenu po kvadratnom metru poljoprivredno zemljište dostiglo je u opštini Grocka (KO Vinča), gde je parcela od 5.805 kvadratnih metara prodata po 16 evra za kvadrat. Najvredniji ugovor za poljoprivredno zemljište u Srbiji realizovan je na teritoriji opštine Šid (KO Adaševci), gde je za 18 parcela ukupne površine 591 hektar i 38 ari plaćeno 5,94 miliona evra.

U južnoj i istočnoj Srbiji cene hektara varirale su od 410 do 28.550 evra, dok je u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji zemljište prometovano po cenama od 400 do 30.000 evra po hektaru. Beogradski region je zabeležio 155 ugovora, a cene su se kretale od 1.000 do 33.200 evra po hektaru.

Pročitaj još

U Trendu