Connect with us

Domaće

Stručnjaci za bezbednost na radu ostvaruju zarade od 100.000 do 150.000 dinara

Potražnja za ovim kadrovima raste, dok iskusni stručnjaci u velikim firmama mogu da zarade i nekoliko hiljada evra mesečno

Published

on

pexels-photo-8487785

Potražnja za ovim kadrovima raste, dok iskusni stručnjaci u velikim firmama mogu da zarade i nekoliko hiljada evra mesečno

Stručnjaci za bezbednost i zdravlje na radu u Srbiji postaju sve traženiji, a prosečne zarade u ovom sektoru kreću se od 100.000 do 150.000 dinara, prema podacima iz aprila 2026. godine. Iskusni kadrovi u većim kompanijama mogu ostvariti mesečne prihode od nekoliko hiljada evra, dok početnici u ovom poslu obično zarađuju oko prosečne zarade u privredi, navodi se u analizama stručnjaka iz branše.

Za obavljanje ovog posla u Srbiji su najčešće neophodni formalno obrazovanje, položen stručni ispit i praktično iskustvo. Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu prepoznaje dve kategorije stručnih lica: savetnike sa završenim VII ili najmanje VI-2 stepenom tehničko-tehnološke, biološke ili medicinske struke i položenim stručnim ispitom, i saradnike sa nižim stepenom stručne spreme koji mogu biti angažovani u niskorizičnim delatnostima. Najvažnija znanja, međutim, stiču se kroz rad u kompanijama.

Radni dan stručnjaka za bezbednost na radu je dinamičan i obuhvata praćenje i kontrolu primene mera, izradu Akta o proceni rizika, sprovođenje obuka zaposlenih, organizaciju lekarskih pregleda i vođenje evidencija. Posao uključuje rad i na terenu i u kancelariji, gde je važno usklađivanje sa zakonskim propisima i izrada potrebne dokumentacije. Ključna uloga stručnjaka jeste prevencija, odnosno prepoznavanje i otklanjanje rizika pre nego što dođe do problema.

Poznavanje propisa i dobra komunikacija sa zaposlenima su osnov za sprovođenje mera bezbednosti. Najuspešniji stručnjaci kombinuju tehničko znanje, razvijene komunikacione veštine i odgovornost, dok su analitičke sposobnosti i zapažanje detalja presudni za prepoznavanje potencijalnih opasnosti. Lične osobine kao što su odgovornost, integritet i strpljenje omogućavaju doslednost i u zahtevnim situacijama.

Potreba za ovim kadrovima naročito raste u građevinarstvu, industriji i proizvodnji, ali i u uslužnim delatnostima. Osim zbog zakonskih obaveza, interesovanje za ovo zanimanje raste i zbog sve većeg usklađivanja sa evropskim standardima i povećane svesti poslodavaca o značaju bezbednosti zaposlenih.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Vaider Group investira 50 miliona evra u proširenje Srpske fabrike stakla u Paraćinu

Novi pogon sa kapacitetom od 270 tona dnevno, 250 zaposlenih i investicioni planovi od 100 miliona evra

Published

on

By

Novi pogon sa kapacitetom od 270 tona dnevno, 250 zaposlenih i investicioni planovi od 100 miliona evra

Srpska fabrika stakla u Paraćinu, u vlasništvu švajcarsko-slovenačke kompanije Vaider Group, otvorila je novi proizvodni pogon u 2024. godini, čime je kapacitet dostigao 270 tona staklene ambalaže dnevno. Investicija za ovu fazu iznosila je 50 miliona evra, a kompanija upošljava oko 250 radnika, saopšteno je na svečanom otvaranju kome su prisustvovali predsednik Republike Aleksandar Vučić, vlasnik kompanije Igor Lah, generalni direktor Vaider Grupe Kristijan Frob, članovi Vlade Srbije i ambasadori Švajcarske i Slovenije.

Vaider Group AG, registrovana u Lucernu, preuzela je Srpsku fabriku stakla krajem 2022. godine, zajedno sa slovenačkom Steklarnom Hrastnik i investicionim fondom Global Glass, iz stečaja. Tokom prethodnih decenija fabrika je prolazila kroz problematične privatizacije koje su uključivale više stečaja pod različitim vlasnicima, uključujući bugarskog biznismena Cvetana Vasileva i Srbijagas.

Nova fabrika je svoj rad započela 2024. godine i naglasak stavlja na proizvodnju ambalaže za hranu i piće. Prema zvaničnim podacima, SFS Paraćin izvozi u 20 zemalja regiona i Evrope, a u novembru 2025. godine objavljeno je da kompanija ulazi u novu fazu razvoja. Grupacija Vaider planira ukupna ulaganja od preko 100 miliona evra u modernizaciju i proširenje poslovanja u narednim godinama.

Fabrika u Paraćinu osnovana je 1908. godine, a već 1928. prešla je u vlasništvo braće Abel, tada vlasnika svih staklara na teritoriji Kraljevine SHS/Jugoslavije. Nakon Drugog svetskog rata postala je državno preduzeće i bila najveća staklara u Jugoslaviji sa do 4.600 zaposlenih i proizvodnjom koja je činila gotovo 50% ukupne jugoslovenske proizvodnje stakla.

“SFS Paraćin ima za cilj da postane vodeći proizvođač stakla na Balkanu”, navedeno je na zvaničnom sajtu kompanije. Vaider Group ističe ambiciozne planove za rast na evropskom tržištu kroz kontinuirane investicije u modernizaciju i kapacitete.

