Domaće

Studija otkriva: osobe sa visokim ERIS indeksom žive duže od proseka

Istraživanje UK Biobank pokazuje da konstruktivna anksioznost doprinosi dužem životu, dok preterani distres negativno utiče na zdravlje

Published

on

g272f41127586e28ea97d8bd99af797a88cbd765227d940295806757eccedcb91c5ec2f52b3aabcfa8475f1a71ecbfd06b9ca5b98b1fa54be5dc865a0e2c1f555_1280

Istraživanje UK Biobank pokazuje da konstruktivna anksioznost doprinosi dužem životu, dok preterani distres negativno utiče na zdravlje

Prema najnovijem istraživanju objavljenom u časopisu Science Bulletin, osobe koje pokazuju visok ERIS indeks, odnosno konstruktivnu brigu i emocionalnu stabilnost, žive znatno duže čak i od onih sa niskim nivoom neuroticizma. Analiza podataka iz masivne baze UK Biobank, koja obuhvata zdravstvene kartone, snimke mozga, genetske informacije i ankete o ponašanju stotina hiljada ljudi, otkrila je dve nezavisne dimenzije neuroticizma: opšti emocionalni distres i ERIS (emocionalna reaktivnost i interna stabilnost).

Dok je emocionalni distres povezan sa lošijim mentalnim zdravljem, depresijom i smanjenim blagostanjem, visok ERIS indeks ukazuje na umerenu, funkcionalnu anksioznost koja tera ljude da preduzimaju korisne akcije. Takva briga dovodi do češćih poseta lekarima, izbegavanja rizičnih ponašanja i većeg fokusa na zdrav životni stil, što rezultira nižom stopom smrtnosti.

Studija navodi da je iz evolutivne perspektive briga ključna za preživljavanje, jer omogućava pojedincima da prepoznaju i izbegnu potencijalne opasnosti. Istraživači naglašavaju: „Umerena briga uz održavanje unutrašnje emocionalne stabilnosti može, zapravo, biti dar prirode za dugovečnost.“

Drugi podaci potvrđuju ovu tvrdnju, ističući da, na primer, osobe u bračnim zajednicama imaju nižu stopu smrtnosti, delom jer partneri lakše primete zdravstvene probleme i podstiču jedno drugo na preventivne preglede. Funkcionalna anksioznost tako deluje kao tihi alarmni sistem koji ne dozvoljava ignorisanje važnih signala iz okruženja.

Važno je naglasiti da studija pokazuje korelaciju, a ne uzročno-posledičnu vezu, i da ekstremni oblici neuroticizma i hronična anksioznost i dalje negativno utiču na zdravlje. Suština je u balansu između produktivne brige i destabilizujuće emocionalne nestabilnosti. Prva može doprineti dugovečnosti, dok druga ima suprotan efekat.

Ovi nalazi ukazuju na to da razmena između bezbrižnosti i dugovečnosti nije jednostavna i da određeni nivo konstruktivne anksioznosti ima evolutivnu ulogu u očuvanju zdravlja i života.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version