Pročitaj još

Domaće

Dojče telekom razmatra spajanje sa T-mobajlom, vrednost koncerna 390 milijardi evra

Nemački gigant i američka filijala mogli bi da formiraju holding sa zajedničkom vrednošću od 390 milijardi evra

Published

on

By

Nemački gigant i američka filijala mogli bi da formiraju holding sa zajedničkom vrednošću od 390 milijardi evra

Nemačka telekomunikaciona kompanija Dojče telekom razmatra potpuno spajanje sa američkom podružnicom T-mobajl, što bi stvorilo najveći svetski telekomunikacioni koncern sa ukupnom tržišnom vrednošću od gotovo 390 milijardi evra. Trenutna tržišna vrednost Dojče telekoma iznosi 135 milijardi evra, dok T-mobajl na američkom tržištu vredi oko 252 milijarde evra.

Prema nezvaničnim informacijama na koje se pozivaju relevantni izvori, plan uključuje formiranje holding kompanije koja bi ponudila preuzimanje akcija oba subjekta. Nova grupacija bi mogla biti istovremeno listirana na Volstritu i na jednoj od evropskih berzi.

Analitičari, među kojima su i stručnjaci iz Dojče banke, upozoravaju da ovakvo spajanje ne garantuje povećanje vrednosti za akcionare i ističu da su sinergije u telekom sektoru često ograničene. Pored tržišnih izazova, postoje i političke prepreke, s obzirom na to da nemačka država ima 28 odsto udela u Dojče telekomu. Pošto Dojče telekom trenutno drži oko 53 odsto udela u T-mobajlu, potencijalno spajanje bi moglo značajno da smanji državno vlasništvo, što bi izazvalo neslaganje u Berlinu.

T-mobajl, koji je prethodnih godina bio problematičan segment Dojče telekoma, poslednju deceniju beleži izuzetne rezultate i postao je glavni motor rasta, često nadmašujući konkurente kao što su AT&T i Verajzon po broju novih korisnika. U protekloj godini, T-mobajl je ostvario operativnu dobit od 29 milijardi evra, dok je ukupna operativna dobit Dojče telekoma iznosila oko 44 milijarde evra.

Pročitaj još

Domaće

Hormuški moreuz blokira 30% izvoza tečnog gasa i đubriva, cena zlata oscilira oko 4.800 dolara

Zbog zatvorenog koridora raste inflacija, kamatne stope ostaju visoke, a potražnja za fizičkim zlatom u Indiji se menja

Published

on

By

Zbog zatvorenog koridora raste inflacija, kamatne stope ostaju visoke, a potražnja za fizičkim zlatom u Indiji se menja

Globalna tržišta suočavaju se sa novom fazom nestabilnosti usled blokade Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko 30% svetskog tečnog prirodnog gasa i blizu 30% azotnih đubriva. Pored toga, značajne količine nafte i drugih ključnih sirovina za energiju, prehranu i industriju zavise od ove rute. Prema rečima Georgija Hristova, osnivača i izvršnog direktora kompanije Tavex, trenutna situacija ima sve preduslove da preraste u trajan ekonomski faktor sa globalnim posledicama.

Hristov ističe da je malo verovatno da će Hormuški moreuz biti ponovo otvoren u skorijem periodu i smatra da Iran ima veće izglede da dobije rat i preuzme kontrolu nad ovim strateškim prolazom. On naglašava da su interesi glavnih aktera – Sjedinjenih Američkih Država, Irana i Izraela – suštinski različiti, te da nijedan sukob na Bliskom istoku nije rešen brzo. ‘To znači da će trenutna situacija trajati duže i imati značajniji ekonomski uticaj’, ocenjuje Hristov.

Iz ekonomskog ugla, blokada Hormuškog moreuza već se reflektuje na finansijskim tržištima. Rast cena nafte podstiče inflaciona očekivanja i povećava verovatnoću da će kamatne stope ostati povišene duže vreme, što predstavlja ključni pokretač kretanja cena imovine. Pri tome, plemeniti metali reaguju složenije nego u ranijim periodima geopolitičkih kriza. Cena investicionog zlata oscilira oko 4.800 dolara po unci i ostaje pod pritiskom snažnog američkog dolara i visokih prinosa na obveznice. Srebro prati volatilniji trend, snažnije reagujući na promene u očekivanjima zbog svoje industrijske primene.

Na fizičkom tržištu zlata dolazi do promena. U Indiji, koja je jedno od ključnih svetskih tržišta fizičkog zlata, tradicionalna tražnja za nakitom slabi zbog visokih cena, dok interesovanje za investicione proizvode – poluge i kovanice – ostaje stabilno. Kupci se sve češće okreću manjim, ali učestalim kupovinama, što pokazuje prelazak sa potrošnje na dugoročno očuvanje vrednosti.

Sve ove pojave ukazuju na širu promenu dinamike – tržišta postaju manje reaktivna na pojedinačne događaje i sve više pod uticajem kombinacije geopolitike, energetskih tokova i monetarne politike. U takvom okruženju, uloga plemenitih metala prelazi sa kratkoročne zaštite od rizika na strateški instrument za očuvanje vrednosti u uslovima produžene ekonomske neizvesnosti.

Pročitaj još

U Trendu